Jump to content

Recommended Posts

Novalise,

 

Toliko lupetas prazne reci da je to neverovatno. Kad bih secirao poruku nasao bih otprilike 5 besmislica po recenici. Zadrzacu se na ovoj nebulozi:

 

Zvezde su starije od celokupne ljudske istorije i a smesno je kako neki se usudjuju da kazu kako znaju sve o kosmickim telima, zvezdama i planetama.

da cujemo, ko je to rekao. navedi izvor osobe ili osoba koje tvrde da "znaju sve o kosmickim telima".

Share this post


Link to post
Share on other sites

@johnnyzzz - Recimo da neko veruje u nesto vise i zna za nesto vise, zbog cega je problem ako se napise u takvom obliku na temi o ateizmu ako ateisti vec na pocetku ne veruju u bilo sta?

Dakle, rekao sam ''zna za nesto vise'' ali to nije uvreda za ateistu jer on ne veruje u to. Znanje dolazi svakome onda kada je spreman za to, kada je mentalno pripremljen za prosirenje granice znanja i iskustva. Ja licno ne vredjam nikoga, svajkio ima razlicite nivoe znanja, neko je ekspert za fiziku ili hemiju i zasto bih bio ljubomoran ili uvredjen ako ima vece znanje u tome od mene? On je predodredjen za to, to je njegova odluka, a nismo mi svi isti. Ko ce sta biti i kakvo ce znanje imati, ili vrstu znanja, zavisi od milion sitnica oko nas koje nas vode iz dana u dan kroz zivot.

 

@imaginos - Kao sto sam rekao, psomenuo sam zvezde zbgo diskusije na temi o astrologiji gde je odredjen clan pricao o tome, kako glupi veruju da su zvezde visa bica itd itd. Ja sam samo rekao da definise sta znaci vise bice, pre svega, a onda i spomenuo kako mi to mozemo znati sve o kosmickim telima, pa i zvezdama, koje su tu mnogo pre nas i bice ovde mnogo posle nas? Rekao sam mu da definise sta znaci vise bice i zasto smatra da zvezde zaista nisu nesto vise od onoga sto mi mislimo u ovom trenutku.

  • Upvote 1
  • Downvote 1

Share this post


Link to post
Share on other sites

Pa da, ljudi su prvo bili u fazonu "šta ti znaš o munji, otkud znaš da je bogovi ne bacaju?", pa su onda bili "šta ti znaš o nebu, i da ono ne može da padne na nas?", pa "šta ti znaš o Zemlji, i da li je ona boginja", pa "šta ti znaš o Suncu, kako znaš da Sunce nije Bog koji podaruje život?", da bismo sad stigli do zvezda. I sa svakom narednom generacijom ćemo razbijati sujeverje i uvećavati znanje. Meni su dovoljni prethodni trendovi da zaključim da su zvezde samo gomila materije, kao i svaka prethodna granica ljudskog poimanja.

  • Upvote 6
  • Downvote 1

Share this post


Link to post
Share on other sites

Zvezde, Sunce, mesec i planete, nema razlike. Zvezde sam spomenuo zbog diskusije na astrologiji, ponavljam po treci put.

 

A to sto su neki verovali ili i dalje veruju da bogovi bacaju munje ne znaci da je svaki vid duhovnosti povrsan ili da ne postoji nista van domasaja nasih telesnih cula.

 

Neke devojke danas veruju da mogu zatrudneti ako ih momak dodiruje dole prstima, neki drugi misle da je Transilvanija drzava u Evropi a na karti sveta ce na austrijskom kontinentu reci da je to Koreja, ali to pokazuje njihovo neznanje i nista vise. Postoje ljudi koji ce znati pravi odgovor na ta pitanja. Tako isto i sa shvatanjem duhovnih/misticnih/nadculnih stvari. Postoje ljudi koji ne znaju i oni koji znaju. Oni koji (slepo) veruju u ono sto im se servira (nebitno na kom polju, ne samo kod duhovnosti) i oni koji znaju nesto (niko ne zna sve), dolaze do zakljucaka samostalno.

 

 

Zvezde jesu gomila materija na jednom nivou, kao i sve ostalo, skup odredjenih elemenata za koje mi znamo, shvatamo da zivot moze postojati samo u onom obliku kakav je i nas, sve analiziramo dublje i dublje, u atom i hemijeske veze, ali prodiruce sve dublje u delice mi gubimo siru sliku i samo stvaramo sve vecu konfuziju.

 

Univerzum sebe otkriva kroz svoja dva svojstva: kao kretanje i kao ono o cemu se to kretanje odigrava, prostor. Taj prostor je akasa i jeste ono kroz sta svari stupaju u vidljivu pojavnost. Na planu duhovne aktivnosti akasa je nazvana dimenzijom svesti ili prostorom svesti.

Princip kretanja je prana. To je zivotni dah, sve prozimajuci ritam univerzuma u kojem stvaranja i unistavanja sveta slede jedna drugima kao izdisaj udisaju u ljudskom telu i u cijem toku sunce i planete igraju ulogu slicnu krvnoj cirkulaciji i strujama psihicke energije u ljudskom organizmu. Sve snage univerzuma, slicno snagama ljudske svesti od najvise svesnosti do dubine podsvesti su modifikacije prane.

Ko pazljivo procita sta sam napisao, moze primetiti dosta slicnosti sa najnovijim naucnim teorijama o svemiru, galaksijama, pocetku, big bengu i sl. Ja sam slusao neke naucnikek oji govore o najmodernijim teorijama o poreklu svemira i sl. a koji govore ono sto su mudraci i mistici na istoku govorili pre vise hiljada godina.

 

Ova misticna filozofija stara vise hiljada godina se bas razlikuje od duhovnosti koja propagira bogove sa cekicem koji bacaju gromove na prvi pogled, zar ne?. To ne znaci da religija ili verovanje koja uci o postojanju takvog boga je niza ili gluplja, vec da ona ima odvojen egzoterican i ezoterican aspekt. U ezotericnom, gube se takve povrsne predstave koje nisu nista drugo do simboli i mentalne slike za koje su samo pocetna faza odnosno uvod u nesto mnogo vece i kompleksnije, za onog koji je upucen u tu tajnu, naravno.

Razlika je sto su na istoku, pre svega u Indiji, duhovnost i misticizam bili mnogo dublje upleteni u svakodnevni zivot i bili skoro organski sjedinjeni sa kulturom, filozofijom itd.

  • Upvote 3
  • Downvote 1

Share this post


Link to post
Share on other sites

U ezotericnom, gube se takve povrsne predstave koje nisu nista drugo do simboli i mentalne slike za koje su samo pocetna faza odnosno uvod u nesto mnogo vece i kompleksnije, za onog koji je upucen u tu tajnu, naravno.

 

Upravo sa boldiranim delom imam problem. Upućivanje u tajnu određenog vida duhovnosti može biti i uglavnom jeste samo ekstenzija realnog u irealno i, po mom viđenju, izmišljanje potpuno imaginarne posledice Y koja bi bila moguća za uzrok X. Kad se tome doda čovekova gotovo urođena težnja za samoobmanom i stalnim, neprestanim pokušavanjem da se svom smrtnom biću da besmrtni aspekt, jednostavno ne mogu, a da ne budem skeptičan prema čoveku koji je beskrajno mali u odnosu na univerzum, i pokušava ni manje ni više nego intuitivno da pronikne u njegove tajne koje su čak i samom razumu nedostupne. Paskal je rekao da je Bog nevidljiv umu i da se može osetiti samo srcem. Ja kažem da ljudskom biću "osetiti srcem" znači "žarko želeti da je nešto istina".

  • Upvote 3
  • Downvote 2

Share this post


Link to post
Share on other sites

Intelekt bez osecanja, znanje bez ljubavi, razum bez saosecanja vodi cistoj negaciji, rigidnosti, duhovnoj smrti i vakuumu. Osecanje bez razuma, ljubav bez znanja (slepa ljubav), saosecanje bez shvatanja, vodi zabuni i rasulu. Tamo gde su obe strane sjedinjene, tamo gde se odigra velika sinteza srca i glave, osecanja i intelekta, najvise ljubavi i najdubljeg znanja, tu se potpunost ponovo uspostavlja i postize savrseno prosvetljenje.

 

Dakle, osetiti srcem znaci osetiti svojim bicem takodje.

 

Apstraktnost filozofskih pojmova i zakljucaka zahteva stalnu korekciju neposrednog iskustva i praksu meditacije u slucajevima svakodnevnog zivota. Antropomorfoloski elementi koje si spomenuo u ranijem postu nisu nastali u nedostatku intelektualnog, vec iz svesne zelje da se od pukog intelektualnog i teorijskog stanovista prodre do prave svesti i stvarnosti. To ne moze biti dostignuto izgradjivanjem ubedjenja, ideala i ciljeva zasnovanih na rezonovanju, vec samo svesnim prodorom kroz naslage nase svesti, one koje ne mogu biti dostignute ili pod uticajem logicnih arumenata i diskurzivne misli.

Takav prodor i promena su moguci samo pomocu nesavladive moci unutarnje vizije, cije su prastare slike ili ''arhetipovi'' formativni principi nase svesti. Slicno semenu, oni padaju na plodno tle nase podsvesti da bi oziveli, rasli i razvili svoje mogucnosti. Naravnop, covek moze prigovoriti da su te vizije cisto subjektivne i da zato nisu nista konacno. Medjutim, ni reci, ni ideje nisu nesto konacno, a opasnost dodira sa njima je sve veca posto reci imaju tendenciju ogranicavanja i suzavanja dok iskustva i simboli istinskih vizija jesu nesto sto je zivo, sto raste i sazreva unutar nas. Oni su usmereni van i prerastaju sami sebe. Oni su, takodje, nematerijalni, prozirni, nedostizni da bi postali cvrsti i ''predmetni'', da bi izazvali privlacenje. Oni ne mogu biti ni shvaceni, niti odredjeni, niti tacno ograniceni. Oni imaju tendenciju da rastu od uoblicenog ka bezoblicnom, dok to sto je samo misao-spolja ima suprotnu teznju, naime da okameni u bezivotne pojmove i dogme.

 

Subjektivnost unutarnje vizije ne umanjuje njenu stvarnu vrednost. Takve vizije nisu halucinacije zato sto je njihova stvarnost stvarnost ljudske psihe. One su simboli u kojima se otelovljuje najvise znanje i najplemenitije nastojanje ljudskog duha. Njihova vizuelizacija je kreativni proces duhovne projekcije kojim se unutarnje iskustvo pretvara u vidljivi oblik, uporedljivo sa kreativnim aktom umetnika, cija sublektivna ideja, emocija il ivizija, se pretvara u objektivno umetnicko delo, koje sada zapocinje svoju vlastitu stvarnost nezavisno od stvaraoca. Dalje mogu spomenuti tehnike kojima se postize savrsena kontrola nad sredstvima izrazavanja, poput jantre, mantre i mudre.

 

Snage univerzuma se ne ralzikuju od onih ljudskog duha i prepoznavanje i preobrazaj tih snaga u covekovom vlastitom duhu moze doneti samo covekovo licno dobro. Spoljni svet i unutarnji svet su samo dve strane iste tkanine u kojoj niti svih moci i zbivanja, svih oblika svesti i njihovih objekata su istkani u jednu nerazdvojivu mrezu beskrajnosti, promenljivo uslovljenim vezama. Tu mislim na isprepletenost stvari i akcija, medjuzavisnot svega sto postoji, neprekidno sadejstvo uzroka i posledice, paralelizam mikrokosmaosa i makrokosmosa, duha i univerzuma, sveta materija i sveta duha.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Apstraktnost filozofskih pojmova i zakljucaka zahteva stalnu korekciju neposrednog iskustva i praksu meditacije u slucajevima svakodnevnog zivota. Antropomorfoloski elementi koje si spomenuo u ranijem postu nisu nastali u nedostatku intelektualnog, vec iz svesne zelje da se od pukog intelektualnog i teorijskog stanovista prodre do prave svesti i stvarnosti. To ne moze biti dostignuto izgradjivanjem ubedjenja, ideala i ciljeva zasnovanih na rezonovanju, vec samo svesnim prodorom kroz naslage nase svesti, one koje ne mogu biti dostignute ili pod uticajem logicnih arumenata i diskurzivne misli.

 

како се та права свест и та права стварност могу верификовати?

Share this post


Link to post
Share on other sites

Apstraktnost filozofskih pojmova i zakljucaka zahteva stalnu korekciju neposrednog iskustva i praksu meditacije u slucajevima svakodnevnog zivota. Antropomorfoloski elementi koje si spomenuo u ranijem postu nisu nastali u nedostatku intelektualnog, vec iz svesne zelje da se od pukog intelektualnog i teorijskog stanovista prodre do prave svesti i stvarnosti. To ne moze biti dostignuto izgradjivanjem ubedjenja, ideala i ciljeva zasnovanih na rezonovanju, vec samo svesnim prodorom kroz naslage nase svesti, one koje ne mogu biti dostignute ili pod uticajem logicnih arumenata i diskurzivne misli.

neznach chemu toliko insistiranje na idealizmu.. misim, imaju transcendtalisti npr. zanimljivh ideja o intuiciji, i ja sam prihvatam inatizam u nekoj meri, ali chinjenica je da postoje religije koje se zasnivaju na logici ili nauci, neznam chemu toliko furanje tog misticizma.

Edited by рогозуб

Share this post


Link to post
Share on other sites

  • 4 weeks later...
  • 2 months later...
Guest HEFEST

Ma jebes religijske tekstove i sve te filozofije. Sve su to smesne i pogresne stvari. Ja sam svedok da bog ili nesto slicno postoji. Mogu to biti i vanzemaljci koji su mi pokazali buducnost, ali ne verujem da bi se oni oko mene baktali. Tako da je mnogo verovatnije da je to visa sila koja je uplela prste. Nema objektivnije stvari od moga iskustva. I ateisti i verski fanatici grese. Prvi misle kako su mnogo pametni i kako naukom mogu sve objasniti, a drugi se slepo drze biblije ili koje druge svete knjige. Oba stava su pogresna i na kraju krajeva glupa. I ja sam bio glup. Da ne bude zabune i da neko ne pomisli kako pametujem. Ali raduje me to sto znam da bog postoji. Nije vise samo jedem, serem, pisam i umrem. :mhihi:

  • Upvote 2
  • Downvote 2

Share this post


Link to post
Share on other sites

Guest HEFEST

Pa taj san dokazuje postojanje vise sile za pocetak, a po nekoj logici ako stvarno postoji visa sila mnoge stvari se menjaju. Samim tim mozemo reci da postoji osnovana sumnja da postoji i bog. Naravno nije dokaz. Ali san koji sam sanjao kasnije da se nalazim sa mojom devojkom u nekom rajskom gradu iz koga trcimo da bi otisli na neko jos mnogo lepse mesto i dolazimo do nekog monumentalnog mosta na kojem nas ceka beli kombi. Ja i ona se trkamo do njega i ona me prestize i taman kada je trebala da udje na vrata ja se bacim na vrata i na ulazu se sudarimo i padnemo ispred kombija. Zanimljivo je da su vrata(ona klizna sa strane na koja smo trebali da udjemo trougaonog oblika. Neko mi rece da tu ima simbolike npr. sveto trojstvo. Da sam samo to sanjao naravno da ne bi mnogo oko toga razmisljao, ali ako uzmemo u obzir sta sam sanjao pre toga ne mogu bas da odbacim to kao slucajnost. Takodje i to sto joj je 40 dana bilo na dan svadbe je neverovatna cinjenica koja sa svim drugim datumima vezanima za ovaj dogadjaj cini skup neverovatnih koincidencija od kojih svaka ima veoma malu sansu da se desi nekom u zivotu, a da se se sve to poklopi zajedno je stvarno za mene vise od slucajnosti. Jednostavno skoro nemoguce.

 

Znaci buducnost, 40 dana, dan kupovine prstena, ta vrata i san kao u nekoj vrsti raja(ovo mi je najtanje o svega ali ipak...), pa dan kada smo otisli u manastir da joj upalimo svecu (za svaki slucaj :bigblue:) se pogodio da je bio dan uspenja bogorodice i jedan od najvecih praznika u hriscanstvu i da je liturgiju sluzio moj drug koga nisam video ko zna koliko koji se zamonasio i koji je u nekom manastiru ko zna gde, ali je samo taj dan dosao da zameni tog glavnog kaludjera jer je ovaj morao negde hitno da ode. Ja kada sam ga video samo sto nisam pao u nesvest, a vala i on(u sred mantranja je zastao i iskolacio oci i bukvalno me gledao neko vreme cuteci).

 

 

I jos je zanimljivo da ona nije pusila ni pila kafu skoro 4 meseca. Zadnje vece me molila da popijemo kafu i zapalimo cigaru i ja reko aj. I tako je zadnji put izdivanila cigaru i kaficu kao da je znala. Bas cudno iako nema veze sa bogom.

 

 

 

I da ovi sto lupaju minuse su face. I ja bih to uradio do 17. avgusta 2011. :frown:

 

Greska. Do 17. avgusta 2010.

 

Radim u administraciji pa sam navikao sada da non stop kucam 2011.

Edited by HEFEST

Share this post


Link to post
Share on other sites

Nekada čovek može i da predoseti šta ga čeka. Ne umem to da objasnim. Verovatno te je tvoje iskustvo nateralo da svašta pomisliš.

 

Takođe nisam religiozna, ali imam snove koji predviđaju budućnost, jednostavno, to su samo snovi, ne razmišljam o njima mnogo, i u jednom od njih je isto bio trouglasti simbol. Sanjala sam da jedna moja drugarica nosi neku ogrlicu sa trouglovima, i pošto se nismo dugo čule, pozovem je i ispričam joj, kažem da osećam da je bitno, nacrtam šta sam sanjala i pitam da li joj to nešto znači. Malo se zbunila, nije imala nikakve asocijacije... Važno, njoj se zilion loših stvari desilo posle tog sna sa trouglastom ogrlicom.

 

Isto tako, kad sanjam nekoga u polumraku, okruženog svećama, taj se razboli. Niti meni, niti sanjanoj osobi znače nešto ti rekviziti, ali eto, možda su to neki, svim ljudima zajednički simboli.

 

 

 

Edited by temper

Share this post


Link to post
Share on other sites

Snovi su cudo. Zimus sanjam kako mi je bela macka usetala u gajbu i kako je moj macak potrcao za njom da je istera, i za tom mackom je krenuo preko krovova do jednog prozora u koji je bela macka usla. Pre nedelju ili dve sedfim u spavacjoj sobi i okrecem se kad na sred sobe bela macka frkce, moj macak koji je spavao na polici se probudi i krene da otera tu macku i bela macka otrci preko krova i udje bas u taj isti prozor kao u mom snu, tri zgrade dalje. Srecom moj macak ne krene za uljezom vec ostane na terasi sa mnom.

 

Samo jedan od gomile delova "odsanjane buducnosti".

Share this post


Link to post
Share on other sites

Svi ti snovi i predvidjanja su usled kontakta sa sopstvenim daemenom, odnosno istinskom Voljom koja je danas poznatija pogresno kao andjeo cuvar. Svako od nas ima tu formu koja je iznad one materijalne i koja je vecna, bez obzira da li si vernik, sektas, ateista, budista, narkoman ili budala. Konakt se moze uspostaviti voljno ili slucajno, sve zavisi od situacije.

 

Sto se tice trouglova, zavisi da li je bio uspravan ili naopak trougao. Uspravan je simbol Vatre.

  • Upvote 1
  • Downvote 1

Share this post


Link to post
Share on other sites

Više je bio niz trouglova. Naopako su stajali, bilo je i većih i manjih. Moguće da je to što kažeš, jer posle takvih snova ostaje neki čudan osećaj... kao da je to sve došlo iz nekih dubljih slojeva mozga, kao da to nisam "pokupila" odnekud. A sestra tvrdi da je videla svog anđela čuvara, isto je sanjala pa se razbudila u toku noći i videla pored kreveta neku beličastu figuru, žensku valjda i u tom trenutku je osetila da je neko pazi, nadgleda.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Naopaki trougao je Voda i oznacava nestabilnost, podsvest, nepoznato itd. Andjeo cuvar odnosno daemon je projekcija iz duboke podsvesti, deo naseg bica, kao sto sam rekao u proslom postu, nikakvo strano bice kao sto ljudi misle. Jedino je strano nasoj svakodnevnoj obicnoj svesti.

  • Upvote 1
  • Downvote 1

Share this post


Link to post
Share on other sites

  • Recently Browsing   0 members

    • No registered users viewing this page.
×
×
  • Create New...