Jump to content

Recommended Posts

e slušaj, imam ja i pametnija posla nego da se sa tobom vrtim u krug, OK? Prvi ekološki pokreti sunastali prije ekologije, da nisu i oni bili vještački možda? prvo je nastala ideja, pa tek onda nauka, to se nije pvi put desilo sa naukom o životnoj sredini, a neće biti ni posljednji put.

 

Borba za čistu životnu sredinu(zbog čega je i pokrenuto ekološko pitanje na ovoj temi) je POLITIČKA BORBA KASNIJE OJAČANA NAUKOM. Batali više zamjene teza.

 

Imam i ja takođe, ali vrtimo se sad u krug zato što ne umeš taksativno da navedeš nikakav Bajronov značaj glede ekologije. Sve u svemu, i da ima neki značaj on iovako-ionako ne može da bude veliki, jer prosto, čovek se nije bavio naukom. Pisao je nadahnute pesme? Kul, ali gde je u tome neki veliki doprinos naučnoj misli? Borio se protiv Turaka u Grčkoj, da, a gde ti je tu ekologija? Nauka teži objektivnim odgovorima, subjektivni doživljaji su super samo za misticizam i umetnost. Žešće si promašio temu, jebiga.

 

Klasična, izvorna ekologija je striktna prirodna nauka, i predstavlja ogranak BIOLOGIJE. Ona se nije bavila društvenim i tehnološkim aspektima unutar životne sredine, ona je u relaciji između čoveka i životne sredine njega posmatrala samo kao jedan organizam. To bavljenje dolazi tek kasnije i to se zove ekologija u širem smislu. Ekologija u krajnjoj instanci i najširem mogućem značenju danas obuhvata i to – ”političku borbu za zdravu životnu sredinu”.

 

Sad, svaka nauka je podložna ideološkim manipulacijama i iskrivljenjima, ništa novo, pogotovo kad je ekologija u pitanju. Tako da s one desničarske strane možeš govoriti o recimo različitim teorijama tipa biologizam, socijal-darvinizam, geografski determinizam, socijal-organicizam itd. Sve one su nastale kao nadgradnja te klasične ekologije koja je bila ideološki neutralna (jer nije ni posmatrala sferu društvenog niti tehnološkog). Sa druge strane su se nadgrađivale različite ekohumanističke teorije koje dolaze sa te tzv. leve strane.

 

A što se tiče nauke koja je postojala i pre same nauke, da, to je tačno - sve nauke su postojale i pre nego što su činjenično konstituisane kao takve. Međutim, apsurdno je to neko "proto stanje" ekologije pripisivati desnici (kao i levici, takođe). Ako pretpostavim da bi mi neki npr. antički aristokrata mogao da posluži kao prototip nekakvog "pra-desničara"... sasvim logično dođe da mu nije odgovarao život u sušnom predelu ili tik pored kovačkih i kožarskih radionica odakle su mu dopirali neprijatni zvuci i isparenja. S druge strane, nijednom zemljoradniku vazda nikada nije odgovarala suša niti stočaru pomor stoke... Znači, "ekologija je originalno desničarska ideja" - cvrc, puj, pik, ne važi.

 

 

Razlika između tadašnjeg desničarskog antikapitalizma i marksističkog jeste da su marksisti posmatrali kapitalizam kao stadijum koji treba prevazići( i time ga u stvari legitimizovali), dok su desničari ga posmatrali kao stanje koje ne treba dozvoliti da se rodi, koje treba ubiti u kolijevci.

 

Čak i da je stvarno tako, šta se na kraju desilo? Desilo se to da ni jedni ni drugi nisu uspeli. Marksisti su decenijama pružali otpor kapitalizmu u nadi da će ga zaista i prevazići, a konzervativci su u startu odustali i priklonili mu se zato što ga, jelte, nisu ubili u korenu. Taj konzervativni Zapad je decenijama radio na rušenju komunizma (i naravno uspeo) jer mu je bio glavna prepreka za sprovođenje kapitalističke globalizacije koju danas prilično glatko ostvaruju. Naravno, komunizam je i sam sebe uništavao odozgore i sa sopstvenim nedostatkom demokratskih opcija, ali to je posebna priča...

 

Pravi desničari vjeruju da je moderna tehnologija pogubna za civilizaciju, da uništava ljudski duh i ne mali broj njih predlaže život na selu daleko od gradske buke. Grad posmatraju kao leglo boleština i razvrata.

MIješaš desnicu i makijavelizam.

 

Iste stvari propovedaju i hipici. Mešaš desnicu i hipike. No, svakako se slažem da nema mnogo poente i da je umarajuće diskutovati samo u okviru dualizma "levica-desnica", nije sve baš tako crno-na-belo a takođe se slažem s tobom da ideologije jednostavno evoluiraju s vremenom...

 

To nije tačno, jer Francuska revolucija se nikad ne bi desila. Čemu onda spisi de Mestra, Bonala, Novalisa, Adama Milera....Plemići bi prosto preuzeli novi sistem proizvodnje i stvar bi bila gotova. Revolucija je bila odozdo, to je činjenica. Naravno da su i neki plemići prešli u kapitaliste, ali to su izuzeci koji potvrđuju pravilo, i najviše se može odnosti na Veliku Britaniju, ali ne i na Evropu. Problem je što je Marksova teorija maltene ograničena samo na Britaniju.

 

Feudalizam je počeo da odumire još mnogo pre dolaska industrijske revolucije i društvenih revolucija u 18. i 19. veku. One su samo ukucale poslednji ekser na njegov mrtvački sanduk... Generalno, viši slojevi iz bivšeg feudalnog društva su u startu imali mnogo više mogućnosti da poseduju nove oblike proizvodnje naspram nižih slojeva, po prostoj logici zdravog razuma.

 

ja sam već napisao, ali ti uporno izbjegavaš ključni argument - to je KRATIJA, odnosno ARHIJA. To je VLAST, DRŽAVA. DemoKRATIJA je VLADAVINA naroda. Anarhizam nije ničija vladavina. Anarhizam je antivladavina, NE-vladavina, A-kratija, AN-arhija. Dokle više da ponavljam?

 

Meni to samo može da govori da si etimološki bukvalista, ali to je tvoj problem...

Da, direktna demokratija je ”vladavina”, ali u njoj nije legitimizovana vladavina autoriteta. Parlamentarna demokratija i direktna demokratija nisu ista stvar, u direktnoj se ne bira elita koja će imati autoritet odlučivanja nad kompletnom zajednicom.

 

izvini ali markstisti tvrde ''da bi radnička klasa sa svojom borbom u jednom trenutku mogla da dostigne čak takav stupanj nezavisnosti, uvažavanja i sopstvene slobode da joj ni države kao institucije ne bi bile potrebne.'' To su tvoje riječi i ti ih poturaš kao anarhizam. A to je upravo argument za državni socijalizam.

 

Slabašan je to argument u korist državnog socijalizma, kad je u istoj rečenici spomenuto da država NIJE potrebna. Za ostatak tvoje retorike koja se nadovezuje na ovo neću ni da se iscimam da prokomentarišem. Već prethodno pomenuh osnovnu razliku između anarhizma i marksizma, a što se tiče njihovih sličnosti - od njih ne bežim.

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Guest Bata Životinja

Dry-Na-Nord

 

aman kad sam tu da odgovorim i kolegi Prometeju što se tiče tog istog zdravstvenog osiguranja. Naravno da ne postoje ljudi koji nikad nisu išli kod lekara, to je jedna apstraktna situacija, ali isto tako postoje ljudi koji su dva puta išli kod lekara a onda umrli iznenadnom smrću u snu u devedesetoj godini života. Elem, minimalna bruto osnovica za izručanavanje poreza i doprinosa u Srbiji je 15.843 dinara. Ovo je minimalna bruto osnovica, a realna cifra je nekih četiri puta veća imajući u vidu prosečnu platu. Bruto osnovica = neto plata + obavezno zdravstveno osiguranje (12.3% od bruto) + obavezno penzijsko osiguranje (22% od bruto) + izdvajanje za nezaposlene (1,5% od bruto) i porez na lični dohodak (12% od bruto). Uzmimo da je mesečna bruto osnovica ipak tih minimalnih 15.843 dinara. 15.843 = neto + 1949din (zdravstveno) + 3485 (penziono) + 238 (nezaposleni) + 1901 (porez). To daje da na godišnjem nivou čovek koji radi za minimalac izdvaja za zdravstvo 23.388 dinara, a za projektovanih 30 godina radnog staza 701.640 dinara što je skoro 9.500€. To za minimalac koji prima, a kako je prosek u Srbiji nekih četiri puta veći, državno zdravstvo dobija skoro 1300€ u proseku godišnje od svakog zaposlenog čoveka. I šta da radi onaj čovek koji se ceo život brinuo o svom zdravlju, nije pušio ko Teagan Presley pa nije zaradio rak, nije vozio bicikl 70 na sat po vukojebinama pa nije slomio ključnu kost, nije ždrao slanine pa ga nije strefio šlog? Zar čovek koji je imao par slučajeva prehlade i jedno ušinuće treba da ostavi državi za te usluge 700 hiljada? Te pare može sam da uloži u banku ili privatni fond zdravstvenog osiguranja za celu porodicu i da ih sam povuče u slučaju teške bolesti, može ih ostaviti deci ako se ipak ne razboli ili ih uložiti u bilo šta drugo. Ali ne, država glumi oca i majku jer ona misli da zna kome odgovara kakvo raspolaganje sopstvenim novcem.

 

sve se to može uraditi, mogu ja brate i da skinem gaće da me je be neka crnčuga, ali pitanje je šta se time postiže.

 

Kao veća sloboda i više para... to što ti pričaš danas postoji jedino u Americi, i možda u Britaniji. Zdravstveni sistem Francuske i Njemačke je vrlo sličan našem, naravno našem treba mnogo popravki ali suštinski to je isto, postoji osiguranje.

 

U Americi ne postoji i ona važi za jednu od manje zdravih nacija. SNaga jedne nacije upravo počinje odatle, iz zdravstva, pa ond aobrazovanja. Jedno je što je nama praksa zaribala, ali taj sistem jeste dobar, iz prostog razloga što neko može da se razboli, vodio zdrav život ili ne, a da mu sve pare uzmu zdravstveni troškovi. Ovako svi plaćaju, neki manje ili više koriste, ali niko se ne pretovari od troška. Trebali bi da postoje češći zdravstevni pregledi po školama, veći nadzor nad djecom i njihovim razvojem, odatle počinje. Nije zdravstvo samo nešto što se tiče bolesnih.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Guest Bata Životinja
Žešće si promašio temu, jebiga.

 

tema je POLITIČKA, a ne biološka.

 

"ekologija je originalno desničarska ideja"

 

kao POLITIKA, jer ako je postaviš kao biologiju, onda nije ni ljevičarska. Neću oko tako opštepoznatih stvari da se raspravljam. Ako si došao ovdje i počeo da tvrdiš da su anarhisti pravi ekolozi, a sada govoriš o biologiji, sad ispade da su biolozi anarhisti? Ne, nego je postojala POLITIČKA ideja da treba zaštititi prirodu od ljudskog destruktivnog uticaja, i ta ideja je potekla od desničara, a ne onako kako si ti lupio, pa sada pokušavaš da to prikriješ nekakvom biološkom pričom, da je anarhistička.

 

Ona je desničarska i to je više nego jasno. Prvi su desničari zahtjevali povratak prirodi, dok su liberali dizali u nebesa buržuje, makristi i anarhisti proletarijat, desnica je dizala u nebesa seljaštvo i viteštvo, jer to su feudalna momčad.

 

 

Čak i da je stvarno tako, šta se na kraju desilo? Desilo se to da ni jedni ni drugi nisu uspeli. Marksisti su decenijama pružali otpor kapitalizmu u nadi da će ga zaista i prevazići, a konzervativci su u startu odustali i priklonili mu se zato što ga, jelte, nisu ubili u korenu. Taj konzervativni Zapad je decenijama radio na rušenju komunizma (i naravno uspeo) jer mu je bio glavna prepreka za sprovođenje kapitalističke globalizacije koju danas prilično glatko ostvaruju. Naravno, komunizam je i sam sebe uništavao odozgore i sa sopstvenim nedostatkom demokratskih opcija, ali to je posebna priča...

 

moj citat je o desničarima, ti pričaš o konzervativcima, to nije isto.

 

Iste stvari propovedaju i hipici. Mešaš desnicu i hipike. No, svakako se slažem da nema mnogo poente i da je umarajuće diskutovati samo u okviru dualizma "levica-desnica", nije sve baš tako crno-na-belo a takođe se slažem s tobom da ideologije jednostavno evoluiraju s vremenom...

 

hipici, i pored svog upiranja i dokazivanja da su ljevica, su najobičnija desnica. Od dugih kosa koje su nosili samo paganski ratnici, do dugih suknji njihovih žena koje su potpuno podređene svojim muževima, žive u nekakvim indijanskim komunama... nose azijatske patrijarhalne đinđuve... Konan Varvarin je varijacija hipika.

 

Feudalizam je počeo da odumire još mnogo pre dolaska industrijske revolucije i društvenih revolucija u 18. i 19. veku. One su samo ukucale poslednji ekser na njegov mrtvački sanduk... Generalno, viši slojevi iz bivšeg feudalnog društva su u startu imali mnogo više mogućnosti da poseduju nove oblike proizvodnje naspram nižih slojeva, po prostoj logici zdravog razuma.

 

logično, pogotovo ako je počeo da odumire još ''mnogo pre dolaska industrijske revolucije i društvenih revolucija'' :)

 

Francuska je imala tolike dugove da je pitanje da li su imali i šta da jedu bre... naravno da su neki postali i buržuji, ali generalno, buržoazija je potpuno nova klasa.

 

Meni to samo može da govori da si etimološki bukvalista, ali to je tvoj problem...

Da, direktna demokratija je ”vladavina”, ali u njoj nije legitimizovana vladavina autoriteta.

 

Valjda je demos - autoritet? :)

 

Itekako je legitimizovana vladavina autoriteta, demos je praktično najlegitimniji autoritet svih vremena :)

 

 

Slabašan je to argument u korist državnog socijalizma, kad je u istoj rečenici spomenuto da država NIJE potrebna. Za ostatak tvoje retorike koja se nadovezuje na ovo neću ni da se iscimam da prokomentarišem. Već prethodno pomenuh osnovnu razliku između anarhizma i marksizma, a što se tiče njihovih sličnosti - od njih ne bežim.

 

to uopšte nisu sličnosti, čitaj ono što ti Dry-Na-Nord govori.

 

Država mora da se ukloni odmah i sad, kao da je riječ o epidemiji, o nekoj boleštini, koja kad se skloni odmah će niknuti zdravo društveno tkivo koje je država represijom uklonila, to je anarhistička ideja, sve ostalo nije anarhizam već marksizam ili Pejn.

 

Zanimljivo je da si sve na šta sam koncentrisao svoju kritiku odbacio kao nerelvatno, a to neće moći tako. Sljedeći put neću ni da te udostojim odgovora...

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Pozdrav Dry, odavno te nije bilo ;).

 

Da ne ispadne da si pisao za džabe, ja bih samo da se javim i kažem da sam i ja pročitao :da:

 

Šta sve moderatori ovde moraju da pročitaju bog te mazo! Ja sad procunjao po forumu, znači, ono, brateeeee...

 

Gospodine Tešanoviću, prvo mislim da me niste skroz razumeli. Nemam ja nameru nikog da preobraćam, a posebno ne vas koji mislite svojom glavom i imate takav avatar. Mislim vi sigurno mislite da mislite svojom glavom? Vi čak pretpostavljam da tvrdite da mislite svojom glavom? E, zašto onda u jednom državnom sistemu svi ne misle svojom glavom ili čak svi ne misle isto, iako imaju prilike da imaju identičan način obrazovanja i isti opseg medija koje mogu da prate? Obrazovanje je čovekova sloboda, a ne obaveza. U jednom anarhističkom društvu bez uspostavljenih standarda obrazovanja, standarda zapošljavanja, standarda rada i totalne decentralizacije svega, obrazovanje se stavlja u privatne ruke. E sad je kod vas taj problem shvatanja privatnog. Privatno ne znači da će školu da drži Milorad Mišković ili neki biznismen, privatno znači da će se osnovno obrazovanje sticati od roditelja i rođaka, od crkve, od škola koje su formirane odozdo - kao samoinicijativa roditelja koji žele da obrazuju svoju decu. Univerziteti će biti autonomni sektor, baš onako kao što su bili po celoj Evropi pre upliva države. Tako su se obrazovali Galilej, Njutn, Kant ili Spinoza. U takvom stanju nije ti potrebna diploma da bi bio filozof, sociolog, fizičar... Prirodne i tehničke nauke će se razvijati u R&D sektoru velikih kompanija, a u skladu sa realnim ljudskim potrebama, a ne bi se jurilo za nekakvim bozonima. Neće tu biti nikakvih državno ili naddržavno (ovde mislim na EU) impostiranih standarda poput toga da moraš da ipuniš uslove nekakve bolonjske deklaracije, da za specijalizaciju moraš da imaš TOEFL potvrdu iako vladaš engleskim savršeno, da imaš ECDL da bi se zaposlio itd. Totalna decentralizacija.

 

Šta ti znači sintagma "ko ima medije ima sve"? Pa pošto ti pretpostavljam da misliš da misliš svojom glavom, kako to da nisi pao na propagandu privatnih medija? Nebulozno je i precenjivački davati bilo kom mediju toliki uticaj! Posebno u sistemu u kome nema političkih izbora na većem nivou od eventualnog samouspostavljenih proto-mesnih zajednica. Kakve to centralizovane informacije i centralizovanu medijsku kontrolu to čovek treba da ima? Šta ima tu da se kontroliše, posebno u vreme kada postoji jaka decentralizacija medija poput Interneta. Mediji mogu da budu kakvi hoće, mogu po ceo dan da emituju reklame ako će to neko da gleda, mogu po ceo dan da emituju vidovitu Zorku ako će to neko da gleda, mogu po ceo dan da emituju porniće... Zašto potcenjivati ljude i njihovo vreme? Naka gledaju i čitaju šta hoće. Šta sam ja nešto specijalno pametniji od nekog koji se topi u kiču na televiziji ili u knjigama?

 

Ne znam što ljudima kad pomeneš privatno vlasništvo, oni krenu da govore o kompanijama ili korporacijama. Privatno vlasništvo je i akcionarsko društvo sa krajnje disperziranim akcijama bez neke većine, privatno vlasništvo je i vlasništvo jedne porodice nad njivom, to je i radnička samoorganizacija jedne fabrike gde radnici zajednički ulažu sredstva u otvaranje fabrike. A ljudi odmah o megakompanijama i monopolistima. Pa ja mislim da Microsoft nije monopolista na tržištu operativnih sistema zbog neke njihove prljave igre protiv običnih ljudi već baš zato što je takav OS prost za korišćenje, dumb-friendly, jeftin i sa jako standardizovanim funkcijama. Čim Windows ne bude valjao ljudima, Microsoft nije više monopolista na tržištu operativnih sistema. Mnogo su opasniji privatni monopoli koji rade u sprezi sa državom. Većina najvećih monopola (naftne kompanije npr.) je monopolisala tržište tako što im je upravo država svesrdno pomogla da to urade, jer lakše se baviti jednom ili dvema firmama nego imati mali milion malih i srednjih. Smanjivanjem uticaja države na privredu se smanjuje i uticaj monopola, jer se gube te veze administracije i privatne firme koje idu od nepotizma do korupcije. A najopasniji i najgrđi su državni monopoli odnosno državne firme koje su još i jedine na datom tržištu!

 

Nisi me baš ukapirao za zaštitu životne sredine. Neće postojati zajednička svojina! A kako ne postoji zajednička svojina ili svojina koja je ničija, nećeš moći da nekažnjeno ugrožavaš životnu sredinu. Neko kad baca smeće, bacaće to na nečiji posed. Da krenem da crtam, znači. Pet ljudi će osnovati firmu koja će se baviti iznošenjem smeća i kupiće kamion za to. Oni će od građana i firmi naplaćivati (a ne od nekakve države) to što im vrše uslugu oslobađanja od smeća. Zatim će to smeće voziti na parcelu čiji je vlasnik neki drugi čovek i koji naplaćuje svim takvim komunalnim preduzećima iz okoline za to što smeće odlažu na njegovoj parceli. Neki sedmi čovek će od tog čoveka, ili od onog komunalnog preduzeća ili možda od građana lično kupovati plastični, stakleni, papirni i metalni otpad da bi to kroz svoju firmu reciklirao i to posle prodavao onima koji od tog materijala prave lavore, bokale, toalet-papir ili kućišta za kompjutere. Dalje, neko pored deponije možda ima bunar koji bi se verovatno zagadio zato što je deponija odmah na susednoj parceli. Vlasnik susedne parcele (i deponije) će morati da plati to što vlasnik bunara ne može da korisit vodu. Dalje, vlasnik šume u kojoj su srndaći će biti npr. lokalno udruženje lovaca koje broji 100 članova. Oni će sami loviti u toj šumi ili će naplaćivati ako drugi tu love. U međuvremenu će održavati lovište i broj divljači, možda će tu biti zaposleni šumar i veterinar da sve to regulišu, napraviće dozvoljene kvote odstrela jer će u suprotnom ostati lišeni svog hobija ili sredstava koje im donosi hobi drugih ljudi. Totalna decentralizacija.

 

Kulturno-istorijska dobra. Neko delo "kulture" nije po samom svom nastanku automatski i kulturno-istorijsko dobro. Da Vinčijeva Tajna večera je slikana sa namerom da Da Vinči od nje uzme pare, a ne da ta slika postane umetničko delo i kulturno-istorijsko dobro. To ono kasnije postaje, u kulturno-društvenom kontekstu. Ali to ne znači da ta slika i dalje ne može biti u rukama nekog ko je ljubitelj Da Vinčija. Neko može milione potrošiti i ceo svoj život na skupljanje Rembrantovih slika ili rimskih novčića, ako mu neka druga individua ili green-rooted društvena organizacija ponudi dovoljnu sumu, on joj može tu kolekciju ustupiti. Bilo ko ko je vlasnik neke velike umetničke kolekcije će imati poriva da to pažljivo čuva i sačuva, i da to pokaže drugim ljudima naravno naplaćujući (kao i državni muzeji i galerije) to što neko pari oči njegovim vlasništvom. Ta umetnina će i dalje biti pažljivo čuvana i proučavana od strane kulturologa, ali to što nije zajednička svojina ne znači da će biti uništena ili na neki drugi način otuđena. Ili Crkva Svete Sofije npr. Nije ona nastala da bi bila turistička atrakcija, ona je nastala kao place of worship grčkih pravoslavnih Hrišćana i kao falusni simbol vizantijskih careva. Ona sada može biti u vlasništvu pravoslavne crkve ili neke slične islamske konstrukcije i nastaviće da bude place of worship koji se čuva plus velika turistička atrakcija koja se naplaćuje.

 

O zaštitnim agencijama neću da pričam mnogo, daću ti linkove pa čitaj. Samo kratko, kako danas plaćaš policiju, tako ćeš i u anarhoidnom društvu plaćati privatnu zaštitnu agenciju ili osiguravajuće društvo. Ako se jedan "sistem" zove anarhija, to ne znači da će ljudi ići po ulicama da se biju jer im to jednostavno nije u interesu. Uvek ima neko jači koji će da bije i onog najjačeg ili će se skupiti 10 ljudi i dotičnog čoveka linčovati. Ali da ne bi dolazilo do takvih stvari postoje zaštitne agencije koje će na svako eventualno ugrožavanje bezbednosti reagovati kako bi opravdale sredstva koje im klijent daje. Naravno ljudi mogu birati između stotina takvih agencija. A ako se sukobe dve agencije oko namirivanja pravde u sukobu dva klijenta i ne mogu da se dogovore ko je postupio protivno prirodnom pravu može nastati problem i tu je glavni problem anarhizma. Naime, svaka agencija može u ugovoru sa klijentom navesti koja mu prava štiti i šta ona smatra pod prirodnim pravima. Klijent će prema toj ponudi ugovora birati agenciju. Ako dve agencije ne mogu da se slože u čemu je povreda prava i koja je adekvatna nadoknada, onda će morati da idu na privatnu(!) arbitražu kao što to rade npr. naša država i Karići. Obe strane izaberu nekog od hiljada ponuđača arbitražnih usluga, nekog koga obe strane smatraju relevantnim i onda se povinuju njegovoj odluci koja je doneta pod teretom dokaza.

 

Evo i linkova:

Prepričana knjiga Roberta Nozika "Anarhija, država i utopija" u kojoj se govori o tome kako iz anarhije nastaje minimalna država i zašto je to bolje od anarhije.

I dve kritike bilo kakve, pa i minimalne države napisane od pobornika anarho-kapitalizma:

Roj Čajlds

Marej Rotbard

 

Sva tri teksta su svojevremeno objavljena u časopisu Nova srpska politička misao, Vol X, no. 1-4, u tematskom broju o političkoj filozofiji Roberta Nozika.

 

Albedo, znam ja sve to što ti pričaš, znaš da ne moraš meni bar da soliš pamet. Ali mani me tih verbalno-dijaretičnih konstrukcija poput "zdrave nacije" koje koristi Olivera Kovačević i njoj slični/e. Mene kao individuu baš briga za zdravlje nacije. Mene briga za zdravlje moje, moje porodice, mojih rođaka i prijatelja. Ja bih radeći štedeo pare koje bih u slučaju bolesti dao lekaru da leči mene, moju familiju... Ili ako se razboli moj prijatelj ja bih mu bez razmišljanja dao pare za lečenje. Ako ljudi ispunjavaju takve uslove koji nisu neki preterani uslovi, to su bazični humani uslovi, onda nema šta da brinemo o zdravlju bilo koje "nacije". Lekari bi se birali u potpunosti u skladu sa kvalitetom usluga. Birao bi sve do krajnjeg lekara, do kardiohirurga npr, a sve u skladu sa reputacijom i tržišnom vrednošću lekara. Oni koji ne znaju da leče će morati da se preorijentišu u veterinare, a ne bi ih glomazni sistem držao na platnom spisku samo zato što su završili medicinski fakultet.

 

I za tebe imam jedan link koji govori kako jedan srpski "neoliberal" gleda na EU: Liberalni nacionalizam

Edited by Dry-Na-Nord

Share this post


Link to post
Share on other sites

Guest Bata Životinja

pffffffffff (ovo mi je kao isplažen jezik, i čuje se prrrrr)

 

klišei... ovo kao individua(nije ovo 18. vijek) ili da sam ja kao populista... moraš nešto jače od toga da smisliš brate.

 

Mora da su Francuzi i Njemci budale što imaju takav zdravstveni sistem, Ameri su najpametniji.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Šta sve moderatori ovde moraju da pročitaju bog te mazo! Ja sad procunjao po forumu, znači, ono, brateeeee...

 

Gospodine Tešanoviću, prvo mislim da me niste skroz razumeli. Nemam ja nameru nikog da preobraćam, a posebno ne vas koji mislite svojom glavom i imate takav avatar. Mislim vi sigurno mislite da mislite svojom glavom? Vi čak pretpostavljam da tvrdite da mislite svojom glavom?

 

hvala ti na opsirnom odgovoru koji je sada odgovorio na sva moja pitanja.jako je lepo cuti da neko ko misli drugacije ume ovako lepo da sroci svoje argumente.ne nisam ni mislio da imas namera me preobracas samo sam bio zaniteresovan za neka pitanja u vezi anarho-kapitalizma.anarho-kapitalizam je retkost danas jer vecina anarhista se danas zalazu sa za bezdrzavni socijalizam na osnovu ideja bakunjina i kropotkina.razumem na neki nacin anarho-komuniste oni imaju u sebi neku zelju za socijalnom pravdom i slobodom.a sto se tice anarho-komunista pa ne vidim sta ih motivise sem ciste zelje za slobodom.usput glavna mana u vezi anarhizma je to sto ovo sve zahteva da ljudska svest bude na visem nivou a ljudi su ovce i uvek su bili.i ljudi samo slusaju ono sto im mediji kazu.ne kazem da anarho-kapitalizam ili minimalna drzava nebi mogli da funkcionisu sta vishe verujem da sve sto si rekao bi moglo da funkcionise vishe nego dobro.ali ja licno nebi nikada voleo da zivim u takvom drustvu i ne verujem da bi iskreno vecina ljudi zelela da zivi u takvom drustvu.obicno kada kritikuju minimalnu drzavu ili anarho kapitalizam koriste scfi despotijski argument sa cime se totalno slazem.noam comski je koristio isti argument kada je govorio o anarho-kapitalizmu.nemam vishe nijednu kritiku niti nedoumicu samo su ostale osnovne razlike u pogledu na svet izmedju mene i onih koji propagiraju liberalizam.ali o njima se nemoze raspravljati niti ima poente raspravljati jer ja mislim jedno neko drugi misli drugi i to je to.ako nesto znaci posle citanja tvojih tekstova jos manje verujem u slobodu kakvu je liberali vide.ja verujem u slobodu da zivim u cistom zdravom drustvu zasnovanom na tradicionalnim vrednostima i organskom pogledu na svet i moja sloboda nije zbog toga kompatabilna sa slobodom liberala.mislim da ce svet vrlo brzo i doci dosta slicno liberalizmu.drzave ce postojati ali ce privatni sektor ojacati do te tacke da ce polako preuzeti neke delatnosti drzava to se sada vec polako desava

Share this post


Link to post
Share on other sites

pa zar nije to skoro pa fašizam? Posebno kod Musolinija? U Njemačkoj je samo ove korporacije nadgledala država, to je razlika.

 

da jeste kod musolinija je i postojala doktrina korporatizma.meni se inace jako svidja kako je nemacka bila organizovana ekonomski za vreme treceg rajha.sistem u isto vreme nije kapitalisticki sistem koji iskoriscava radnike,drzava se brine o socijanoj pravdi a u isto vreme se izbegava jednakost komunizma

Share this post


Link to post
Share on other sites

  • 5 weeks later...
  • 1 month later...
  • 4 months later...
  • 1 month later...

Da bismo dostigli slobodu, prvo moramo da osiguramo promenjen ljudski nacin razmisljanja. Moraju se istrebiti konflikti i ikakva zelja za moci. Mora se izbrisati ideja autoriteta.

Tek onda imamo sigurnu slobodu.

Taj proces bi trajao uzasno dugo, ali mislim da bi vredeo. Cak iako ne dozivimo slobodu (a sigurno necemo).

Share this post


Link to post
Share on other sites

  • 2 weeks later...

Anarhizam je najsavrsenije drustveno uredjenje, istina.

Anarhizam trenutno nije primenjiv, takodje istina.

 

Vecinom danasnje populacije treba manipulisati religijom, drzavom i svime ostalim, i sta vishe oni uzivaju u tome da budu upravljani. No u drugu ruku, mi koji ne zelimo da budemo deo i pustimo da nas mashina nosi imamo opet pravo da se borimo za neshta poput anarhije, i mozda jednog dana kada se svest dovoljno proshiri, mozda se mashina i raspadne i svi postanemo slobodni. :pivopije:

Share this post


Link to post
Share on other sites

nikad se nece svest prosiriti sama od sebe.

potrebna je infiltracija u medije, tajna propaganda, postepeno unistavanje covekove zelje za ropstvom.

 

 

U principu, ko to zna, ionako jsoh ne znamo sta je to svest.

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

  • Recently Browsing   0 members

    • No registered users viewing this page.
×
×
  • Create New...