Jump to content

Recommended Posts

zasto ateizam?

zasto ateizam? zasto ne agnosticizam? ili deizam? ili sbnr? ili sekularizam? humanizam? nego bash ateizam.

 

zato sto nam religija potura ovakve grozote:

religija? hrishcjanstvo nije jedina religija. niti su abrahamske religije (judaizam, hrishcjanstvo, islam) jedine religije.

 

Na primer?

3 najochiglednije- nepostoji nikakav bog, veliki prasak, naturalistichka markroevolucija.

Edited by рогозуб

Share this post


Link to post
Share on other sites

Odgledajte neku emisijicu richarda dawkins-a.Recimo ovu u kojoj analizira opsteprihvacenu bolestinu da se deca deklarisu po religiji,i od malena im se to utucava u mozak.Bolesno je da se dete seksualno iskoriscava,da mu se puni glava politikom ali nije da mu se ispira mozak religijom?

 

http://www.youtube.com/watch?v=scarHc8RA0g

 

Prihvatanjem evolucije negira se judeo-hriscansko tumacenje da je zemlja stara 5000 godina.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Odgledajte neku emisijicu richarda dawkins-a.Recimo ovu u kojoj analizira opsteprihvacenu bolestinu da se deca deklarisu po religiji,i od malena im se to utucava u mozak.Bolesno je da se dete seksualno iskoriscava,da mu se puni glava politikom ali nije da mu se ispira mozak religijom?

i uchenje dete ateizmu je podjednako ispiranje mozga. najbolje je nauchiti dete da razmishlja, a neservirati mu ikakve dogme (a to podrazumeva i ateizam).

 

Prihvatanjem evolucije negira se judeo-hriscansko tumacenje da je zemlja stara 5000 godina.

samo shto to nemora da bude ateistichka teorija makroevolucije naturalistichkom selekcijom, isto to mozhe da se postigne i prihvatanjem teorije makroevolucije inteligentnim dizajnom, ili chak i prihvatanjem teistichke evolucije ili volasove teorije evolucije (volas je ionako onaj koji ju je smislio).

  • Upvote 1
  • Downvote 2

Share this post


Link to post
Share on other sites

alo ljudi, u teoriji evolucije se covek spominje samo na jednom mestu i to u zakljucku. tako da je glupo to uzeti kao referentnu teoriju za pozivanje. uostalom socioevolucija je starija od bioloske. tj idejno se ranije javlja, inace...

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ateizam je sam po sebi paradoksalan. Ne moze se negirati nesto cije je nepostojanje nemoguce dokazati. Agnosticizam moze biti postena filozofija posmatranja sveta, isto kao i deizam i teizam. Medjutim tvrditi da Bice ne postoji je isto toliko dubokoumno kao i tvrdnja da je Zemlja stara 7000 godina. Nema neke razlike izmedju ateista i bible thumper-a. Cak su im i medijski nastupi slicni.

Osim toga, ne vidim kakve veze imaju teorija evolucije i veliki prasak sa ontologijom. Verovatno zato jer nemaju nikakve.

  • Upvote 1

Share this post


Link to post
Share on other sites

Odgledajte neku emisijicu richarda dawkins-a.Recimo ovu u kojoj analizira opsteprihvacenu bolestinu da se deca deklarisu po religiji,i od malena im se to utucava u mozak.Bolesno je da se dete seksualno iskoriscava,da mu se puni glava politikom ali nije da mu se ispira mozak religijom?

 

 

best-photos-ever-1.jpg?w=500&h=357

  • Upvote 3

Share this post


Link to post
Share on other sites

A Holiday Message From Ricky Gervais: Why I’m an Atheist

 

I onda je i odgovorio na neke komentare par dana kasnije:

Does God Exist? Ricky Gervais Takes Your Questions

 

Ko ne zna ko je Ricky Gervais:

http://www.youtube.com/watch?v=CvqlWhsMdfY

Edited by ResurrectioN

Share this post


Link to post
Share on other sites

Idi da ga bacas na klinke od 14 godina boga ti...

ja ga ne bacam..

 

Agnosticizam moze biti postena filozofija posmatranja sveta, isto kao i deizam i teizam.

agnosticizam je realno filozofija za zbunjene. enciklopedija dramatika je to lepo objasnila

 

180px-Agnostic_god.gif

"This man is clearly agnostic." :)

 

Osim toga, ne vidim kakve veze imaju teorija evolucije i veliki prasak sa ontologijom.

pa kosmologija ima veze sa ontologijom, a big beng je kosmoloshka teorija.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ateizam je sam po sebi paradoksalan. Ne moze se negirati nesto cije je nepostojanje nemoguce dokazati. Agnosticizam moze biti postena filozofija posmatranja sveta, isto kao i deizam i teizam. Medjutim tvrditi da Bice ne postoji je isto toliko dubokoumno kao i tvrdnja da je Zemlja stara 7000 godina. Nema neke razlike izmedju ateista i bible thumper-a. Cak su im i medijski nastupi slicni.

Osim toga, ne vidim kakve veze imaju teorija evolucije i veliki prasak sa ontologijom. Verovatno zato jer nemaju nikakve.

ateizam kao i vera - ne mora da se dokazuje (osim u besmislenim raspravama kad hocemo da pokazemo da smo u pravu po ovom pitanju), jer to je licno ubedjenje. kad (i ako) se pojave cinjenice koje idu u prilog ateizmu ili teizmu, onda moze biti reci u dokazima. recimo, ranije su ljudi verovali da je zemlja ravna ploca, a danas postoje fizicki dokazi da nije tako. dok se ti dokazi nisu pojavili (ili bili uoceni, posto su nam neki od njih bili ispred nosa sve vreme) svako je verovao u sta je hteo.

 

ateista ne veruje da postoje bogovi koji su u ponudi: alah, YHVH, buda, manitu, thor, perun i slicno...

 

rec "agnosticizam" obuhvata nekoliko razlicitih ubedjenja/verovanja. jedni agnostici veruju da je NEMOGUCE da covek dokaze postojanje ili nepostojanje boga. druga vrsta agnostika su ljudi koji za sad ne znaju da li postoji ili ne postoji neko od bozanstava - ostavljaju takvu mogucnost da se u buducnosti pojave dokazi za teizam.

 

mozemo reci da su agnostici podskup ateista - jer agnostik nije vernik. sa druge strane, mnogi agnostici nece pristati da budu u istom kosu sa ateistima jer ne dele misljenje ateista o apsolutnom nepostojanju bogova. ali ipak, zajednicno za ateiste i agnostike je da nisu bas ubedjeni u postojanje bozanstava "sa lagera crkvi". ;-)

 

---

 

 

svi se radjamo kao ateisti i bez ideje o bogu - te bajke posle ljudima sipaju u glavu.

razmisljanje zdravim razumom neumitno dovodi do ateizma ili agnosticizma, jer bez spoljnog uticaja i ubedjivanja niko ne bi bilo vernik ni pripadnik neke crkve. teizam je posledica socijalnog uticaja na coveka: u porodici ili (kao na primer u srbiji u poslednjih 20 godina) ako to postane moderno i socijalno pozeljno..

Edited by imaginos

Share this post


Link to post
Share on other sites

Vera je licna stvar. Ima ljudi koji veruju, ali su im umovi isprani i takva vera je prazna, ali ima i onih koji su iskreni i drze to za sebe i ne turaju spostveno ubedjenje drugima. Ima ateista koji to jesu cisto iz nekog mladalackog bunta i takodje su ispranih mozgova a ima i ateista koji na sve gledaju iz cisto naucnog gledista, drze se jednacina i formula, dakle njihov stav ima neku potporu, nije samo brbljanje u prazno. Ja sam uvek govorio da su, po meni, nauka i religija dve strane jednog novcica i uvek se zalazem za njihovu sintezu. Vera je licna stvar, kao sto rekoh, i ne postoje dve osobe na ovom svetu koje veruju na isti nacin, koja god da je religija u pitanju. Svako ima svoj mentalni sklop i svoj nacin percepcije spoljasnjeg sveta. Kada bi se dobar ateista i dobar teista sreli i razgovarali, ljudi koji su zreli i iskreni u onome sto rade, nikada se ne bi svadjali i ponizavali jedan drugog. Ponizavanje je jedino znak nezrelosti.

Meni se cini da vecina ateista ima taj stav ne zbog pitanja samog postojanja boga, vec uloge organizovane religije i svih zlodela koje su religije nacinile tokom mnogih vekova. Mnogi ateisti nisu ni stigli do te tacke da razmisljaju o egzistenciji boga, vec svu energiju usmeravaju protiv crkve.

Sve u svemu, vera je licna stvar, ja retko pricam o svojoj veri, nisam clan nikakve grupe ili crkve i nikada me te stvari nisu interesovale. Poznajem mnogo ateista, mnogi moji prijatelji su ateisti manje ili vise i nikada nismo imali problema oko toga. Mnogi ni ne znaju moje misljenje o tome, jer ga nikada i ne pokazujem.

 

Sto se tice misljenja da smo svi rodjeni kao ateisti i bez ideje o bogu, onda mozemo reci da smo rodjeni bez ideje o bilo cemu i da nas zivot uci svemu kroz iskustva koja oblikuju nas mentalni sklop. To ne menja apsolutno nista i da li je to tacno ili nije, nije dokaz ne postojanja boga. :) Mnogo je bajki kojima nas uce od rodjenja. Ceo sistem vrednosti i nacin zivota danas je jedna losa bajka.

 

It depends only on the weakness of our organs and of our self-excitement, that we do not see ourselves in a Fairy-world. All Fabulous Tales are merely dreams of that home world, which is everywhere and nowhere. The higher powers in us, which one day as Genies, shall fulfil our will, are, for the present, Muses, which refresh us on our toilsome course with sweet remembrances.

Novalis

Share this post


Link to post
Share on other sites

Meni je recimo glupo da covek veruje u nesto.

pa dobro, nemora chovek da veruje u boga, mozhe da misli da bog postoji. nije doshao do teizma verovanjem nekome na rech- hristovim apostolima, muhamedovim ashabima, ili kome god, nego je do teizma doshao razmishljanjem.

 

mozemo reci da su agnostici podskup ateista - jer agnostik nije vernik.

ali nije ni nevernik, jer agnostik necje tvrditi da bog nepostoji.

 

agnostici su izmedju ateista i teista, i sami sebe tako definishu. jedino kome se takva definicija ne svidja su ateisti, koji onda krenu da kmeche jer to znachi da je ateizam dogma isto koliko i teizam (jer su obe pozicije scijentistichki nedokazive), shto i jeste.

 

svi se radjamo kao ateisti i bez ideje o bogu - te bajke posle ljudima sipaju u glavu.

pretpostavka, i to slaba. najprimitivnija plemena, koja nemaju apsolutno nikakvo obrazovanje imaju pojam o bozhanstvu koje je stvorilo sve (jeste da je "sve" za njih samo shuma u kojoj zhive, al svejedno). a drugi primer je helen keler, prva gluvo-nemo-slepa osoba koja je zavrshila fakultet. u svojoj autobiografiji je napisala da kada su joj objasnili shta je to bog, da je vecj imala pojam o takvom bicju, samo nije znala kako ga ljudi zovu.

 

razmisljanje zdravim razumom neumitno dovodi do ateizma ili agnosticizma

jok. dekart i kant, epitomi racionalizma, su obojca bili teisti.

Share this post


Link to post
Share on other sites

ali nije ni nevernik, jer agnostik necje tvrditi da bog nepostoji.

hehe, pitam se kako crkva, kao "vrhovni autoritet" za tumacenje vere, gleda na agnostike. ;-)

sve mi se cini da na njih gleda kao na nevernike.

 

agnostici su izmedju ateista i teista, i sami sebe tako definishu. jedino kome se takva definicija ne svidja su ateisti, koji onda krenu da kmeche jer to znachi da je ateizam dogma isto koliko i teizam (jer su obe pozicije scijentistichki nedokazive), shto i jeste.

 

ne moze covek biti "nesto izmedju mrtvog i zivog". ili je ziv ili mrtav, treceg nema. isto tako "ili verujes u boga ili ne verujes", nema "ne znam" (cim ne znas, znaci da nisi bas ubedjen u boga i da ne verujes). da li agnostik ide u crkvu? ne. da li se moli bogu? ne. za agnostike mozemo reci da su privremeni ateisti koji su svesni da je dokaz o postojanju boga - jako malo verovatan i na dugackom stapu. ;)

 

pretpostavka, i to slaba. najprimitivnija plemena, koja nemaju apsolutno nikakvo obrazovanje imaju pojam o bozhanstvu koje je stvorilo sve (jeste da je "sve" za njih samo shuma u kojoj zhive, al svejedno). a drugi primer je helen keler, prva gluvo-nemo-slepa osoba koja je zavrshila fakultet. u svojoj autobiografiji je napisala da kada su joj objasnili shta je to bog, da je vecj imala pojam o takvom bicju, samo nije znala kako ga ljudi zovu.

u njihovom slucaju - bog je mehanizam kojim sami sebi objasnjavaju ono sto NE ZNAJU. u covekovoj prirodi je da trazi objasnjenja i u nedostatku neceg opipljivog, okrece se necem natprirodnom - i onda neki to nazivaju bog. to ces videti u svakoj ljudskoj zajednici na planeti zemlji - gromovi, vetrovi, godisnja doba, i za sve ono sto nisu znali da objasne - potegnuli su za objasnjenjem u vidu bogova i natprirodnih stvari.

 

jok. dekart i kant, epitomi racionalizma, su obojca bili teisti.

pogledaj vreme u kome su ziveli i gde. to samo govori u prilog onom sto sam rekao - da je za nas teizam i te kako zasluzno socijalno okruzenje i uticaj.

 

u ostalom, pogledaj danasnjicu. ne treba da ti govorim o tome koliki je danas broj ateista u naucnim krugovima, a koliki je bio pre 300 godina. sto je vece znanje i sto vise objasnjavamo svet oko sebe - to je manje teista a vise ateista. ;-)

 

 

---

 

Ja sam uvek govorio da su, po meni, nauka i religija dve strane jednog novcica i uvek se zalazem za njihovu sintezu.

ne znam kako da ti ovo kazem, a da te ne "pecne", jbg..

taj stav "nauka i religija su iste strane jednog novcica' i slicne price su uzele maha kad su ljudi poceli da se stavljaju "iznad tog sukoba", pa sad kao fora "vidimo da su i jedni i drugi u pravu, ali mi vas samo posmatramo sa visine" i slicno..

 

realno gledano, nauka i religja nemaju nikakvih dodirnih tacaka, razlika medju njima je sustinska i u samim temeljima. religija se zasniva na dogmi, verovanju i retorici, a nauka je puna promena, kritike i napretka. sto vise nauka napreduje i objasnjava nepoznate fenomene - to religija vise umire.

 

neke stvari koje danas samtramo sasvim normalnim i koje ucimo decu u osnovnoj skoli su (ne tako davno) smatrane magijom, i objasnjavane "bozjom voljom". vreme radi za nauku, i protiv religije. ako se ovako nastavi, ovim tempom - religija ce u jednom momentu postati suvisna i detinjasta i mislim da ce od nje ostati samo tradicija i secanje na proslost.

Share this post


Link to post
Share on other sites

ne znam kako da ti ovo kazem, a da te ne "pecne", jbg..

taj stav "nauka i religija su iste strane jednog novcica' i slicne price su uzele maha kad su ljudi poceli da se stavljaju "iznad tog sukoba", pa sad kao fora "vidimo da su i jedni i drugi u pravu, ali mi vas samo posmatramo sa visine" i slicno..

 

realno gledano, nauka i religja nemaju nikakvih dodirnih tacaka, razlika medju njima je sustinska i u samim temeljima. religija se zasniva na dogmi, verovanju i retorici, a nauka je puna promena, kritike i napretka. sto vise nauka napreduje i objasnjava nepoznate fenomene - to religija vise umire.

 

neke stvari koje danas samtramo sasvim normalnim i koje ucimo decu u osnovnoj skoli su (ne tako davno) smatrane magijom, i objasnjavane "bozjom voljom". vreme radi za nauku, i protiv religije. ako se ovako nastavi, ovim tempom - religija ce u jednom momentu postati suvisna i detinjasta i mislim da ce od nje ostati samo tradicija i secanje na proslost.

 

Moj stav da su nauka i religija dve strane iste stvari nije nastao ni pod kakvim stranim uticajem, vec prostim razmisljanjem i rezonovanjem. Svet je jedan, ovaj u kome zivimo, i postoje odredjeni zakoni koji vladaju u njemu. Neki su laksi za shvatanje, neki nisu, nauka se bavi izucavanjem tih zakonitosti. Ona ih objasnjava formulama, jednacinama i sl. Neke stvari nauka jos nije objasnila ali ne sumnjam da hoce jednog dana, i svaki put kada cujem kako progres nauke ide protiv religije me samo natera na smeh jer, iskreno, ja ne vidim tu nista protiv religije, vere ili kako se to vec zove. :haha: Kada ljudi prestanu da gledaju na tu stvar kao na nekakvu borbu, svi cemo konacno napredovati u punom smislu. Religija sirokih narodnih masa je prosta, misticizam je nesto sasvim drugo i svako ko je upucen u tajne misterije zna da je sve jedno i da je sve povezano. Nauka objasnjava formulama nesto sto su mistici znali vec hiljadama godina ali putem mentalnih slika i unutrasnjih vizija. Kao sto je recimo jedna drevna vizija koja prikazuje ceo univerzum kao skup vibracija, a nauka danas prica kako je sve kretanje energije i sl. :) Da ne pricam o atomima, elementima i sl.

Podrzavam nauku u punom smislu i ona je vazna da ljudima koji su racionalno orijentisani objasni stvari koje religisjki orijentisani ljudi shvataju na svoj nacin, jer sustina ostaje ista. Medjutim, kada neko ode u ekstrem, tu nastaje greska.

Dakle, niko tu ne radi protiv nikoga, vec se medjusobno dopunjuju.

Sve sto nauka otkriva i objasnjava, sva najnovija otkrica o kojima citam me samo jos vise uveravaju u ono sto govorim, a ne suprotno. Ali da bi neko to razumeo, mora da poznaje obe strane, a to je greska ateista, oni pricaju o necemu sto ne poznaju dovoljno dobro. Pricaju o necemu sto nikada nisu iskusili pa zato tvrde kako nauka vremenom pobija misticizam. Ja to nazivam misticizam, jer religija je nesto sasvim drugo i nema veze sa pravim duhovnim znanjem koje u sustini spaja sve aspekte ovog sveta u jednu veliku sliku.

Share this post


Link to post
Share on other sites

ne moze covek biti "nesto izmedju mrtvog i zivog". ili je ziv ili mrtav, treceg nema. isto tako "ili verujes u boga ili ne verujes", nema "ne znam" (cim ne znas, znaci da nisi bas ubedjen u boga i da ne verujes).

klasichanh ateistichki whine.

ateizam, teizam i agnosticizam su mishljenja, a ne stanja zhivota ili smrti. ili verujesh da bog postoji (teizam) ili da bog ne postoji (ateizam), ili verujesh da se nemozhe saznati da li postoji ili ne postoji (agnosticizam).

 

da li agnostik ide u crkvu? ne. da li se moli bogu? ne. za agnostike mozemo reci da su privremeni ateisti

mozhe se jedino recji da vecjina agnostika zhivi kao ateisti.

 

u covekovoj prirodi je da trazi objasnjenja i u nedostatku neceg opipljivog, okrece se necem natprirodnom - i onda neki to nazivaju bog.

nikakva nauka, ni pritivna, ni najnaprednija nemozhe da objasni zashto se neshto deshava, vecj samo na koji nachin.

 

to ces videti u svakoj ljudskoj zajednici na planeti zemlji - gromovi, vetrovi, godisnja doba, i za sve ono sto nisu znali da objasne - potegnuli su za objasnjenjem u vidu bogova i natprirodnih stvari.

i shta kad saznaju? evo, danas je objashnjeno kako funcionishe munja, ali to i dalje ne sprechava ljude da veruju ili misle da bog kontrolishe te munje.

 

pogledaj vreme u kome su ziveli i gde. to samo govori u prilog onom sto sam rekao - da je za nas teizam i te kako zasluzno socijalno okruzenje i uticaj.

onda neznash shta je racionalizam- zasnivanje svojih mishljenja na razumu, a ne na bilo kojoj tradiciji, autoritetu bilo koje institucije ili rechi bilo kog "proroka". ako se secjash tog gradiva, dekart je definisao metodichku sumnju. postoji dosta filosofskih argumenata za teizam, tako se on uopshte nemora prihvatati zbog uticaja drushtva.

 

u ostalom, pogledaj danasnjicu. ne treba da ti govorim o tome koliki je danas broj ateista u naucnim krugovima, a koliki je bio pre 300 godina.

zato shto u zvanichnoj modernoj nauchi preovladava dogmatski mentalitet.

 

sto je vece znanje i sto vise objasnjavamo svet oko sebe - to je manje teista a vise ateista.

zapravo, shto se vishe liberalno zhivi, to vishe ljudi postaju ateisti. najvishe ateista procentualno je bilo u staroj grchkoj i rimu medju vishim slojevima, za vreme najvecje dekadencije, i da ne bi imali grizhu savesti zbog svog nemorala postanu ateisti.

Edited by рогозуб

Share this post


Link to post
Share on other sites

  • Recently Browsing   0 members

    • No registered users viewing this page.
×
×
  • Create New...