Jump to content

Recommended Posts

  • 3 weeks later...

"Ako bog ne postoji, trebalo bi ga izmisliti"

 

To samo govori da postojanje boga nije presudno koliko činjenica da je čoveku potreban. Naravno, postoje ljudi kojima nije potreban. Ateizam je opet potreba da se izrazi individualno neverovanje ili nepoštovanje religijskih dogmi, jer je ljudski rod po prirodi čoporativna vrsta. S druge strane i neki način da se izrazi ljutnja ili bes zbog prinudnog "učlanjenja" u versku organizaciju, jer većina hrišćana je to postala sa svega par meseci, kada su nemoćni da izraze svoje stavove

Share this post


Link to post
Share on other sites

"Ako bog ne postoji, trebalo bi ga izmisliti"

 

To samo govori da postojanje boga nije presudno koliko činjenica da je čoveku potreban. Naravno, postoje ljudi kojima nije potreban. Ateizam je opet potreba da se izrazi individualno neverovanje ili nepoštovanje religijskih dogmi, jer je ljudski rod po prirodi čoporativna vrsta. S druge strane i neki način da se izrazi ljutnja ili bes zbog prinudnog "učlanjenja" u versku organizaciju, jer većina hrišćana je to postala sa svega par meseci, kada su nemoćni da izraze svoje stavove

Moguće da ima i takvih, kojima je razlog ovo poslednje što reče. S druge strane, ne možeš da postaneš član neke religije tek tako. Nije baš da postoji izlog u kome stoje realni bogovi i istinite religije, ali ti je neko kupio jednu od tih bez da te je pitao. Ako ne vjeruješ, onda ti to "nasilno" učlanjivanje ionako ništa ne znači.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Guest Bata Životinja
većina hrišćana je to postala sa svega par meseci, kada su nemoćni da izraze svoje stavove

 

Ovo je ateistička civilizacija.

 

Stoga,ja mogu svakom ateisti kažem da živi u okruženju koje mu je ispralo mozak.

 

Ateizam nije ništa slobodniji izbor od teizma.Čak naprotiv.U ateističkoj civilizaciji biti ateista je kao u Africi biti crnac.Najlakši i kukavički put.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Zašto bi nekog ateistu bilo briga šta o njemu misli neko ko ima sasvim drugačije shvatanje o stvarnosti?

Donošenje suda o nečemu bi trebalo da uključuje razum, pa deluje smešno kada to radi neko ko smatra da je biti vernik jedina ispravana (ili čak originalna?!?) odluka.

Ateisti retko ubeđuju vernike da ''pređu na njihovu stranu'', a vernici se po tom pitanju izgleda samtraju većim autoritetima. Da li je nekad neko zaista promenio shvatanja zato što mu je neko rekao da mu je mozak ispran? U logici se to smatra retoričkom greškom koja se naziva ''argument protiv čoveka''. Vrlo je koristan kada nemaš bolje argumente...

Share this post


Link to post
Share on other sites

Guest Bata Životinja

ket

ne razbacuj se logičkim greškama,molim te.

Argument čovjek je argument kad na osnovu jednog hrišćanina ocjenjuješ čitavo hrišćanstvo,i obrnuto.

Ja to ne radim.

 

Ja samo tvrdim da je u ateističkoj civilizaciji ateizam prinudno ''učlanjenje'',a ne teizam.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Poenta je u tome da ako je ateizam podjednako slobodan izbor kao i teizam, čemu blaćenje druge strane? Nije kao da će neko od nas promeniti mišljenje zbog ovog drugog.

Argument protiv čoveka je pokušaj omalovažavanja nečijeg mišljenja podrivanjem njegove sposobnosti za normalno zaključivanje, tako sam ga barem ja shvatila...

Share this post


Link to post
Share on other sites

Guest Bata Životinja

To nije greška,to je prosto podvala.

 

Samo,Faustus je napisala:''većina hrišćana je to postala sa svega par meseci, kada su nemoćni da izraze svoje stavove''

 

Ja sam joj odgovorio da se može isto,i to sa još jačom argumentacijom, reći i za ateiste.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ne uvidjam tvoje argumente, Sapiense. Šta je s onima koji su odrasli u hrišćanskim porodicama i tako vaspitani, a okrenuli su se ateizmu? Za njih tvrdiš da su prinudno ateisti? Evo ti moj lični primer, ja sam bila vernik, odlazila u crkvu svojevremeno, što ne mogu reći sada. Ja sam tražila odgovore i našla ih, samo na malo neuobičajnom mestu. Da li tvrdiš da sam prinudni ateista? Nešto se ne slažem...

Share this post


Link to post
Share on other sites

Guest Bata Životinja

Šta ako ova civilizacija nameće određenu ideologiju,koju možemo zvati ateizam?

 

Da li se od tebe u školi traži da koristiš samo razum i ništa osim razuma?

 

Volter je rekao:Razum nije mišljenje,razum je instrument mišljenja,razum i mišljenje nisu iste stvari.

 

Tebi je razum podmetnut kao mišljenje,a razum to nije.Kao da su sjekiru podmetnuli kao drvosječu.Civilizacija je nametnula jedan način mišljenja,postavila ga na pijedestal i najbliže što razumom možeš prići Bogu je agnosticizam.

 

Civilizacija ne propagira prosto ateizam,ona ograničava alternativu.

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ja sam se u sredini sretala sa suprotnim. Meni se ateizam nije nametao, naprotiv, niti bilo kakav vid alternative ili kompromisa poput agnosticizam. Meni se bezuslovno verovanje nametalo, šta više, bilo je nepoželjno voditi bilo kakvu raspravu ili dvoumiti se o istinitosti jednog Boga. Ja sam, medjutim, napravila izbor, kivna pre svega sto mi to moja vera nije dozvoljavala. Ateizam je izbor, ma koliko negirao

Share this post


Link to post
Share on other sites

Jedna uopštena stvar, ako vam je neophodno da se predstavljate kao deo grupe koja veruje ili ne veruje, npr. ateisti, hrisćani, budisti, činjenica je da pripadate verskoj grupaciji. Samo sto su ateisti za veru izabrali neverovanje (veruju da svi veruju u nepostojanje bogija), tj. verovanje isključivo u ono opipljivo.

I da,većina ateista su obični kreteni koji su nagdje načuli da je ateizam forma emancipacije kojim će se ''osloboditi'' stega ovog zatvorskog društva.Mnogo povezuju ateizam sa mentalnim ''oslobođenjem''.
I da, većina hrišćana su obični kreteni koji su negde načuli da je ateizam forma emancipacije i kojim će se osloboditi stega ovog zatvorskog društva. U principu, možeš bilo kojom reči da zameniš termin hrišćanin, i ponovo će se dobiti jedna impotentna generalizacija. Napadanje iz nemoći, neargumentovano i isprano. Sledeće, i hrišćanstvo je, u vreme kad se zasektašilo, bilo jedan vid emancipacije, i, da, trebalo je da oslobodi ljude ,,poganstva''.Uopštena kritika koju bih dodala je – uvek morate da mešate nacionalizam, patriotizam i seoska gazdinstva u sve . Pobogu, ljudi, nekada se živelo u pećinama, ljudi su bili prekriveni dlakom, s parčićima bizonske kože na guzovima, pa se mi ipak depiliramo, živimo u manje-više udobnim prostorima i koristimo kompletnu odeću. Možda bi bilo bolje da se vratimo korenima? Pogledati u rečniku: promena, napredak.
Nema direktne veze sa ateizmom, ali ima sa shvatanjem religije licnosti. Sve je u umu coveka i njegovoj moci shvatanja i "vidjenja". Karlos Kastaneda je dosta o tome govorio u njegovoj "Obrnutoj stvarnosti" u kome don Huan njegov prijatelj i glavni lik iz njegovih knjiga "uvidja" odredjene stvari koje Karlos ne moze. On to postize nekom vrstom telepatije, tj. izlaskom iz njegovog prirodnog oblika. Time je pokusao da objasni njegovu vezu sa Tvorcem. Inache za one koji nisu chhitali kjigu on je pripadnig indijanskog plemena iz Meksika!
Kastaneda. Da. Neka vrsta vančulnog zapažanja, on zapravo prepoznaje pokretačku snagu u čoveku. On ne mora da je imenuje. On je se ne plaši, on se trudi da je upozna, da bi njome – ili mogao da ovlada, ili da je iskoristi. To je nešto što se može postići kontrolom svesti, bez datule, pomoćnika i sl.
Zapravo, poenta mnogih ateistickih "argumenata" je da je lakse verovati nego biti "dobar" bez vere. Poenta mnogih "argumenata" koje vernici daju je da je nemoguce biti "dobar" ako se ne veruje.
Da, samo mala dopuna – religiozni misle da se može biti delimično dobar bez vere, ali je teško jer je čovek grešno biće, sklono zlu. Vera će nas izbaviti. U suštini, prinuda u religiji je ta koja nas sprečava da se razularimo. Ko je dobar bez vere, priznaje mu se tzv. nepotpuna dobrota, dobar je, ali nije bogougodan. A bogoneugodni se peku na žarkom ognju pakla. Pa vi birajte kako ćete se ponašati.Teže jeste biti dobar bez vere. Onda sami treba da izmislimo svoju dobrotu. Čitav koncept.U suštini, bogovi su egoisti i mnogo smaraju :spava: .
Ovo je ateistička civilizacija.Stoga,ja mogu svakom ateisti kažem da živi u okruženju koje mu je ispralo mozak.Ateizam nije ništa slobodniji izbor od teizma.Čak naprotiv.U ateističkoj civilizaciji biti ateista je kao u Africi biti crnac.Najlakši i kukavički put.
Ne. Ti govoriš besmislice iz neznanja, pakosti, ili gluposti.Veći deo svetske populacije smatra sebe vernicima. Trenutno je najlakši put za uklapanje u sredinu biti ,,slobodoumni hrišćanin, koji ne ide u crkvu, ali gaji izvesne lične simpatije prema Bogu i s poštovanjem na njega gleda i moli se van svakog kanona, predajući dušu svoju zemaljsku i misli svoje grešne Njemu’’.
Ateisti retko ubeđuju vernike da ''pređu na njihovu stranu'', a vernici se po tom pitanju izgleda samtraju većim autoritetima.
Ateizam je previše širok pojam, ali, da generalizujem malo, ateista nema šta da brani ni da nameće (uslovno govoreći). Vernik se oseća ugroženim ako se broj sledbenika njegove vere smanjuje. Religija je osmišljena da drži mase pod kontrolom. Neuroni-ogledala čine da jače verujemo u nešto, ukoliko imamo više onih koji nas bodre (Hića & Co). Što je, iskreno rečeno, većini ljudi i potrebno. Ateista se, verovatno, rado okušava u raspravama, ali ne da bi nekog uverio, već da bi sebi pružio šansu da izmeni neki stav. Ateistički stavovi nisu dogmatskog karaktera, tj. podložni su menjanju. Otud oni nesporazumi u terminu – je li to onaj koji ne veruje u zvaničnog boga bilo koje religije, ili onaj koji uopšte ne veruje u boga. Edited by Nestalna

Share this post


Link to post
Share on other sites

Argument čovjek je argument kad na osnovu jednog hrišćanina ocjenjuješ čitavo hrišćanstvo,i obrnuto.

Ja to ne radim.

 

Ja samo tvrdim da je u ateističkoj civilizaciji ateizam prinudno ''učlanjenje'',a ne teizam.

Khm. Ti upravo na osnovu izgrađenog stava o jednom ateisti (ili o grupi njih) ocenjuješ sve ostale. Ništa neobično, s obzirom na to da čovek i može da priča o bilo čemu zahvaljujući iskustvu, a i jezik je deo stečenog iskustva. Samo što se oni inteligentniji prepoznaju po sposobnosti da se prilikom ocene (zajedničke) realnosti, donekle, ograde od ličnih osećanja.

 

Još jedna uopštena opaska (ovo je upućeno i meni): teško da je moguće navesti vernika da argumentuje svoj stav. Religija nam govori da iznad verovanja nema ničeg višeg u šta bismo mogli da verujemo. A ako je razum, kao i njegovi ništavni argumenti ispod vere, on nije ni sposoban da je spozna. Argumenti su, s aspekta hrišćanina, recimo, potpuno nevažni... nisu validni (invalidni), što je legitimno s obzirom na tu osnovnu dogmu o veri. U principu, kada želimo da sprečimo razum da prevagne, mi samo zacementiramo svaku mogućnost realne spoznaje razumom. Tako da prvi argument ostaje i poslednji. Genijalno, zaparavo, s logičke tačke gledišta.

 

 

Da li se od tebe u školi traži da koristiš samo razum i ništa osim razuma?
Teško da će me vera u Hrista jedinog naučiti bilo čemu praktičnom, dok je razum, ipak, tu malo jači. Školovan čovek u šumi izbegava da ubere pečurku ako sumnja da je možda otrovna. Vernik se uzda u Boga, i veruje da će pečurka ipak biti jestiva. A, ako ipak bude otrovna? Pa ništa, volja Božja. (I pomalo neznanja). Da je Bog hteo da naučim koja je jestiva, naučio bih, a sad – e, jebi ga.

 

Volter je rekao:Razum nije mišljenje,razum je instrument mišljenja,razum i mišljenje nisu iste stvari.
Volter je mogao svašta da kaže, pa da opet ne bude u pravu. Volter je bio čovek i njegovi stavovi su podložni preispitivanju i diskusiji. Pozivanje na autoritete je prečesto izraz lične nemoći. Razum nije mišljenje, a vera to svakako jeste? Ili je deo mišljenja? Je li zadatost deo mišljenja?

 

Tebi je razum podmetnut kao mišljenje,a razum to nije.Kao da su sjekiru podmetnuli kao drvosječu.Civilizacija je nametnula jedan način mišljenja,postavila ga na pijedestal i najbliže što razumom možeš prići Bogu je agnosticizam.
Može biti da je mišljenje instrument razuma, ili da je razum oruđe mišljenja. A može da bude i da je to jedna ista stvar i da je jedino što ih deli naša sklonost ka jezičkom raščlanjavanju i stvaranju novih reči. Religija sama tvrdi da nije deo ni mišljenja, ni razuma. Ona priznaje da je glupa. Mi biramo da li manje volimo da budemo glupi ili bezbožni.

 

Civilizacija ne propagira prosto ateizam,ona ograničava alternativu.
Ili, možda, uslovljava da alternative budu makar malo razumne? Kreacionisti imaju tu iritirajuću naviku da kunu evolucioniste jer nas izjednačavaju s majmunima, a s druge strane upravo kreacionisti, negirajući čoveka kao (potencijalno) razumno biće i njegovu sposobnost da uči, spuštaju ga na nivo krtice.

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Guest Bata Životinja
U principu, možeš bilo kojom reči da zameniš termin hrišćanin, i ponovo će se dobiti jedna impotentna generalizacija.

 

Ovo je generalizacija.

 

hrišćanstvo je, u vreme kad se zasektašilo, bilo jedan vid emancipacije, i, da, trebalo je da oslobodi ljude ,,poganstva''.

 

Ovo nije tema o hrišćanstvu.

 

Pogledati u rečniku: promena, napredak.

 

Pogledati u rječniku:Dijalektika prosvjetiteljstva,Fukoova teorija moći,postmoderna,sloboda u primitivnom društvu....

 

Ne. Ti govoriš besmislice iz neznanja, pakosti, ili gluposti.

 

Ako me optužuješ da nekog namjerno zajebavam,potpuno si u pravu.

 

Veći deo svetske populacije smatra sebe vernicima. Trenutno je najlakši put za uklapanje u sredinu biti ,,slobodoumni hrišćanin, koji ne ide u crkvu, ali gaji izvesne lične simpatije prema Bogu i s poštovanjem na njega gleda i moli se van svakog kanona, predajući dušu svoju zemaljsku i misli svoje grešne Njemu’’.

 

Jedno je reći da si vjernik,drugo je biti vjernik.

Ako je neko vjernik,zašto ide kod doktora kad ima grip?

Zašto ide u policiju kad je opljačkan?

Zašto ide u školu?

To su ateističke aktivnosti.

 

On može da kaže i da vjeruje da žaba krastača može poljupcem da se pretvori u princa,sve dok radi potpuno suprotno,tu vjere nema.

Zizek je pisao o tome da Amerikanci itekako znaju da američka ekonomija nema nikakve veze sa liberalizmom,pa je i dalje tako nazivaju,jer im tako odgovara.Mislim da je to nazvao pravim iskrivljenjem svijesti,za razliku od marksističkog.

 

Ja ne ubijam,reče dželat.

Ja sam vjernik,reče većina čovječanstva.

 

Vernik se oseća ugroženim ako se broj sledbenika njegove vere smanjuje. Religija je osmišljena da drži mase pod kontrolom.

 

opet se ne slažem :twisted:

 

Masa nikad bolje nije kontrolisana nego kad je ateističko prosvjetiteljstvo dobilo primat.Nešto si ti tu pogrešno prespojila.

Jung je zapisao da su srednjevijekovni pagani mogli da uđu u crkvu sa magarcem, da mu stave trnovitu krunu na glavu i da govore kako je taj magarac Isus sin božiji.I nijedan vjernik ili pop ih nije dirao.Oni su imali slobodu.

Onda se pojavio Robespjer,ateista,i svakog ko se nije slagao sa njim,nagradio giljotinom.Od tada,o slobodi mišljenja su svakom puna usta,a niko ne smije da uvede magarca u crkvu ili popa na fakultet.

Takve tehnike rješavanja problema neistomišljenika,koje kulminiraju sa koncentracionim logorom,nije izmislilo hrišćanstvo,već ateizam!

Nije crkva izmislila te tehnike,već ateističko prosvjetiteljstvo,sve pod velom ljudskih prava i sloboda.

Danas je crkva isto toliko ateistička organizacija koliko i bilo koja druga,jer je primorana da dejstvuje na tržištu kao i svako drugi i da brani sopstveno imanje modernim(nehrišćanskim!) tehnikama.

Već je Karl Marx rekao da je za crkvu ateizam nevažan problem u odnosu na svojinu.Svojina se brani policijskim tehnikama.

Svojinu nije izmislilo hrišćanstvo,već prosvjetiteljstvo.

 

Imaš ti jasnu predstavu šta je problem,ali ne i gdje je problem.

 

Još jedna uopštena opaska (ovo je upućeno i meni): teško da je moguće navesti vernika da argumentuje svoj stav. Religija nam govori da iznad verovanja nema ničeg višeg u šta bismo mogli da verujemo. A ako je razum, kao i njegovi ništavni argumenti ispod vere, on nije ni sposoban da je spozna. Argumenti su, s aspekta hrišćanina, recimo, potpuno nevažni... nisu validni (invalidni), što je legitimno s obzirom na tu osnovnu dogmu o veri. U principu, kada želimo da sprečimo razum da prevagne, mi samo zacementiramo svaku mogućnost realne spoznaje razumom. Tako da prvi argument ostaje i poslednji. Genijalno, zaparavo, s logičke tačke gledišta.

 

Ne znam odakle ti to da sam ja postavio vjeru iznad razuma?

 

Ono što je zacementirano je bilo kakva suprotstavljenost razumu.

Razum je ,kao što Haksli kaže, ono čime sitne ljudske žabe pokušavaju da se naduju da bi izgledali kao bikovi čiste spiritualnosti.Mi nismo mentalne spodobe,mi imamo i buljuk drugih organa.

 

Ja ne odbijam razum,ja odbijam sliku svijeta koji mi zabranjuje da koristim i vjeru i razum i strast i tijelo i fekalije ako treba,jer to sam JA.JA nisam ratio,JA sam i smeće i fekalije i tijelo i želja i strast i srce i bubrezi i jetra i penis i vjera i razum....Ne samo razum.

 

Ako mi neko nameće da moram da živim u četvrtastoj sobi,on mi je nametnuo razum.Jer najrazumnije je živjeti u četvrtastoj sobi,najlakše ju je sagraditi,čistiti ,u nju staviti četvrtasti namještaj,ali ta soba više i nije moja,već Razumova.

 

Hoću da moja jetra i moj penis i moje srce imaju pravo da govore i da im niko ne zatvara ''usta''.Da moja jetra kaže šta hoće,pa makar rekla da Bog i NE postoji.Ali sigurno neću dozvoljavati Razumu da govori u ime mog potpunog JA.

 

Teško da će me vera u Hrista jedinog naučiti bilo čemu praktičnom, dok je razum, ipak, tu malo jači. Školovan čovek u šumi izbegava da ubere pečurku ako sumnja da je možda otrovna. Vernik se uzda u Boga, i veruje da će pečurka ipak biti jestiva. A, ako ipak bude otrovna? Pa ništa, volja Božja. (I pomalo neznanja). Da je Bog hteo da naučim koja je jestiva, naučio bih, a sad – e, jebi ga.

 

Žao mi je,ali praktičnost umjesto istinitosti ideje podvaljuj nekom drugom.

 

Ja mogu da živim i u stalnom ratnom stanju ,ako će moj identitet,za koji sam uvjeren čitavim svojim bićem da je istinit, biti očuvan.Za moj identitet i integritet sam spreman da umrem,jer je moj.Razumni identitet je oksimoron.Razumno je ne umrijeti za svoj identitet,a to znači pogaziti svoj identitet!A to znači da to što ti zoveš ateizam i nije vjera ili nevjera već najprizemnija praktičnost.Lako je biti Nestalna.

 

Religija sama tvrdi da nije deo ni mišljenja, ni razuma. Ona priznaje da je glupa. Mi biramo da li manje volimo da budemo glupi ili bezbožni.

 

Sama si sebi dala odgovor:'' Pozivanje na autoritete je prečesto izraz lične nemoći.''

Religija ne tvrdi da je glupa.Autoritet tvrdi da je religija glupa.

 

Ili, možda, uslovljava da alternative budu makar malo razumne?

 

Nije šija nego vrat.

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Sapiense, vidim da ti nemaš baš neku potrebu da prodeklamuješ svoj stav koliko težnju da protivrečiš svima. I nije ti neki fazon... Da li ti braniš neku svoju ligiku iki šta, ali iz tvog opširnog nalaza Ničeg nalazim Ništa! Kritikuješ ateizam kao slobodan izbor tvrdeći da je nametnut. Možda i ima ligike - tebi, ali kada bi ozbiljno porazgovarao s ateistom koji to nije iz fazona, potuko bi te s argumentima koje verovatno ne bi ni razumeo u trenutku.

Share this post


Link to post
Share on other sites

  • Recently Browsing   0 members

    • No registered users viewing this page.
×
×
  • Create New...