Jump to content

Emil Sioran


Recommended Posts

O jednostavnom se piše jednostavno, o komplikovanom se piše komplikovano,a ti to nazivaj palamuđenjem koliko hoćeš, Niče je koristio dedukciju i to sam dokazao.

dokazao? trazhio sam citat. npr kod rasela postoji 500 citata koji mogu da se izvuku gde chovek logichki (pokushava da) dokazuje svoje ideje.

  • Downvote 2

Share this post


Link to post
Share on other sites

Guest Bata Životinja

nemam ni najmanju želju da prelistavam Ničea da bi udovoljio tvojim dtinjastim zahtevima. Sasvim jasno sam dokazao da Niče deduktivno razmišlja i tu apsolutno nema spora.

 

Porediti ga sa Raselom koji sebe smatra logičkim pozitivistom, i koji upravo insistira na tim formalnostima na kojima ti insistiraš, uopšte n može da dokaže da Niče ne koristi dedukcije kada sam već pokazao da ih itekako koristi.

 

Osim toga, ako već spominješ Rasela, on je u svojoj istoriji filozofije Zapada napisao i poglavlje o Ničeu, dakle, zašto bi ga pisao ako Ničea ne smatra filozofom već osobom koja priča besmislice.

 

Jednostavno, rogozube, prekini da se batrgaš, to što tebi na bogosloviji svakog kritičara hrišćanstva napadaju kao antimislioca je tvoja stvar, u realnom svetu vi sa bogoslovije se ne smatrate filozofima već teolozima. Ti nisi ni čitao Ničea već prepričavaš šta si čuo tu i tamo.

 

Niče je filozof i to brutalno dobar filozof. Možda ga je vreme malo pregazilo ali dedukcije stoje čvrsto kao Šar planina, i prosto prekini da smaraš.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Sasvim jasno sam dokazao da Niče deduktivno razmišlja i tu apsolutno nema spora.

to shto ponavljash lazh ne znachi da cje postati istina. dok mi ne citirash dedukciju, makar jednu, iz nicheovog bilo kog spisa, ta tvoja tvrdja je potpuno nepotkrepljena.

 

Osim toga, ako već spominješ Rasela, on je u svojoj istoriji filozofije Zapada napisao i poglavlje o Ničeu, dakle, zašto bi ga pisao ako Ničea ne smatra filozofom već osobom koja priča besmislice.

haha :D da, pomenuo je nichea u "istoriji zapadne filozofije", nazvao ga megalomanijakom, a njegova pisanja "fantazijama o mocji jednog umnog ivalida".

 

Niče je filozof i to brutalno dobar filozof. Možda ga je vreme malo pregazilo ali dedukcije stoje čvrsto kao Šar planina, i prosto prekini da smaraš.

niche nema nijednu dedukciju niti ikakav argument u svom radu i samim tim nije filozof, nego ideolog, pamfletar, pashkvilista i palamudar.

Edited by рогозуб

Share this post


Link to post
Share on other sites

Guest Bata Životinja

jedina laž koja je ovdje izrečena došla je sad od tebe. Zar ti stvarno misliš da ovde niko nije čitao tu Raselovu knjigu? Znam dobro da to ne piše, i kao što rekoh, Rasel je Ničea svrstao među filozofe Zapada.

 

Dedukcija je način mišljenja a ne način pisanja, i postaje besmisleno da to ponavljam čoveku koji tako površno gleda na stvari. NIje ovo pitanje stilistike već logike, ti hoćeš stilistički oblikovanu dedukciju, a to nije filozofsko pitanje.

 

I na kraju krajeva, ti si taj koji takvu glupost tvrdi, izvoli, imaš Ničeovih deset knjiga pa dokaži da nema čak ni jednu stilističku dedukciju, koji kurac bih ja morao tu išta da dokazujem, posebno kad su tvrdnje glupe kao što su tvoje.

 

A sad si još počeo brutalno da lažeš oko Rasela, veoma nehrišćanski rogozube.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Zar ti stvarno misliš da ovde niko nije čitao tu Raselovu knjigu?

What are we to think of Nietzsche's doctrines? How far are they true? Are they in any degree useful? Is there in them anything objective, or are they the mere power-phantasies of an invalid? It js undeniable that Nietzsche has had a great influence, not among philosophers, but among people of literary and artistic culture. ... Nevertheless there is a great deal in him that must be dismissed as merely megalomaniac.

 

dakle, shta kazhe rasel? niche je ostavio uticaja ne medju filozofima, nego medju ljudima "knjizhevnosti" i "umetnosti", i dobar deo njegovog pisanja mozhemo jednostavno da odbacimo kao proizvod megalomanije. i samim tim odgovara na svoje pitanje da li su njegova pisanja objektivna ili fantazije o mocji jednog invalida.

 

Dedukcija je način mišljenja a ne način pisanja, i postaje besmisleno da to ponavljam čoveku koji tako površno gleda na stvari. NIje ovo pitanje stilistike već logike, ti hoćeš stilistički oblikovanu dedukciju, a to nije filozofsko pitanje.

hocju da mi citirash ijedan nicheov argument, tj. pokushaj dokazivanja validnosti neke njegove ideje.

 

veoma nehrišćanski rogozube.

ja nisam hrishcjanin.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Guest Bata Životinja

ja sam čitao srpski prevod i toga s ne sećam, ali ti iz pitanja koje Rasel postavlja zaključuješ da je on Ničea tako nazvao, to je licemerje i neći ga ni komentarisati. Bilo ko može sada da postavi pitanje u svojoj analizi ''Da li je Milošević bio genije ili psihopata?'', i postavljanje pitanja ne podrazumeva da pisac misli da je Milošević bio psihopata, jer je jebeni znak pitanja na kraju rečenice, tako da stvarno gluposti pišeš, rogozube

 

Sa megalomanijom koja je jedina validna, jer to Rasel direktno tvrdi, se i slažem, Niče jeste megaloman, ali to i dalje ne znači da je loš filozof, i što je najvažnije, ne znači da ne koristi deduktivnu logiku.

 

dakle, da pogledamo ovo što si licemerno i besramno kopipejstovao

 

What are we to think of Nietzsche's doctrines? How far are they true? Are they in any degree useful? Is there in them anything objective, or are they the mere power-phantasies of an invalid? It is undeniable that Nietzsche has had a great influence, not among philosophers, but among people of literary and artistic culture. It must also be conceded that his prophecies as to the future have, so far, proved more nearly right than those of liberals or Socialists.

 

dakle, majstore, jesi li ti pri sebi? Rasel direktno tvrdi da je Niče neke stvari bolje predvidio nego liberali i socijalisti, odamh ispod pitanja koje ti bestidno predstavljaš kao konstataciju. Jedina konstatacija koja se gore vidi jeste da je Niče u pravu više nego liberali i socijalisti, i to je Rasel rekao a ti si to izbrisao i stavio tri tačke između, sramoti se koju god da si religiju na zadnjicu navukao ovaj put.

 

 

 

i opet ista stvar sa dedukcijom, tu nemam šta da odgovaram, dedukcija je način mišljenja a ne stilistička vežba, Niče ima osnovne ideje i iz njih izvlači pojedinačne zaključke. Čak i Rasel se složio da su ti zaključci validniji od liberalnih i socijalističkih. Haval lepo, laku noć.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Jedina konstatacija koja se gore vidi jeste da je Niče u pravu više nego liberali i socijalisti, i to je Rasel rekao a ti si to izbrisao i stavio tri tačke između

zato shto je nebitno usputno raselovo mishljenje, a tek sledecja rechenica ("Nevertheless there is a great deal in him that must be dismissed as merely megalomaniac.") ima veze sa onim retorskim pitanjima "How far are they true? Are they in any degree useful? Is there in them anything objective, or are they the mere power-phantasies of an invalid?" znachi govorecji da nema uticaja medju filozofija vecj medju ljudima koji se ne bave logichnoshcju i razumom, i da se vecjina njegovog pisanja mozhe odbaciti; time govori da ta njegova pisanja nisu objektivna, vecj da su fantazije o mocji jednog (umnog) invalida.

 

ali to i dalje ne znači da je loš filozof, i što je najvažnije, ne znači da ne koristi deduktivnu logiku.

nije on losh filozof, on je nikakav filozof, tj. uopshte to i nije, jer ne koristi ikakvu logiku.

 

i opet ista stvar sa dedukcijom, tu nemam šta da odgovaram, dedukcija je način mišljenja a ne stilistička vežba

odlichno recheno. dedukcije su pokushaji da se dokazhe da neki zakljuchak nuzhno sledi iz prilozhenih premisa. niche, kao i njegovi naslednici- kontinentalni "filozofi" to nemaju u svojim spisima, vecj smatraja da filozofija treba da bude anti-logichka i anti-racionalistichka, i da samim tim njihovi spisi ne treba da nauchne (kakvi su spisi analitichkih filozofa) ili na spise klasichnih filozofa, vecj na knjizhevna dela, chime izlaze iz filozofije i ulaze u palamudjenje, i svoja dela pretvaraju u najobichnije stilistichke vezhbe.

  • Downvote 1

Share this post


Link to post
Share on other sites

  • 2 weeks later...
  • 1 month later...
  • 2 years later...

AUTOMATA

 

 

 

Dišem zbog predrasuda. Posmatram ideje kako se grče, dok se pustoš samoj sebi smeši… S nestankom znoja u prostoru, i život prestaje; pri najmanjem prostaštvu, oživljava: jedan trenutak je dovoljan.

 

Kad čovek obrati pažnju na sopstveno postojanje, oseća se poput začaranog ludaka koji bi da prepadne svoje ludilo, da ga imenuje. Navika ublažava naše čuđenje što postojimo: tu smo, i – teraj dalje, imamo svoje mesto u ludnici postojanja.

 

Budući konformista, ja živim, pokušavam da živim, tako što oponašam druge, poštujuću pravila igre, užasavajući se originalnosti. Rezignacija automata: pretvaraš se da si strastan, a potajno se smeješ tome; priklanjaš se konvencijama samo zato da bi ih mogao krišom gaziti; uveden si u sve protokole, a prebivališta u vremenu nemaš; čuvaš obraz onda kada bi ga neophodno valjalo izgubiti…

 

Onaj ko sve prezire valjalo bi da izgleda savršeno dostojanstveno, te da i druge i sebe podstiče na greh: tako će uspešnije odigrati ulogu lažnog živog čoveka. Zašto bismo glumili svoje propadanje, kad možemo izigravati blagostanje. Paklu nedostaju maniri: on je poput mučnog prizora iskrenog i neveštog čoveka, ili planete bez smisla za otmenost.

 

Prihvatam život iz pristojnosti: neprestana pobuna, kao i uzvišeni čin samoubistva, dolaze iz lošeg ukusa. Sa dvadeset godina čovek grmi protiv smeća i neba što se iznad tog smeća širi; zatim se zamara. Tragičan stav prema stvarima dolikuje samo produženom, smešnom pubertetu; potrebno je, međutim, proći kroz bezbrojna iskušenja, da bi se došlo do komedijantske ravnodušnosti.

 

Onaj ko bi se otrgao od svih važećih načela, a ne bi imao glumačkog dara, pokazao bi se kao gola i čista nesreća, kao savršeno unesrećeno biće. Nema potrebe za stvaranjem takvog modela otvorenosti: život je snošljiv zavisno od stepena mistifikacije koja se u nj unosi. Takav bi model vodio u naprasnu smrt društva, pošto slast zajedničkog disanja počiva na nemogućnosti davanja maha svim našim zadnjim mislima. Podnosimo jedni druge zato što smo svi mi varalice. Onaj ko bi odbio da laže video bi kako mu zemlja beži ispod nogu: mi smo prinuđeni da lažemo. Svaki je moralni heroj ili detinjast, ili neuspešan, ili neizvoran; prava je izvornost u sramu podvaljivanja, u uljudnosti javnog laskanja i potajnog opanjkavanja. Kad bi naši bližnji saznali ono što o njima mislimo, tada bi ljubav, prijateljstvo i odanost zauvek bili izbrisani iz svih rečnika; a kad bismo imali hrabrosti da se izravno suočimo sa sumnjom u sebe, niko od nas ne bi bio u stanju da izusti JA a da se ne postidi. Sve što je živo, od troglodita do skeptika, učestvuje u maskaradi. Pošto se jedino po tom poštovanju spoljašnjih gestova i manira razlikujemo od strvina, to utvrđivanje suštine bića i stvari jeste pogubno za nas; biće bolje budemo li se držali ništavila, koje je prijatnije: građeni smo tako da možemo da podnesemo tek određenu dozu istine…

 

Duboko u sebe pohranimo uverenje koje je iznad svih drugih uverenja: život nema smisla, on ga ne može imati. Ako bi nas kakvo neočekivano otkriće uverilo u suprotno, morali bismo se bez oklevanja poubijati. Kad bi nestalo vazduha, disali bismo još izvesno vreme; ali kad bi nam uskratili radovanje zbog uzaludnosti, mi bismo se istog časa ugušili.

 

 

Emil Sioran, Kratak pregled raspadanja

Share this post


Link to post
Share on other sites

  • Recently Browsing   0 members

    • No registered users viewing this page.
×
×
  • Create New...