Jump to content

Alan Ford


Hudini

Recommended Posts

Genijalan strip bez kojeg bi moje odrastanje bilo nepotpuno!

Omiljeni likovi - jbg, nemam pojma šta da kažem, sve ih worship-ujem, svi su toliko jebeno ljudski pokvareni ali simpatični!!!

Od negativaca - šta ga znam, Superhik je klasika, Barun Vurdalak i njegova vampirska družina su mi uvek bili posebno simpatični...

 

Još jedna genijalna izreka: ''Ako vidite duha napijte se Pik Piva do uha.'' :pivopije:

Share this post


Link to post
Share on other sites

  • Replies 59
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

Sta podrazumevas pod tim "kolor izdanja"? Ja kupujem klasik ediciju, tvrd povez. I najbitnije, originalan Briksijev prevod! Ali, nisu u koloru.

 

E pa ovo je u koloru...Tvrd povez, veci format.

Kolor biblioteka, izasla dva izdanja do sad "Broj jedan" (klasik. epiyoda br. 11) :meshuggah: , i "Udar munje" (epizoda 15).

 

 

Izadavac : STRIP-AGENT d.o.o. , Zagreb. Prevod naravno Nenad Brixy.

 

Cijena ,sto bi reko Sir Oliver : "prava sitnica...", 7 km u RS tj Bosni. U evrima 3,5.

 

Mislim da ne izlazi u Srbiji. zato sto pise cijena samo za BIH,Sloveniju i Hrvatsku.Steta.Vrijedi imat klasike u boji...

Share this post


Link to post
Share on other sites

"Ne mogu da shvatim zašto je strip serijal ´Alan Ford´ doživeo slavu samo u rodnoj Italiji i u bivšoj Jugoslaviji. Još manje razumem zašto se taj kult i do danas zadržao u zemljama bivše Jugoslavije, dok je u Italiji zaboravljen i pripada istoriji, generaciji moga oca”, kaže Kamila Patruno, italijanski stručnjak za strip. „Alan Ford” (Magnus & Bunker) stvoren je 1969. u Italiji kao komentar na njihovu stvarnost, posleratno raslojavanje društva. U bivšoj Jugoslaviji, serijal o nespretnom njujorškom tajnom agentu sa likom Pitera O´Tula, počeo je da objavljuje zagrebački Vjesnik 1972, tačno pre 35 godina. Ubrzo, serijal je doživeo veliku popularnost koja se nije ugasila ni do danas. Zašto se Alan Ford urezao u kolektivnu kulturu eks-ju prostora?

Jedan od najvažnijih elemenata bila je dostupnost stripa na kioscima. Potom, njegova veličina od 22 x 14 cm činila ga je pogodnim za lako nošenje u džepovima, čitanje u autobusu ili ispod školske klupe. Jednostavan grafizam i dobra vizuelna karakterizacija likova obezbeđivala je brzo prepoznavanje protagonista i situacija. Pravolinijska naracija, urađena kroz jednostavnu montažu, omogućavala je lako i pravilno praćenje zapleta.

 

Podjednako važan bio je i prevod pokojnog Nenada Briksija. Upotrebljavajući vrlo teatralizovan „hrvatski” jezik sa kalamburima i veštačkim konstrukcijama, on je čitavoj pripovesti davao komičnu notu, piše „Danas”.

 

Burleskni i satiričan ton strip serijala, odgovarao je ukusu urbane publike koja je upravo otkrivala i popularne engleske humorističke serije „Leteći cirkus Montija Pajtona” i „Marti Feldman šou”, koje su pored klovnovskog tona i parodije, negovale i apsurdistički pristup.

 

U osnovi, strip „Alan Ford” opisuje polarizovan svet - sa jedne strane bogataši, a sa druge sirotinja. Posebnost ovog sistema je nemešanje društvenih slojeva, sa retkim dodirima prepunim varnica.

 

Početak 70-ih godina, u bivšoj Jugoslaviji, ljudima je delovao alanfordovski. Nezaposlenost, osiromašenje dela radnika i seljaka, odlazak u inostranstvo na rad, pojavljivanje privatnika i crvene buržoazije, raslojavanje novih bogataša od nove sirotinje... Danas, tri i po decenije kasnije, serijal i dalje izgleda aktuelan, jer su društveni uslovi slični. U većini zemalja bivše Jugoslavije svet je i dalje polarizovan. Naspram „novobogatih” političara, biznismena mafijaša i raznih mutivoda, nalazi se nova sirotinja. Zato, Alana Forda danas mogu da čitaju i deda i otac i unuk.

 

Istovremeno, „Alan Ford”, nalik modernoj bajci, duhovitim metaforama pomaže ljudima da prihvate svet u kome žive, što je prilično retko u modernom stripu. Osnovna pouka ovog serijala jeste da je život sačinjen od malih svakodnevnih radosti, a ne od velikih para. Drugačije rečeno, posedovanje materijalnih dobara uništava snove.

 

Etika tandema Magnus & Bunker najbolje se iskazala u epizodi o bogatom mališanu koji tuguje, jer nema poslednjeg olovnog vojnika da bi kompletirao čitavu armiju. Superhik, lopov koji krade od siromašnnih i daje bogatima, otima tog vojnika od siromašnog dečaka kome je to bila jedina igračka. Mali bogatun, čim je dobio poslednjeg vojnika i time dovršio kolekciju, besno je odbacio čitavu igru kao besmislenu i dosadnu. Narovoučenije ove epizode, ali i čitavog strip serijala „Alan Ford”, moglo bi da se ilustruje starom srpskom izrekom - nije bogat ko puno ima, no je bogat kome malo treba. (Mondo)

 

Stvaranje kulta

Luchiano Sechi (Max Bunker) i Roberto Raviola (Magnus) su osmislili scenarij za Alana Forda dvije godine prije izlaska prve epizode u svibnju 1969. godine. Prva epizoda Grupa TNT je prodana u 20 000 primjeraka, a druga Šuplji Zub tek u 8 000. Činilo se da će Alan Ford propasti. Međutim, epizoda Superhik je prodana u 200 000 primjeraka, i osigurala egzistenciju ovog stripa u sljedećih 20 godina.

Zaslugom prevoditelja Nenada Brixya, Alan Ford je dostigao kultni status na prostorima bivše Jugoslavije. Budući da je Alan Ford obilovao igrama riječi, prevoditelj je imao puno mjesta za improvizaciju. Brixy je stvorio puno više od običnog prijevoda, on je izmislio novi jezik i stoga ne čudi da je prozvan trećim autorom. Max Bunker kaže da se su ga ljudi koji znaju talijanski i hrvatski jezik uvjerili da je u potpunosti ispoštovan stil pisanja. O kvaliteti prijevoda svjedoči i priča da su mladi Beograđani pričali zagrebačko-fordovskim dijalektom prepričavajući neku od epizoda ovog popularnog stripa.

 

Glumac i Ministar kulture u SICG, Branislav Lečić je navedenu priču potvrdio sljedećom izjavom: Uuu... „Alan Ford” je bio prosto kao... Znate, kao u muzici, kad naiđe novi talas, pa vi se zaljubite u njega i on vas opsedne, sve dok vam jedan jezik ne ostane večno prisutan . Nakon raspada Jugoslavije u Srbiji su objavili bezuspješno nekoliko epizoda sa srpskim prijevodom. Čitalačka publika u Srbiji odbacila je srpski prijevod priznavajući jedino Brixyev kao original. O popularnosti Alan Forda u Jugoslaviji svjedoči i činjenica da je jedno vrijeme prodaja ovog stripa bila više no slaba u Italiji, pa se Alan Ford nastavio izdavati zahvljujući dobroj prodaji na ovim prostorima .

 

Suvremeni/Svevremeni strip

Kraj 60-ti godina u svijetu obilježen je liberalizmom i pacifizmom. Kod mladih ljudi se razvija sve veći otpor prema imperijalističkim tendencijama Zapada i totalitarizmu Istoka. Satira se uvukla u način razmišljanja mladih i postala način života. Zato je za kvalitetnu satiru upakiranu u strip bilo puno mjesta za razvijanje. Alan Ford je išao u korak s vremenom. Autori stripa su se u prvih 75 brojeva uspjeli narugati svim negativnim pojavama u svijetu, a kroz priče Broja Jedan i cijelokupnoj povijesti čovječanstva. Tema Alan Forda je uvijek aktualna. Dakle strip se bavio socijalnom nepravdom, licemjerjem i novcem kao pokretačem svega i doista likove poput nesposobnog inspektora Broka ili trojca gradskih otaca koji liče na svinje, a tako se i ponašaju, možemo pronaći u stvarnom životu danas. O aktualnosti ovog stripa svjedoče i novinski članci iz Hrvatske i SICG koji se pozivaju na Alan Forda komentirajući neku situaciju u društvu, kao i podatak da su Emir Kusturica i Slobodan Šijan svoje filmove Underground i Maratonci trče počasni krug režirali pomoću nekih segmenata iz navedenog stripa .

Dokaz velike popularnosti je i podatak da su neka od Vjesnikovih izdanja bila cenzurirana npr.: u broju 16 (Ne) Glasajte za Notaxa, izbačena je rečenica:

Kao prvo obećanjem da ćemo one crnce suzbiti u mišje rupe. Neka vide tko vlada na našem kontinentu! Ovo je zemlja bijele rase i tko se usprotivi taj će vidjeti svoga boga…!, a zamijenjena je rečenicom: Kao prvo obećanjem da ćemo neprijatelje sabiti u mišje rupe, ovo je naša zemlja i tko ne misli tako taj će..., u trećem broju Operacija Frankestein cenzuriran je kukasti križ na Kreutzereovoj uniformi .

Zašto Italiji nije smetalo izrugivanje fašističkog nasljeđa dok u Jugoslaviji nije smjelo biti nikakve aluzije na fašiste, možemo samo nagađati, no čini se da cenzori prilikom cenzure nisu obraćali pažnju na kontekst već samo na sliku. Ostaje činjenica da su nadležne osobe bile svjesne popularnosti pa samim tim i velikog utjecaja Alana Forda, te su ocijenile da je dovoljno važan da bi ga se cenzuriralo.

Najizraženiji primjer cenzure Alan Forda na područiju bivše Jugoslavije je onaj kada je cenzurirana čitava epizoda u kojoj je glavni akter Tito . Pitanja koje se postavljaju u ovom slučaju je da li je Max Bunker samoinicijativno napisao tu epizodu, ako je uopće on napisao, a ne neki domaći autor, ili je ova epizoda napisana po nečijoj narudžbi? Kao i da li je Max Bunker, svjestan velike popularnosti ovog stripa u Jugoslaviji, predložio da se epizoda o Titu nikada ne objavi pred jugoslavenskim čitateljima. U intervjuu za X-zabavu Max Bunker nam pruža odgovor na drugo, a djelomično i na prvo pitanje: XZ: Postoji jedan nastavak Alan Forda u kojem je lik diktatora očito inspiriran Titom i ta epizoda kod nas nikad nije izišla. Da li ste odluku donjeli svjesno, znajući da Alan Ford izlazi i kod nas? MB: Assolutamente no! Kao što se može pročitati iz navedenog odgovora, Max Bunker nije niti u jednom trenutku negirao da je on autor ove epizode.

Alana Forda pamte i zbog internog viđenja povijesti. U pauzama između nemogućih misija koje su članovi grupe imali dužnost izvršiti, vođa grupe Broj Jedan našao bi vremena za prepričavanje nekog bitnog povijesnog događaja na koji je imao presudan utjecaj. Uzmimo na primjer priču o Trojanskom ratu . Menelaj se htio riješiti supruge Helene jer je previše trošila pa je utjecao da se mladi Paris zaljubi u nju i omogućio im je odlazak u Troju. Helena ni tamo nije prestala trošiti pa je Parisov otac Prijam zatražio da bude vraćena.

Menelaj, naravno, nije htio ženu natrag i tako se zakuhao Trojanski rat i nova priča, ovog puta o Homeru i njegovom pomoćniku Broju Jedan,koji je prikupljao priloge od jedne i druge zaraćene strane da bi Homer napisao nešto o njihovim pothvatima. Broj Jedan je, naravno, čuvao blagajnu za Homera jer je ovaj slijep. Zapravo je Broj Jedan pisao, i koristio je Homerovo ime dok je ovaj svirao harfu. U nastavku priče Broj Jedan svjedoči utapanju pijanog Patrokla. Predlaže Hektoru da napiše kako je on ubio Patrokla i tako ispadne heroj. Hektor pristaje, a saznavši za to Ahil ga izaziva na dvoboj. Paris slučajno pogađa Ahila u petu i ubija ga, a Menelaj shvaća da je ostao bez glavnih boraca i bježi. Ispred trojanskih zidina ostaje samo Odisej koji se ljulja na drvenom konju. Prijam naređuje sinu da se riješi Helene. Nastojeći ispuniti očev zahtjev, Parisu polazi za rukom spaliti cijelu Troju. Jedini preživjeli su Broj Jedan, Homer i Odisej. Broj Jedan shvaća da se Odisej samo pravio ludim da izbjegne rat i predlaže mu da napiše priču o tome kako je ušao u Troju u trbuhu velikog drvenog konja i spalio je cijelu. Tako je nastao ep a povijest je kasnije izvrnula činjenice, kako bi rekao Broj Jedan.

Povijest pišu pobjednici, dakle vlast. Ona povijesne činjenice prilagođava da sebe prikaže u što boljem svjetlu. Za sve one koji su već bolesni od novih vizija povijesti nastalih promjenama vlasti, Broj Jedan pruža duhovno ozdravljenje.

 

Zaključak

 

Čar Alana Forda je u tome što on sam zapravo nije klasičan glavni junak što ga čini veoma pogodnim za identificiranje. U središtu pozornosti je cijela Grupa TNT. Naglašen je kolektiv umjesto pojedinca, izvrgava se ruglu idealizirani timski rad te čitatelji mogu osjetiti olakšanje je ne podnose sami odgovornost i krivnju za pogreške. Za razliku od ostalih stripova, možemo vidjeti širi kontekst, ne postoji klasičan sukob između dobra i zla, ne postoje zlikovci ni heroji, slika svijeta nije crno - bijela. Autor se poigrava „zabranjenim temama” što kod čitatelja može proizvesti osjećaje zadovoljstva, jer možda osobno nikad nije smio izraziti svoj stav o nekoj takvoj delikatnoj temi. Samim čitanjem se može osjetiti oslobađanje od društveno utvrđene etike i morala, pa onda i izvjesni optimizam zbog spoznaje da ništa nije sveto i da se sve može dovesti u pitanje.

Alan Ford je ostavio veliki dojam na Jugoslavene. Već je navedeno da je novinarima, glumcima ili redateljima koji su odrastali uz ovaj strip prva asocijacija na današnje stanje u bilo kojim od zemalja bivše Jugoslavije upravo neka rečenica ili neki lik iz Alana Forda. Ovaj strip je pripremao Jugoslavene za ono što će se dogoditi u skorijoj budućnosti. Kad je budućnost postala sadašnjost ljudi s prostora bivše Jugoslavije su, kao što je to radio Alan, dopustili drugima da vladaju nihovom sudbinom i jednostavno se izgubili u vrtoglavom sljedu događaja zadnijh 15 godina, pa im je ukoliko su htjeli sačuvati zdrav razum jedino raspoloživo oružije u nasljeđe ostavio Alan Ford, a to je humor.

 

 

Edited by CyanideChrist

Share this post


Link to post
Share on other sites

Hehe, epizoda „Sastanak na groblju” obiluje slicnim natpisima: Ovdje lezi onaj koga vise nema, ili moj omiljeni: Ovdje je trebao stajati kip, ali nije bilo dovoljno novaca... :rockdevil:

 

Sad me to potsjeti na jedan clanak u novinama od prije par mjeseci. U nekom gradu u USA ima neko specijalno groblje gdje su dopusteni samo humoristicki natpisi na spomenicima. Na jednom od njih pise "Govorio sam vam da sam bolestan ali mi niste vjerovali". :)

Share this post


Link to post
Share on other sites

  • 2 weeks later...
...sutra ko zna. :bigblue:

 

Da, Frit i Frut su se zvali legende, cini mi se da ih na kraju voz pregazi ili samo jednog ako se dobro sjecam.

 

 

"Glupane ni mrtav ne znash da si ti Frut a ja Frit!"

 

 

"Frute reci Fritu ono shto sam rekao Frutu i obrnuto....dovraga, samo meni se moze desiti da mi poshalju blizance - placene ubojice!"

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

  • 1 month later...
Ako neko ima duplikata da menja, ili pojedinačnih komada da proda, neka se javi na PP. Samo stara izdanja, ovo novo ne hebem 2%.

 

Znaš li nekoga tko ima ove nove klasike

Share this post


Link to post
Share on other sites

www.stripovionline.com

 

Ima gomilu brojeva AF. Skenirano...

 

Znam sa taj site, ali emni baš trebaju papirnata izdanja, da popunim kolekciju

Share this post


Link to post
Share on other sites

  • 1 month later...
www.stripovionline.com

 

Ima gomilu brojeva AF. Skenirano...

 

jeste dobar sajt ali pravo zadovoljstvo su papirna izdanja

 

 

Znam sa taj site, ali emni baš trebaju papirnata izdanja, da popunim kolekciju

 

pa ti ih isprintaj :twisted::twisted:

 

 

 

 

a sto se tice alana forda meni su najjace cenzure

Share this post


Link to post
Share on other sites

  • Recently Browsing   0 members

    • No registered users viewing this page.
×
×
  • Create New...