Jump to content

Recommended Posts

vau. i have realised the error my ways. tako si to lepo objasnio i ponudio alternativni stav, evo odma odbacujem svoje mishljenje.

"nešto što nisi ti", jeb'o si ga sa ovakvim pojmovima...

da bih vodio razgovor koji ima smisla ne moram da odbacim determinizam već da ga vodim sa nekim ko nije ti...

Share this post


Link to post
Share on other sites

UPS!

shta ups? shto se tiche filozofije uma ili postoje libertarijanizam (ima slobodne volje) ili determinizam (nema slobodne volje), nema kompatilibizma. ako neko kazhe da postoji slobodna volja ali da je ona ogranichena nekim zakonima, to je libertarijanizam. ne postoji libertarijanizam gde neko tvrdi da postoji nekakva "apsolutna sloboda" to niko nikad nije tvrdio. kompatibilizam mozhe da postoji kada se pricha o svetu, i pravi kompatibilisti su bili stoici koji su verovali da je sve materijalno determinisano, a da chovek ima slobodnu volju u umu, mozhe da kontrolishe o chemu cje da razmishlja.

 

Ništa tu ne piše, samo gomila sinonima. Šta je to "nešto" što je Buda nazivao umom, Isus dušom itd. Želim neko konkretno objašnjenje. Nešto poput, recimo, Hjumove "bundle" teorije identiteta, samo bez determinizma.

ne mozhesh da dobijesh prirodnjachku definiciju nechega shto je natprirodno. "ja" je ono shto je dusha/ um/ res cogitans/ elan vital, lichnost, entitet koja ima svest i razum i koja je sposobna da deluje slobodnovoljski, kao povremeni nepokrenuti pokretach. i to je to.

 

da bih vodio razgovor koji ima smisla ne moram da odbacim determinizam

morash, jer ako imash pretpostavku da su sve tvoje misli, samim ti i formulisanje svake tvoje rechenice i rechenice tvog sagovornika odredjene, ne vama, nego fizichko-hemijskim zakonima (mozhda i nasumichnoshcju) pod kojima neuroni u vashim mozgovima ispaljuju elektro signale, ona u stvari (kao shto vi ne postojite metafizichki kao lichnosti), tako u sushtini i ne postoji razgovor, tako da je takvo prichanje potpuno besmisleno.

dakle, da bi se vodio razgovor koji ima smisla, sagovornici moraju da odbace determinizam.

Share this post


Link to post
Share on other sites

razgovor postoji... ne postoji um niti mašina niti išta što bi moglo da uzme sve elemente neke situacije u obzir i proračuna tok ili ishod situacije (ili razgovora)... ali taj razgovor postoji i nije besmislen... osim ovog sa tobom, kao što već rekoh...

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

razgovor postoji... ne postoji um niti mašina niti išta što bi moglo da uzme sve elemente neke situacije u obzir i proračuna tok ili ishod situacije (ili razgovora)...

(ne)predvidivost nechega nema veze sa (ne)odredjenoshcju.

 

osim ovog sa tobom, kao što već rekoh...

ovaj jeste, kad ne razumesh proste stvari, i josh gore, necjesh da ti se objasni.

  • Downvote 2

Share this post


Link to post
Share on other sites

Štaviše, kao što je pisao i Šatobrijan, hrišćanska vizija sveta je pogubna zbog svog pesimizma. Svaki hrišćanin je reći da je njegova vera optimistična, jer nudi konačno spasenje i izbavljenje iskrenim vernicima, ali sa ateističke tačke gledišta, hrišćanstvo je jeziva religija. Ona propagira da je ovaj svet dolina suza, da u njemu ne treba tražiti niti je moguće naći bilo kakvo suštinsko zadovoljstvo, da treba okrenuti drugi obraz itd.

 

Nije baš tako.Hristos u ličnosti Bogočovjeka dolazi da čovjeka usinovi,ohristovi i da ga odvoji od "duha ovoga svijeta",tj.da njegov um,srce i volju odvoji od robovanja duhovima iz podnebesja.A to se javlja kao podvig raspeća u ovom životu,po Hristovoj "Ако хоће ко за мном ићи, нека се одрекне себе, и узме крст свој и за мном иде.",jer samo onaj ko je raspet je slobodan,u tom podvigu samoodricanja gdje se krije istinska radost.Luturgijsko-asketski odnos prema svijetu nas urpavo čuva od te romantike svijeta kao "doline suza",tog možda nekad pogubnog dualizma između duha i tijela,gdje tijelo treba da predatavlja navodno svo zlo itd.U okretanju drugog obraza se ne ogleda nekakva slabost nego se slabost upravo ogleda u neokratanju.Okretanje obraza nema za cilj moralnu samozadovljnost ili nekakvu poniznu pobožnost nego smirenje koje opija um u svjetlosti jevanđelskih zapovijesti,i upravo duhu ovoga svijeta koji "traži svoje" je on stran,i zato ga svijet duboko i mrzi.

 

Osim toga, ako je bog van našeg poimanja, šta to govori o našem tvorcu po uzoru na čiji lik smo stvoreni?

 

A šta mi radimo?Često hoćemo da načinimo sebi boga koji bi bio pojmljiv ,izreciv,vidljiv,svetski i čulno opaziv.Kako samo želimo da obožavamo idole,da se zatvaramo u tamnice relativnoga,zablude i jeresi!Ali Liturgija nam ne dopušta da uradimo tako nešto.Ona na spasonosan način ruši idole koje mi uzdigosmo pred sobom kao surogate za Boga i postavlja pred nas Lik Njegov,Logosa “Koji je ikona nevidljivoga”(Kol.1,15),arhetip ili pralik našeg skrivenoga,istinskoga,bogosazdanog bića.- Arh.Vasilije

 

zato sto je religija kao velika firma,cim nisi u nasoj firmi odmah si imbecil,budala,bednik,nisi vredan niceg osim da pljunemo na tebe.

 

ali sve ti je oprosteno ako se pridruzis nama i pomognes nam da pljackamo neuke budale koje mislie da je bog spasitelj i ostalo,bla bla,jada jada...

 

Ako ljudska civilizacija preizivi treci svetski,siguran sam da nece biti religije,jer je to evolutionary baggage koji je poodavno trebao biti odbacen,recimo u drugom svetskom.

 

Napraviti genocid u ime Isusa i Boga,ali onda pravoslavci tvrde da nemaju veze sa time jer to nije taj Isus i BOg vec njihov,i tako...GLuposti.

 

Najbolji su mi oni koji kad se razbole terminalno jure po crkvama i daruju ikone u hiljadama dinara.Pogotovu tgoa ima na crkvama na Fruskoj gori,krusedol i ostlae.

 

Neko je pametno rekao,Crkva(hricanska) je jedina firma koja posluje 2000 godina u plusu,ako nista drugo,trebamo joj odati priznanjenj za to.

 

Crkva se ne bavi književnošću kada piše Jevanđelje niti se bavi filosofijom kada formuliše dogmate,već i u jednom i u drugom slučaju izražava punoću novoga života,skrivenog u njoj.Stoga,niti se Jevanđelje može razumjeti van Crkve niti pak dogma izvan bogosluženja. - Arh.Vasilije

  • Downvote 1

Share this post


Link to post
Share on other sites

shta ups? shto se tiche filozofije uma ili postoje libertarijanizam (ima slobodne volje) ili determinizam (nema slobodne volje), nema kompatilibizma. ako neko kazhe da postoji slobodna volja ali da je ona ogranichena nekim zakonima, to je libertarijanizam. ne postoji libertarijanizam gde neko tvrdi da postoji nekakva "apsolutna sloboda" to niko nikad nije tvrdio. kompatibilizam mozhe da postoji kada se pricha o svetu, i pravi kompatibilisti su bili stoici koji su verovali da je sve materijalno determinisano, a da chovek ima slobodnu volju u umu, mozhe da kontrolishe o chemu cje da razmishlja.

 

Ups je to što velika većina stručnjaka veruje upravo suprotno od toga što ti tvrdiš odnosno - ili kompatibilizam(ima slobodne volje) ili indeterminizam(nema slobodne volje).

 

Ali to sad nije ni bitno jer sam konačno skapirao zašto mi ništa što ti napišeš nema smisla. Pa ti još koristiš one zastarele definicije od pre par stotina godina. Sad kad se koncept (in)determinizma analizira uz pomoć modalne logike to što su stoici verovali ne da je nebitno nego je besmisleno i pominjati.

 

 

ne mozhesh da dobijesh prirodnjachku definiciju nechega shto je natprirodno. "ja" je ono shto je dusha/ um/ res cogitans/ elan vital, lichnost, entitet koja ima svest i razum i koja je sposobna da deluje slobodnovoljski, kao povremeni nepokrenuti pokretach. i to je to.
Osim naravno to što u stvarnosti Buda i Dekart ne da nisu imali isti koncept ličnosti nego su im bili dijametralno suprotni. (Kod prvog je Bundle teorija, kod drugog Ego, i ovi detalji su suštinski za tvoj argument)

 

 

S obzirom da ne koristimo ni iste definicije, ne vidim kako bi ova diskusija mogla da ima daljeg smisla. I'm out.

Edited by Arhimandril

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ups je to što velika većina stručnjaka veruje upravo suprotno od toga što ti tvrdiš odnosno

pozivanja na brojnost i pozivanja na autoritet su zanimljiva kao usputne informacije, ali su logichke greshke i kvalitativno bezvredna u raspravi.

 

Ali to sad nije ni bitno jer sam konačno skapirao zašto mi ništa što ti napišeš nema smisla. Pa ti još koristiš one zastarele definicije od pre par stotina godina. Sad kad se koncept (in)determinizma analizira uz pomoć modalne logike to što su stoici verovali ne da je nebitno nego je besmisleno i pominjati.

nemash pojma o chemu prichash. indeterminizam nije koncept, nego skup metafizichkik koncepata (koji oznachava sve shto nije determinizam- u opshtoj metafizici obuhvata libertarijanizam i nasumichnost, dok u filozofiji uma podrazumeva samo libertarijanizam). u ovo sa odnosom modalne logike i stoicizma necju da ulazim.

 

ili kompatibilizam(ima slobodne volje) ili indeterminizam(nema slobodne volje).

u filozofiji uma- "ima slobodne volje" se zove libertarijanizam, a "nema slobodne volje" determinizam. ovde nije problem shto "ne koristimo iste definicije", nego shto ti jednostavno ne znash shta znache neki pojmovi.

 

Osim naravno to što u stvarnosti Buda i Dekart ne da nisu imali isti koncept ličnosti nego su im bili dijametralno suprotni.

opet- ne znash o chemu prichash. i buda i dekart su prichali o umu/ dushi, kao nematerijalnom i supernaturalnom entitetu koji je ustvari agent razmishljanja i kontrolisanja tela (a ne neki materijalni deo tela), i koja nadzhivljava smrt tela.

  • Downvote 3

Share this post


Link to post
Share on other sites

pozivanja na brojnost i pozivanja na autoritet su zanimljiva kao usputne informacije, ali su logichke greshke i kvalitativno bezvredna u raspravi.

 

Apel na autoritet je deduktivna logička greška, ali je apel na kvalifikovan autoritet induktivno validan. Štaviše ja sam to i dao kao usputnu informaciju, možda da te motivišem da se malo informišeš.

 

nemash pojma o chemu prichash. indeterminizam nije koncept, nego skup metafizichkik koncepata (koji oznachava sve shto nije determinizam- u opshtoj metafizici obuhvata libertarijanizam i nasumichnost, dok u filozofiji uma podrazumeva samo libertarijanizam). u ovo sa odnosom modalne logike i stoicizma necju da ulazim.

 

Ovo semantičko pičkaranje o "konceptu" je smešno. U filozofiji uma baš kao što postoji teški determinizam tako postoji i teški indeterminizam. Npr. mnogi veruju da slobodna volja nije kompatibilna ni sa determinizmom ni sa indeterminizmom. Nemoj da te išta sprečava da mi objasniš odnos između stoika i modalnih interpretacija determinizma.

 

 

u filozofiji uma- "ima slobodne volje" se zove libertarijanizam, a "nema slobodne volje" determinizam. ovde nije problem shto "ne koristimo iste definicije", nego shto ti jednostavno ne znash shta znache neki pojmovi.

S obzirom da verujem u čistu suprotnost, ovakva tvrdnja mora žestoko da se potvrdi argumentima. U međuvremenu, mogućnosti su sledeće:

 

Ima slobodne volje - kompatibilizam(det) ili libertarijanizam(indet).

Nema slobodne volje - teški determinizam, teški indeterminizam ili nekoherentnost.

 

I ovo pičkaranje oko definicija je takođe smešno. Definicije ne mogu da budu tačne ili netačne, mogu da budu samo opšteprihvaćene ili neprihvaćene, korisne ili beskorisne, precizne ili dvosmislene, jednostavne ili kompleksne itd. Ja ti govorim koje definicije su opšteprihvaćene i najkorisnije i da s obzirom da se ti jedini njima ne služiš niko neće moći da razume šta pokušavaš da kažeš.

 

opet- ne znash o chemu prichash. i buda i dekart su prichali o umu/ dushi, kao nematerijalnom i supernaturalnom entitetu koji je ustvari agent razmishljanja i kontrolisanja tela (a ne neki materijalni deo tela), i koja nadzhivljava smrt tela.

 

Kao što sam ti već istakao, pored dihotomije materijalno/nematerijalno postoje i druge dihotomije koju su presudne za bilo kakvu diskusiju o slobodnoj volju. "Agent" kod Bude nije supstanca kao kod Dekarta nego lingvistička naprava (kao i kod Hjuma, Vitgenštajna, Kripkea, Parfita). To što nešto preživljava smrt tela ne znači da je u pitanju agent.

  • Upvote 1

Share this post


Link to post
Share on other sites

Apel na autoritet je deduktivna logička greška, ali je apel na kvalifikovan autoritet induktivno validan.

ne znam kako te ne mrzi da toliko seresh. apel na autoritet niko ni ne koristi u dedukcijama, vecj je po svojoj definiciji logichka greshka koja je induktivni arugment forme statistichkog silogizma u kome se poziva na nechiji autoritet.

 

Npr. mnogi veruju da slobodna volja nije kompatibilna ni sa determinizmom ni sa indeterminizmom.

determinizam predstavlja koncepte koji su kauzalno i fatalistichki odredjeni, dok indeterminizam podrazumeva koncepte koji nisu determinizam. nemogucje je da se na datu temu da mishljenje koje nije ni determinizam ni indeterminizam, isto kao shto je nemogucje da postoji boja koja nije plava a nije ni ne-plava.

 

Ja ti govorim koje definicije su opšteprihvaćene i najkorisnije i da s obzirom da se ti jedini njima ne služiš niko neće moći da razume šta pokušavaš da kažeš.

ja ti govorim koji su termini najprostiji za sluzhenje i sporazumevanje, a ti mi govorish o mnogim pojmovima koje moderni kvazi-filozofi daju za svoja palamudjenja. to shto on veruje u slobodnu volju a necje da kazhe da je libertarijanac nego kompatibilista, to ne menja chinjenicu da je on libertarijanac sa samo izmishljenim besmislenim imenom. isto kao shto neko ne veruje da postoji bog necje da kazhe za sebe da je ateista nego panteista ne menja chinjenicu da je on ateista sa samo izmishljenim besmislenim imenom. radi se o identichnom komplikovanju komunikacije izmishljanjem termina.

 

"Agent" kod Bude nije supstanca kao kod Dekarta nego lingvistička naprava

shta god znachilo "lingvistichka naprava". inache kod bude osobe (puggala) uvek-razvijajucje svesti (samvattanika viññana) tokovi svesti (viññana sotam), i umni kontinuiteti (citta-saṃtāna). i te osobe ne samo da prezhivljavaju smrt, nego zadrzhavaju svest posle smrti i imaju moralnu odgovornost za svoje postupke, i shto se toga tiche- radjaju se u paklovima ili rajevima da bi bili kazhnjeni ili nagradjeni. tako da da- i buda i dekart su prichali o onome shto zovemo dusha.

a primenjivanje "bandl teorije" na budistichki pojam dushe je nastalo medju istim zapadnim "filozofima" koji prichaju da je budizam ateistichki, a ne postoji nijedna ateistichka budistichka shkola.

  • Downvote 2

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ne može Bog ne znati budućnost, jer za njega vreme ne postoji. Za njega vreme nije linija kao za nas, već tačka. On je stvorio i prostor i vreme, samim tim ne može on proticati zajedno sa vremenom, već mora stvoriti i početak i kraj. Pojam Boga koji razmišlja i/ili deluje u realnom vremenu je kratkovid i površan.

Share this post


Link to post
Share on other sites

[quote name='рогозуб' date='29 avgust 2011 - 23:34' timestamp='1314657243' post='2397336']apel na autoritet niko ni ne koristi u dedukcijama, vecj je po svojoj definiciji logichka greshka koja je induktivni arugment forme statistichkog silogizma u kome se poziva na nechiji autoritet.[/quote]

Ovu rečenicu si praktično (pogrešno) prepisao sa vikipedije, s tim što si izostavio deo koji razlikuje između validnih i nevalidnih apela na autoritet, baš kao što to čini i svaki udžbenik iz neformalne logike. Ne znam samo po čijoj to definiciji je svaki takav argument logički grešan.

Bez obzira šta ti rekao, mišljenje kvalifikovog i iskrenog autoriteta može da bude validan induktivni dokaz u korist neke tvrdnje. U suprotnom zašto bi bilo ko verovao u ono što mu kaže konzilijum lekara, naučni tim ili heuristički ekspertski sistem?

Oni koji su dovoljno pametni da se ne raspravljaju sa tobom bi sigurno trebalo bar da se zapitaju šta je verovatnije: da stotine ili hiljade profesionalnih filozofa, od kojih su mnogi posvetili čitavu karijeru ovom pitanju nemaju pojma o čemu pričaju ili da neko derište sa jumetala nema pojma o čemu priča.

[quote name='рогозуб' date='29 avgust 2011 - 23:34' timestamp='1314657243' post='2397336']determinizam predstavlja koncepte koji su kauzalno i fatalistichki odredjeni, dok indeterminizam podrazumeva koncepte koji nisu determinizam. nemogucje je da se na datu temu da mishljenje koje nije ni determinizam ni indeterminizam, isto kao shto je nemogucje da postoji boja koja nije plava a nije ni ne-plava.[/quote]

Jok. Ako je npr. "slobodna volja" oksimoron onda ne postoji ni u determinističkim ni u indeterminističkim uslovima. Međutim, ovo nema nikakve veze sa onim što sam ja napisao. [b]Kompatibilnost ili nekompatibilnost (in)determinizma i slobodne volje ne zavisi od toga da li je (in)determinizam tačan ili netačan.[/b] Ako neko kaže "slobodna volja je kompatibilna sa determinizmom" to ne znači da je determinizam tačan nego jednostavno da [i]ako[/i] bi determinizam bio tačan to ne bi bila pretnja za slobodnu volju. Ako neko kaže da slobodna volja nije kompatibilna ni sa determinizmom ni sa indeterminizmom to jednostavno znači da bez obzira koji od ova dva koncepta ispadne tačan, slobodne volje nema. Naravno, isti šablon važi i za one koji misle da je sloboda u skladu sa obe opcije.


[quote name='рогозуб' date='29 avgust 2011 - 23:34' timestamp='1314657243' post='2397336']ja ti govorim koji su termini najprostiji za sluzhenje i sporazumevanje, a ti mi govorish o mnogim pojmovima koje moderni kvazi-filozofi daju za svoja palamudjenja. to shto on veruje u slobodnu volju a necje da kazhe da je libertarijanac nego kompatibilista, to ne menja chinjenicu da je on libertarijanac sa samo izmishljenim besmislenim imenom.[/quote]

Tvoje definije su prostije ali su beskorisne iz tog razloga ih niko i ne koristi, a to što se ti nazivaš libertarijancem ne menja činjenicu da si zapravo kompatibilista sa izmišljenim imenom(za razliku od neizmišljenih imena). Zabavna je ova igra, nema šta, a možemo i da je igramo dok jedan od nas ne umre. Inače, vidim da si ignorisao sve bitnije delove iz mog posta u korist raznih distrakcija o Budizmu i radi pljuvanja po analitičkoj filozofiji, pa ne nameravam ni da odgovaram na ostalo.

  • Upvote 2

Share this post


Link to post
Share on other sites

pitao sam jer trebaju crkvu da mi prave 100 metara od zgrade a ima vec jedna na 400m,zinulo dupe popovima za novu lokaciju.

 

Pop iz zgrade pored ima 2 kola i 2 stana,a zena mu ne vozi.

 

Mozda ti je drug pricao o popu pored Seste bg gimnazije, majku mu covek je menjao kola kao carape... I uvek smo se pitali kakv mafioza zivi tu, a onda je jednoga dana izasao pop iz zgrade i usao u kola i sve nam je bilo jasno :haha:

 

Enivej neka uloze pare u gradsku bolnicu, da onaj cemer srede gde se ljudi lece, i gde se nemaju osnovna sredstva za rad :no:

 

A tebe ni crkva do kuce nece prosvetliti, nevernice :razz:

Share this post


Link to post
Share on other sites

Sve religije su smesne. :meshuggah: Popovi su stoka sa po nekim izuzetkom, a crkava ima lepih tu i tamo i manastira. Bog postoji realno, ali nema zivog coveka koji ima pojma o tome sta je njemu na pameti i kako on uopste funkcionise jer bi onda svi ljudi bili bogovi. Glupo je uopste pricati o bilo kojoj religiji kao pravoj i istinitoj jer ni jednu religiju nije osnovao bog niti je ispisao njihove svete knjige. Sve su to pisali neki indijanci koji su voleli bajke.

  • Upvote 2
  • Downvote 2

Share this post


Link to post
Share on other sites

  • 2 weeks later...

 

 

Enivej neka uloze pare u gradsku bolnicu, da onaj cemer srede gde se ljudi lece, i gde se nemaju osnovna sredstva za rad :no:

 

Sram vas bilo nevernici! Bitnije je da im Bog pomogne i Bozja milost da ih izleci.

Share this post


Link to post
Share on other sites

да су они били прави верници и ишли да се причешћују и исповедају грехе, не би се ни разболели.

а када се разболе свештеници и прави верници, који су дотад здушно упозоравали безбожнике, то демон куша праведног јер је угодио богу својом агитацијом

Share this post


Link to post
Share on other sites

  • Recently Browsing   0 members

    • No registered users viewing this page.
×
×
  • Create New...