Jump to content

Akelei


Recommended Posts

Evo otkrica godine 2008, sto se mene tice, a uz to i generalno jedno od boljih doom izdanja u 2008. U pitanju je holandski bend Akelei koji svira melodic doom sa post-rock/shoegaze elementima. Izdali su debitantski demo pod nazivom "Promo '08 " koji sadrzi cetiri sjajne pjesme:

 

1.Middag

2.Pijnschrift

3.De zin (die ik verloor)

4.Herfst en de Weduwnaar

 

Kao sto se da primetiti, tekstovi su na holandskom, koji naravno ne razumem, ali to ne umanjuje uzivanje u predivnim melodijama. Meni je tesko da ih konkretno uporedim sa bilo kojim bendom (zato to i necu). Muzika je melanholicna, emotivna, sa povremenim doom gitraskim linijama i uz post-rock instrumentalne deonice. Vokal je clean i smiren. Postoji neka atmosfera "svetla na kraju tunela" koja je karakteristocna za post-rock. Meni se najvise dopada pesma - Pijnschrift.

 

Ja mislim da bi ovaj bend lezao ljudima kojima se dopada melodicni, emotivni doom metal (npr Warning) a koji pri tom vole i post-rock (npr. God is an astronaut). Zato toplo im preporucujem da poslusaju (ja sam se navukao zesce). Album se moze preslusati na lastfm a evo i link ko zeli da skine : http://www.megaupload.com/?d=2LIPCAFL 89 MB

Share this post


Link to post
Share on other sites

Evo prevoda poslednje pesme (zahvaljujući Vesni ^_^ )

Herfst en de Weduwnaar

 

Het leven met haar was zijn geluk, de zon een stille getuige van hun liefde.

Niks kon echter haar ziekte voorkomen. Het leven geeft en het leven neemt.

Op een herfstbegrafenis scheen geen zon die een verloren man troosten kon.

 

Eenzaam zit hij in zijn stoel. Alleen de klok verbreekt de stilte.

In zijn hoofd is alles kalm. Niets lijkt nog langer van belang te zijn.

Uren staart hij uit het raam. Bomen zijn kaal en ook de lucht is grauw.

In het donker slaapt hij daar. Nacht voedt de geest en geeft ons nieuwe kracht.

 

In een droom ziet hij haar weer naast zich staan.

Zij lacht en neemt zijn hand in die van haar.

Hij huilt en weet dat dit het laatste afscheid is

Van haar die hij met heel zijn leven lief had.

 

's Ochtends wekt de zon hem zacht. Het licht onthult een schone najaarsdag.

Roerloos zit hij in die stoel. Alles lijkt anders dan de dag ervoor.

Tranen vullen zijn ogen. Buiten ontwaakt een nieuwe wereld.

In zijn hart een nieuw besef. Leven gaat door met elke nieuwe dag.

 

Jesen i udovac

 

Život sa njom bila je njegova sreca, sunce tihi svedok njihove ljubavi.

Ništa, medutim, nije moglo spreciti njenu bolest. Život daje i život uzima.

U jesen na pogrebu ne zasja sunce koje bi moglo da uteši izgubljenog coveka.

 

Usamljen sedi u svojoj stolici. Samo sat razbija tišinu.

U njegovoj glavi sve je mirno. Cini se da više ništa nije važno.

Satima je zurio kroz prozor. Stabla su gola i nebo je sivo.

On spava u mraku. Noc hrani um i daje nam novu snagu.

 

U snu je vidi kako stoji pored njega.

Smeje se i uzima ga za ruku.

On place i zna da je ovo poslednje zbogom.

S njom koju je voleo svim svojim životom.

 

Svako jutro sunce ga nežno budi. Svetlost otkriva vedar jesenji dan.

On nepomicno sedi u stolici. Sve izgleda drugacije nego dan ranije.

Oci mu se pune suzama. Napolju se budi novi svet.

U njegovom srcu nova spoznaja. Život se nastavlja svakim novim danom.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Evo prevoda poslednje pesme (zahvaljujući Vesni ^_^ )

Herfst en de Weduwnaar

 

Het leven met haar was zijn geluk, de zon een stille getuige van hun liefde.

Niks kon echter haar ziekte voorkomen. Het leven geeft en het leven neemt.

Op een herfstbegrafenis scheen geen zon die een verloren man troosten kon.

 

Eenzaam zit hij in zijn stoel. Alleen de klok verbreekt de stilte.

In zijn hoofd is alles kalm. Niets lijkt nog langer van belang te zijn.

Uren staart hij uit het raam. Bomen zijn kaal en ook de lucht is grauw.

In het donker slaapt hij daar. Nacht voedt de geest en geeft ons nieuwe kracht.

 

In een droom ziet hij haar weer naast zich staan.

Zij lacht en neemt zijn hand in die van haar.

Hij huilt en weet dat dit het laatste afscheid is

Van haar die hij met heel zijn leven lief had.

 

's Ochtends wekt de zon hem zacht. Het licht onthult een schone najaarsdag.

Roerloos zit hij in die stoel. Alles lijkt anders dan de dag ervoor.

Tranen vullen zijn ogen. Buiten ontwaakt een nieuwe wereld.

In zijn hart een nieuw besef. Leven gaat door met elke nieuwe dag.

 

Jesen i udovac

 

Život sa njom bila je njegova sreca, sunce tihi svedok njihove ljubavi.

Ništa, medutim, nije moglo spreciti njenu bolest. Život daje i život uzima.

U jesen na pogrebu ne zasja sunce koje bi moglo da uteši izgubljenog coveka.

 

Usamljen sedi u svojoj stolici. Samo sat razbija tišinu.

U njegovoj glavi sve je mirno. Cini se da više ništa nije važno.

Satima je zurio kroz prozor. Stabla su gola i nebo je sivo.

On spava u mraku. Noc hrani um i daje nam novu snagu.

 

U snu je vidi kako stoji pored njega.

Smeje se i uzima ga za ruku.

On place i zna da je ovo poslednje zbogom.

S njom koju je voleo svim svojim životom.

 

Svako jutro sunce ga nežno budi. Svetlost otkriva vedar jesenji dan.

On nepomicno sedi u stolici. Sve izgleda drugacije nego dan ranije.

Oci mu se pune suzama. Napolju se budi novi svet.

U njegovom srcu nova spoznaja. Život se nastavlja svakim novim danom.

 

Extra. Hvala za prevod. Jel moze cenjena persona da prevede jos neku stvar?:)

Share this post


Link to post
Share on other sites

  • 5 months later...
  • 2 weeks later...

Prevodi još dve pesme... Pokušala sam da približim našem jeziku što je više moguće, a da se ne izgubi smisao. ;)

 

 

Pijnschrift- Rukopis bola

 

Nemir je u mojoj glavi,

bol mi izjeda duh.

Teška tuga iznutra se skriva,

niko ne zna, niko ne vidi.

 

Zato pišem i zborim,

puštam je izvan sebe,

još jedna rečenica, još jedna reč,

niko ne čita, niko ne čuje.

 

Skupina reči,

osećanja olovkom iskazana,

oseti koji moj spokoj more,

sve dok bol ne uočim.

 

I moja krv teče poput mastila,

bol sam piše.

Slovo ovde, zapeta tamo...

Jednom će ovo biti završeno.

 

 

 

 

 

De zin (die ik verloor)- Smisao koji gubim

 

Ovo je smisao koji gubim,

ovde još uvek živim,

samo zbog sebe i ničeg više.

 

Sitnice mi još uvek zadovoljavajuće zvuče,

bez ljubavi ništa nije bolje,

uglavnom mi nešto nedostaje.

 

Nešto što mi pruža toplinu,

nešto što sam doživeo,

što živi u meni, jača moju volju.

 

Ali, život je gotov.

Svi su moji rođaci preminuli.

Moje srce postepeno postaje

nešto hladnije, mirnije...

 

Stoga uz svaku sedu kosu,

uz mir koji sam iskusio,

ja plovim svojim putem.

 

I ako sada sklopim oči,

moj duh leti u prazninu,

izvan sna, daleko odavde,

 

ka godinama prošlim,

koje opet prizivam,

nešto više, nešto poznato...

 

Svaki osmeh i svaka suza,

svaka načinjena greška,

postepeno uči moje srce,

ko sam bio, ko ja jesam...

 

 

 

 

 

 

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

  • 1 month later...
  • 2 months later...

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.
Note: Your post will require moderator approval before it will be visible.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
  • Recently Browsing   0 members

    • No registered users viewing this page.
×
×
  • Create New...