Jump to content

Secracon

Iskreni članovi
  • Posts

    798
  • Joined

  • Last visited

Everything posted by Secracon

  1. Evo, ja ću kupiti gajbu piva prvoj osobi koja u Novom Sadu nađe neke normalne žice. Ako su za bass, onda ću dati i dve gajbe. Zaista je ponuda u dupe konja...
  2. 'Bemliga, evo najiskrenije kažem da se ja baš trudim da zaobiđem neke stručne ili na bilo koji drugi način nerazumljive izraze u svojim postovima. Često i kažem ono "sve što je iole teško u muzičkoj teoriji, su izrazi", i trudim se da približim materiju ljudima koji nisu formalno obrazovani, a koje zanima, i koji se nekada zadese ovde. Ako se ikada desi da sam nerazumljiv, dajte mi to do znanja, i rado ću opet napisati, i ako treba ići do krajnje banalizacije. Sve te stvari koje se predstavljaju kao babaroge u muzičkoj teoriji su mnogo prostije no što deluju, a ja volim da demistifikujem stvari. Možda se neki sećaju da sam još ranije dok je ovde postojala tema "muzička teorija", na njoj čak i funkcijke ose, i 12 stupnjeva u tonalitetu objašnjavao, i da su me uglavnom i razumeli. E, a neki to gradivo obrađuju za doktorate... Kad malo razmislim, mislim da se sada definitivno ne bih upustio ponovo u takvo nešto kao onda sa funkcijskim osama, ali dobra volja i dalje postoji, možda uz malo manje strpljenja/viška pozitivne energije/slobodnog vremena. Cheerz!
  3. Drago mi je ako sam bio od pomoći. Nikad mi poznavanje kvartnog ili kvintnog kruga nije pomoglo na taj način, mada... ...svako ima svoje neke metode. Desilo mi se da mi je poznavanje teorije pomoglo da pretpostavim neke manje razgovetne delove, ali to ne povezujem sa kvartnim/kvintnim krugom. Onaj suvi matematički "razmak" između tonova nije stalno isti, ako na to misliš. Svira se interval terce u datom tonalitetu. Primer: Pesma je u E-molu Jedna gitara svira osnovu koja je: E-F#-G-H-C-A-D-E Druga gitara svira tercu, što mu dođe: G-A-H-D-E-C-F-G Bitno je dakle, da se zna u kom si tonalitetu. Ako nisi skontao logiku reci, pa da probam da još pojednostavim.
  4. ЈебиGA zAn eKЕ јеi ПRaV0PNS He БНтаn. I okej je ako im je nebitan dok god ne pokušaju da isteraju svoju logiku. U prevodu: "Za mene je B snizeno H" --> Argument ti je u dupe konja, s oproštenjem. Šta bi bilo kad bih ja sad upao u neku osnovnu školu i pokušao da objasnim da se za mene "PreCednik" piše sa "C", i da ja pišem "ne ću" i "ne ćeš" i "ne ćemo" odvojeno, jer mi je tako lakše, ili svejedno i štaveć... Ko će tu ispasti glup? Ja koji se savršeno lepo snalazim u govoru i bez toga, pa insistiram na prihvatanju mog faličnog znanja kao normalnog, ili učiteljica koja pokušava da dokaže da ipak nisam u pravu? Sve više stičem utisak da je na žalost ipak učiteljica glupava... Izvini ako sam sad zvučao kao seronja (što umem da budem), ili ako sam te uvredio, jer mi to nipošto nije bila namera. Nećeš REĆI "бебе", već "бе", ali ćeš NAPISATI "Bb". Lepo je što si naglasio da ne želiš da se upuštaš u pisanu formu muzike. Okej. Jedino što onda treba da si svestan toga, da će biti slučajeva poput ove nebuloze oko tonova H, B, i Bb, kada ćeš se naći u rebusu. Nikako. Kvarti i kvintni krug imaju neki značaj u teoriji. Preko njih se tu kao nešto kontaju neki tonaliteti i te govnarije, ali kao i kod većine stvari u muzičkoj teoriji, najkomplikovanija stvar u vezi njih su izrazi, a sama primena je boranija, i na posletku cela stvar može ispasti krajnje nebitna i suvišna, jer su ogromna većina muzičara čisti empiristi, pa teorija gubi svoju vezu sa praksom. Samo ti sviraj! Cheerz!
  5. Jbg... Tipičan primer za to da i vikipedija greši je onaj "B" u kvartnom krugu. To nije B nego Bb. B je isto što i H, a toga nema u kvartnom krugu.
  6. A sad sledi moje jubilarno stoto objašnjenje, uz domaći zadatak da navežbate korišćenje "search" opcije na forumu, da ne bi bilo i dvestotog pre ili kasnije (ali će biti, jer sam majmun): Pretpostavka ti je dobra. JESTE, zavisi od tonaliteta. C dur (i sestra mu A mol) su osnovni tonaliteti i NEMAJU alterovanih tonova. Prvi sledeći tonalitet, za jednu kvintu ili kvartu od osnovnog će imati JEDAN predznak, a onaj sledeći DVA. Teoretski može da bide beskonačno predznaka, ali se u praksi koristi samo 6, jer bi 7 već bilo enharmonijski jednako sa nekim drugim, lakšim. Na primer umesto C# dura, koji ima 7 povisilica (tonovi su mu C#, D#, E3, F#, G#, A#, H# (or B#, in case it's easier for you in English), C#...), se koristi Db dur koji ima samo 4 snizilice (tonovi su mu: Db, Eb, F, G, Ab, Bb, C, Db... ). Tonaliteti koji su u kvintnom srodstvu sa C durom... U stvari, ajde da pojednostavim izraz: Tonaliteti do kojih smo došli skačući kvinte od C, su sa povisilicama, a oni gde smo skakali kvarte su sa snizilicama (kvartno srodstvo). Verovatno si sad već namirisao da ovo ima veze sa tzv. "kvintnim" i "kvartnim" krugom, i u pravu si, eto sad i to znaš... Ne može se desiti da pored ključa (violinskog na primer, ali samo da napomenem da to nije jedini koji se koristi), vidiš povisilicu za recimo C#, i A# bez još nekih drugih. Zna se kojim redom ti predznaci idu, i tako već na osnovu njihovog broja možeš skontati u kom si tonalitetu. Alterovan ton uvek nastaje od svoje nealterovane varijante. To sad verovatno nisi razumeo, i slažem se sa konstatacijom "serem im se u terminologiju", ali prevešću ti: Nealterovani tonovi su oni koji nemaju ni povisilicu ni snizilicu, dakle ni nastavak -is, ni nastavak -es. Ton E kad se alteruje na niže postaje Es, a kad se alteruje na više postaje Eis. Ton E NIKADA, ali NIKADA , N I K A D A ne može postati D# (dis), jer dis nastaje od D. U okviru jednog tonaliteta uvek imaš razne kombinacije alterovanih i nealterovanih tonova osnovnog tonaliteta - C dura, i ne može se desiti da neki nedostaje a da se neki ponavlja (primer takve greške je ono kad neko za F mol kaže "F, G, Gis, Bb, C, Cis, Dis"). Razumem da mnogi pizde na ova pravila i da im se čini da je ovo samo suvo insistiranje na nekom tamo pravilu, i možda bi i bilo atoma razloga za to dok god se takva nakaradna skala ne pokuša staviti na notni papir, da to neko drugi nedobog pročita. Naime, na tako nakaradnoj skali nema teorije da se uopšte vidi da je u pitanju skala, a kamo li da je u pitanju F mol... Evo ti primera tonaliteta što se sreću u praksi: Nema predzanaka - nema alterovanih tonova - Cdur / A mol U daljnjem ću da pišem broj predznaka i nabrajaću alterovane tonove. Podrazumeva se da su ostali tonovi nealterovani. Dakle ako piše samo F#, znači da umesto F imamo F#, a da su ostali tonovi netakbuti (C, D, E, G, A, i H/B) Tonaliteti sa povisilicama: 1 povisilica - F# - G dur / E mol 2 povisilice - F#, C# - D dur / H mol (B minor) 3 povisilice - F#, C#, G# - A dur / F# mol 4 povisilice - F#, C#, G#, D# - E dur / C# mol 5 povisilica - F#, C#, G#, D#, A# - H dur (B major) / G# mol 6 povisilica - F#, C#, G#, D#, A#, E# - F# dur / D# mol 7 povisilica - F#, C#, G#, D#, A#, E#, H# (B#) - C# dur / A# mol Tonaliteti sa snizilicama: 1 snizilica - Bb - F dur / D mol 2 snizilice - Bb, Eb - Bb dur / G mol 3 snizilice - Bb, Eb, Ab - Eb dur / C mol 4 snizilice - Bb, Eb, Ab, Db - Ab dur / F mol 5 snizilica - Bb, Eb, AB, Db, Gb - Db dur / Bb mol 6 snizilica - Bb, Eb, AB, Db, Gb, Cb - Gb dur / Eb mol 7 snizilica - Bb, Eb, AB, Db, Gb, Cb, Fb - Cb dur / Ab mol Cheerz!
  7. U okviru istog tonaliteta nije moguća ni jedna od sledećih kombinacija: -istovremeno postojanje H i Bb (piše se sa snizilicom da bi se razlikovalo od engleske varijante koja je B, a znači naše H, i ne zanima me što si video da je neko Bb napisao B, znam i ja neke ljude što imaju osnovno obrazovanje, dakle pismeni su, pa ipak pišu "Ići će mo na piće" Nepismene konjine, kao što rekoh ranije.) -istovremeno postojanje A i A# -istovremeno postojanje A# i Bb Pretpostavimo da ti je gitara naštimovana na normalan (da kažem "E") štim: -Ton koji je na drugom pragu A žice se negde označava sa H, negde B, zavisi od jezika. -Ton koji je na prvom pragu je ili povišeni A, koji je svuda A#, ili zniženi H (sniženi B, za englesko govorno područje) i ako je ovaj drugi slučaj (a to zavisi od tonaliteta) onda se taj ton SVUDA obeležava sa Bb, a negde ga IZGOVARAJU "би флет", a negde "бе". H i B je isti kurac. To je drugi prag A žice. Ako pričaš srpski, onda kažeš za taj ton "ха". U američkim notama će biti napisano B, a ti ćeš izgovoriti "ха", isto kao što će i amer za Bahovu misu u H molu (a tako piše na orginalu) reći da je "in B minor". Ako se taj ton alteruje na niže, onda postaje Bb. Ako pričaš srpski reći ćeš "бе". Problem je što ima puno pekara, odžačara i šustera koji su umislili da su muziučki pismeni, pa možeš naići na svakojake budalaštine i nonsense...
  8. Nije tačno. Nemaju pojma. Nepismene konjine. Ozbiljno to kažem...
  9. Da li bi te možda zanimao DOD FX60 Stereo Chorus? Vintage varijanta. Ako ti to nešto znači, pedala nije kineska, mislim da je čak mejd in juesej... Drugaru mom stoji bezveze na polici, pored gitare koju je okačio na klin, pa me gnjavi da mu nađem kupca, a ja redovno zaboravljam...
  10. Moguće, za koju brucu. I meni se učinilo... Mada, nije ni kod MM-a nabijen baš skroz uz kobilu kao na tipičnim HH basevima... Balans je okej. Ja organski ne podnosim nebalansirane daske... Mislim da je u principu OK cena, ali me ipak tera na premišljanje. Naime: U MIXMusic-u, gde sam uzeo ovog ATK, je bio i jedan Ibanez BTB555, koji je u principu ista ta priča, kao ovaj Schecter. Maple/Mahogany telo, šrafljen vrat 35'' skala, 5 žica, natural finiš, ali Bartolini magneti. Evo linka na (opet ogromnu) sliku BTB 555 Ja sam se jako dvoumio između tog bassa i ATK, i već sam bio nagnuo na ATK stranu pomalo, pa sam stopirao kupovinu na neodređeno. E sad kad sam rešio da ipak pazarim, mi je i ono malo parče dileme nestalo činjenicom da je neko u međuvremenu pazario BTB 555. Cena mu je 50000 dinara, dakle u tom je cenovnom rangu kao taj Schecter, a u osnovi se radi o istom bassu, razlike su EMG HZ vs Bartolini, gde Ibanez dobija trku, i Tropojasni EQ sa varijabilnim srednjima vs tone potovi gde isto Ibanez dobija trku. Ibanez, 'vamo-tamo, ali mislim da vredi razmisliti. I BTB je prilično kukavičje jaje od serije, ako izuzmemo neke najnovije brljotine od lipe i bez te elektronike i EQ-a... Idealno bi bilo da možeš da probaš i uporediš, ali jbg... kad bi baba imala propeler... Fabričke Elixir, koje su krenule da mi "cvetaju" posle nedelju dana, i koje ću ubrzo promeniti na nešto drugo, bojim se D'Addario... Ako se te žice stavljaju u fabrici kad se i gitara sastavlja, i ako je verovati serijskom broju, onda žice imaju nešto preko godinu dana.
  11. Pivo će da pa'ne svakako! Pa evo ovako: Mrzi me da slikam tamburu, pre svega iz razloga što je ista istacka kao ova na izguglanoj slici (slika je prilično velika, pa sam je linkovao, da poštedim dial-upovce): Poveća slika- Ibanez ATK 305 (400 x 1328 pixela) To je to, ta boja i sve. Uz'o sam ga novog, i odma' sam mu metn'o i straplock. Crni. Nije bilo hromiranog. Kad sam tražio crni, bilo je samo hromiranog, ali to je druga priča... Generalno sam zadovoljan. Čudno radi na distorziji. Jako prolaze oni visoki, pa je malko peskovit na drajvu. Na ART ECC sam uspeo da ga ukrotim, i dobio nešto što podseća na Geddy Lee-ja. Guv'nor na njemu radi bolje nego što radi sa Fenderom, a Blues Driver radi lošije nego što radi sa Fenderom. Digitech Bass Driver radi veoma slično na svemu. Razmak između žica nije baš taj koji bih ja voleo. Isti je kakav je bio i na onom mom ex-Peaveyu. Ne bih se bunio da je malko veći razmak, ali nije frka ni ovako. Ovo mi je prva aktivna gitara u životu. Ima i Tropojasni EQ, i standardni volume pot. Tropolni prekidač: U položaju br 3 (krajnji desni) rade dva namotaja (humbucker) paralelno. To je taj položaj sa kojim sam snimao. Taj položaj je ujedno i najneukrotiviji na drajvu, ali je super na klinu. Položaj 2 je jedan namotaj, iliti singl... Tu već drajv zvuči ubedljivije. Na čistom zvuku je taj položaj daleko manje agresivan, i kobajagi bi trebalo da ima taj neki vintejdžastiji zvuk. Nemam pojma. Ne liči ni na Precu, a ni na neki džezbas. Onako, obliji je zvuk. Položaj br 1 je isti kao i br 2, samo ima dodat filtar za skidanje visokih, čiji učinak se jedva primeti. Malo je topliji (mutniji) od položaja 2, pa je to možda po Ibanez logici "vintage", ali razlika je jedva primetna. Kontam da malo prelemim te varijante, da ubacim negde i serijsku varijantu dva namotaja (neki lik na Harmony Centralu je pisao kako je to uradio), a da izbacim varijantu 1 ili 2. Videću još... Džitra je 2007 godište, rađena u Cortovoj fabrici. Eto, to je to...
  12. Šta sve jedan akcenat može da znači... "Szel" je glagol, koji znači nešto poput "seći". Isto što je i u engleskom glagol "slice". "Szél" je imenica koja znači vetar. Za'eban jezik... "Szár" na primer znači stabljika, a "szar" znači govno. "Egészségünkre" znači "uzdravlje", a "egész seggünkre" znači "na našu celu guzicu"...
  13. Nije nikakva fora. Jednostavno me zanimalo na šta vam ovako liči po zvuku. Nije. Najbliži odgovor, hehe... Eno, odgovorio sam na temi za basiste o kom veslu se tačno radi. Hvala. Cheerz!
  14. Nije preca. Preca ima veoma karakterističan ton, koji mislim da je veoma različit od ovog. Čestitam i hvala! Zanimalo me da li će iko "prepoznati" taj stingray momenat u zvuku... E, sad stvar je u tome da veslo NIJE MM Stingray. U pitanju je jedan takoreći "neprimećen" model jedne druge firme. Kukavičje jaje... Ako neko kaže "Ibanez", odmah pomisliš na Soundgear bassove i te tanke vratove, lipu ili mahagoni... E ovde je u pitanju Ibanez ATK 305. Debeo vrat, kotna ploča od javora, telo od jasena. I naravno jedan hambaker a la Stingray...
  15. Hehe, nisam. Jedna mi je za sada dovoljna... Liče ti semplovi na Uamanu?
  16. Pozz kolege! Okačio sam neke semplove, pa da vidimo ko će na osnovu zvuka šta pretpostaviti, o čemu se radi... Post sa linkovima je na muzikantskom ćošetu jer nisam hteo da se ograničavam samo na nas basiste. Evo linka do tog posta. Cheerz!
  17. Pozdrav ljudi! Nedavno sam pazario novu dasku. Pomislio sam da uradim jedan test. Da se igramo malo kladionice. Okačio sam neke semplove, a voleo bih da vidim ko će šta pretpostaviti. Dakle šta je u pitanju? Koja konfiguracija magneta, materijala, štaveć. Čisto na osnovu zvuka. Hrabriji neka slobodno pretpostave/pogode i marku i tip instrumenta. Veslo sam ubo direkt u karticu, dakle nema efekata, ničega. Suvi DI. Mene lično je zvuk podsetio na dobra stara vremena kad sam se još bavio slap bass-om, pa sam napravio i jedan takav sempl, koji je onako iskreno rečeno solidno prljav, ali isto tako iskreno rečeno, ja sada ne umem bolje, omatoreo sam. No, da ne serendam puno, evo semplova: Slap bass - ovo sam nekad znao i bolje... Krompir bass - ovde su malo duži i jednostavniji tonovi, kontam da se sam zvuk bolje čuje. Deonica gde koristim i H žicu - malo balkanštine u 9/8... Jedna mnogo bitna stvar: Zamolio bih upućene, a i one delimično upućene da ne razotkrivaju stvari odmah. Cheerz!
  18. Onda ni ne možeš da kažeš "Aster ima dobar vrat", već možeš samo reći "Asterov vrat MENI leži".
  19. Nisi me dobro skontao... Pitanje je bilo pomalo retoričko... Mislio sam na to da je pojam "dobrog vrata" VEOMA subjektivna stvar. Nekome je recimo MM Sterlingov vrat super, a meni, recimo, je to valjda jedini vrat sa kojim sam se do sada sreo, a na kom mi je teško da sviram. Opšte prihvaćeno mišljenje je i to da su tanki vratovi bolji za početnike, a evo pre neki dan sam imao slučaj da mi je drugar, ljuti početnik inače, probao Fender Precision (jedan od najdebljih, najbanderastijih vratova uopšte) i da se oduševio kako mu lepo leži. Prosvirao čovek. Dakle, "dobar vrat" je relativan pojam. Meni bi to pre značilo da su žice adekvatno podešene, i adekvatne debljine/tenzije, a to nije toliko do samog vrata...
  20. Moraću da te razočaram, ali nije baš tako...
  21. Igrom slučaja ja eto, malo čeprkam i vezano za autodelove. Iznenađujuće je koliko delova JESTE identično kod recimo Škode i VW. Isti taj deo je naravno skuplji ako ide na VW, kapitalizam jebiga... Apropo onih dalekoistočnih fabrika: @ StRatO: Iz istih tih fabrika potiču i mnogi delovi i za MM Sub, pa ti vidi... Jedan zanimljiv dodatak: Ibanez na primer uopšte nema svoju proizvodnju. Njima su gitare ODUVEK pravili drugi po raznoraznim fabrikama, a oni zadržavali pravo na dizajn, logo itd... Otuda i ljuljanja u kvalitetu i filozofije tipa "Ibanez iz 'semdes' neke...". To su iako iste gitare, često veoma različite... One njihove kultne pedale na primer i dan danas možete kupiti od njihovog ORIGINALNOG proizvođača, u originalnoj izvedbi, samo što ne piše na pedali Ibanez, već MAXON. Oni još uvek prave ONAJ tubescreamer, za razliku od Ibaneza, kome sad to pravi neko drugi nekako drukčije. Desi se da nekome iz nekog razloga treba veća količina delova za instrumente, ili čak i kompletni instrumenti, a nema dovoljnan obim svoje proizvodnje da to sve "oštanca" u roku (ili kao u slučaju Jebaneza, nema uopšte svoju proizvodnju) pa se lepo plati drugoj firmi, koja ima i sprave i mogućnosti da to sve odradi, da to i uradi. Logo i dizajn je najmanji problem... Eto, ja sam nedavno saznao da posedujem jedan ESP bass, a da nisam ni znao...
  22. A šta zapravo znači "dobar vrat za početnike" ? Šta uopšte znači "dobar vrat" ? Nije iskrivljen? Nisu pojedeni pragovi?
  23. Odgovor koji sledi je pisan malo haotično, jer sam svakih par minuta prekidao, jer pišem sa posla. Koliko ja znam, razlika između BOSS GT i Line6 POD serije je pre svega u samom principu. Pojednostavljeno rečeno, Line 6 je softver, a BOSS minijaturizacija. Reći ću ti moj subjektivan stav, a ti se još raspitaj: Line 6: Drndao sam Line 6 POD XT PRO za bass. Stajao kod mene neko vreme. Ima modeliranih milion sprava, pedala, pojačala, kutija, koječega, uglavnom matore vintage stvari. Sve to zvuči super. Ja nisam čuo bolje simulacije kabineta od toga. Mana ove sprave je da se dilej sa prethodnog programa preseče kad prebaciš na sledeći program. BOSS pusti da dilej od prethodnog programa prestane sam od sebe, bez naglog prekida. Takođe kad uzmeš da vrtiš programe na Line6-POD-u imaš pomalo utisak da menjaš neki prilično radikalan ekvilajzer na istom pojačalu. Dakle može se primetiti (malo) da je ipak reč o šminki preko jedne osnovne farbe. Nekima to smeta. Meni nije frka. Mene više nervira to odsecanje reverba i dileja pri promeni. Napomena: Nisam probao "vrtim i slušam" test na BOSS-u. BOSS: Drndao sam GT-6B kod drugara u nekoliko navrata, kao i gitarsku mu braću GT-6, GT-8, a GT-5 sam apsolvirao, i znam mu svako dugme i svaki parametar, žmurećki... Simulacije zvučnika su mu lošije no na Line 6. To je moja glavna zamerka. Teoretski ima ugrađene sve (u vreme proizvodnje aktuelne) BOSS pedale. Upoređivao sam MT-2, BD-2, OD-2, DS-1, u pedalskim varijantama sa modeliranim u GT-u, i opet je ona priča "pa liči". Budući da se u tvom slučaju ne radi o slučaju čoveka koji je navikao na neki specifičan komad opreme, pa očekuje da mu nova sprava radi isto tako do tančina, da ima istu reakciju/odziv, tebi i nije bitno koliko je ona modelirana "pedala" iz GT procesora zaista ista u zvuku kao i sama pedala. Bilo bi bitno da si se recimo navikao na (lupam) DS-1, integrisao taj zvuk u svoju svirku, pa te sad jebe što "ovo malkice drukčije radi". To "malkice" nećeš ni primetiti ako ti je ovo prvi ozbiljniji susret sa tim distorzijama. Dakle ima taj BOSS zvuk. To je nekome mana, a nekom prednost. Ne odseca repove sa prethodnog programa, i programibilniji je od Line6. Ono, bukvalno sve možeš da isprogramiraš na GT seriji, od osnovnih perverzija tipa da ti pedala kontroliše količinu dileja, pa do bolesnih perverzija da ti određen opseg pedale utiče na određen opseg nekog parametra, nekog od efekata, bila to promenljiva vrednost ili se radilo o on/off stanju ciljnog parametra. Line 6 podržava samo osnovna budženja sa assign varijantama. Možda je BOSS malkice komplikovaniji i zahteva više budženja i programiranja, ali ume da bude zahvalan. Nisam ni jednu spravu posedovao. Nisam imao svirku ni sa jednom. Snimao sam sa Line 6, ali je jedva nešto od toga i otišlo na album. Na kraju smo ipak uradili klasičan analogni reamp. Premalo sam vremena proveo sa tim spravama da bih mogao neko čvrsto mišljenje da formiram. Nego da ja odgovorim na pitanja, lepo direktno: Ne gnjaviš, pre će biti da ja gnjavim. Ja se nekako sećam kao da je cena je tu negde, jbg, nisam znao... BOSS je robusniji, izdržljiviji, ali je malkice zastarelija tehnologija, i nemaš opciju apgrejda softvera i proširenja. Nema u praksi tu opciju ni Line6 serija za bass, ali ne zbog toga što ne može, već zbog toga što nema apgrejda za njega. Dakle teoretski je moguće da Line6 sutra izađe sa apgrejdom za BASS POD XT, ali dotle ništa... Da uzimam, uzeo bih Line 6 POD XT ali PRO, a ne live. PRO ima mnoge korisne opcije koje nisam viđao na live varijanti. Gore sam pisao o tome. Distorzije su sasvim ok. Navodni lošiji zvuk tih distova sa procesora je u većini slučajeva zbog lošeg podešavanja, i nepismenog korisnika. U oba slučaja (BOSS ili Line6) je MOGUĆE PROIZVESTI super zvuk distorzije. Bass se često vuče iz preampa pa u DI na svirkama, pa ćeš za tu svrhu sigurno naći nekoliko modeliranih preampa na ovim procesorima koji će ti super raditi. Druga je priča kad ih budeš upoređivao sa nekim nadrkanijim PRAVIM preampima, mada napominjem da recimo neki mali Trace E. od 300-400 evra neće mnogo bolje raditi u preamp -> DI varijanti od bilo kojeg od pomenutih procesora. Te razne još jeftinije varijante da ni ne spominjem. Problem je speaker simulator. Mnogi ni ne kontaju da su to različite stvari (mislim na preamp i speaker simulator). Line 6 je u samom vrhu što se tiče simulacija kutija, barem od onoga što sam ja čuo. Boss je malko lošiji. Meni barem. Rekao bih da je ozvučena kutija uvek bolje rešenje, da ne znam kakvi papani, i šupčine rade kao tonci najčešće, pa ću ti reći da je za svirke kada ideš direktno u DI ipak fenomenalno rešenje ova varijanta sa simulacijom. Ako zbog ičega razmišljam o kupovini ovakve sprave, to je zbog ovoga. Meni lično Line 6 tu dobija trku, zbog pomenute (čini mi se) realnije simulacije kabineta. Ako gledaš samo preampe, onda mi se čini da su manje više tu negde, mada ih nisam nikada upoređivao 1 na 1, pa ću naglasiti ono sa početka "čini mi se". Za clean zvuke ti kabinet (ili simulacija istog) nije od tolikog značaja, ali za distove jeste. Ovde moram da pomenem još nešto. Naime, i BOSS GT-6B, a i Line6 BASS POD XT (sad mislim na pro seriju) imaju varijante sa frekventno splitovanim izlazima, pa možeš da na jedan izlaz šalješ sub frekvencije a na drugi efektovani signal. Nisam se na BOSSu drndao sa ovom opcijom. Ne znam ni da li ima ikakva podešavanja. Line 6 ima, pa pretpostavljam da BOSS ima još više. E ta opcija je jako zahvalna za live, i tonci će ti ljubiti guzu zbog toga, ali je problem što je to jako lako pogrešno namestiti, pa je praktično mnogo veća verovatnoća da ćeš time zasrati zvuk. Najbolje da te opcije isprogramiraš uz pomoć nekog tonca, i to na nekoj ozbiljnoj opremi. U normalnijem studiju se malo-malo pa zadesi neka sprava koja ipak bolje radi od ovih stvari. U "uradi sam" kućnoj varijanti su pak ove sprave nenadjebive. Za uživo sam ti napisao pasus iznad. Rezime: Mnogo opcija zahteva i neki nivo znanja i iskustva da bi se čovek snašao sa njima. Ako kupiš neku pedalu, za mesec dana ćeš je već znati i žmurećki i naopačke namestiti, ali za ove sprave će ti trebati mnogo više vremena... Eto, i ja razmišljam o Line 6 u nekoj daljoj budućnosti... Uf... Baš sam se razvuk'o... Cheerz!
  24. Envelope filter i auto wah su članovi iste porodice, i u zavisnosti od podesivih parametara, nekada ih samo krštenica razlikuje. E sad, BOSS ima auto wah pedalu, ali ima i onu "Bass Synthesizer" pedalu, koja ima i režim ("mode") da radi kao envelope filter. To su bossovci nazvali "wave shape", valjda. Je sam još drndao onaj SYB-3 model, a sada je već aktuelan SYB-5. Ne znam tačno koje su razlike, ali ne verujem da su neke bitne. Probaj i tu pedalu možda ti bolje radi od AW-2 (ili 3 ili koji je već aktuelan model). GT-6B je odlična sprava, samo kao i većina tih sprava zahteva da je poznaješ dobro i znaš šta nameštaš. Prostije rečeno: "GT-6B ima dobar zvuk" je NETAČNA tvrdnja!!! Tačna tvrdnja je "Na GT-6B MOŽE DA SE NAMESTI dobar zvuk" Znam pregršt ljudi koji imaju kojekakve procesore, i retko kome od njih je kvalitet zvuka makar približno srazmeran ceni sprave. Problem je lenjost i megalomanija. Megalomanija u smislu da se neki ne mogu obuzdati pri silnim opcijama pa imaju zvuk za svaku strofu posebno, maltene, šareno do bola, prepuno dileja i reverba i pič ši(f)tera i vemija, i kompresora, i nekoliko ekvilajzera, i sve to na klinu, i zvučna slika im je kakofonična u tri lepe, a lenjost je problem u smislu da ljude mrzi da pročitaju ono uputstvo sa ne baš malim brojem strana, pa lupetaju na osnovu čistog empirizma, a kad se tome doda i malopre pomenuta megalomanija, možeš misliti kako to zvuči. Znaš i sam koliko puta si čuo rečenicu "jebo uputstvo, znam ja to" i "ma pedale su zakon, procesor nikada nema TAJ zvuk". Ez a medr of fekt, procesor nekada i te kako ima TAJ zvuk, samo se Mandušiću Vuče snalazi samo sa tri-čet'ri potenciometra pa mu puška ne bude baš ubojita... Rezime: Ako ti treba procesor da bi snimio nešto u studiju, batali... Nećeš imati dovoljno vremena da na njemu namestiš ono što ti treba. Ako ti treba procesor da ga imaš na duže staze i da ti bude deo lanca, kupi ga samo ako si spreman da skontaš kako i šta radi na njemu, jer će ti inače zvuk biti onaj popularni plastični. Procesor je za ljude kojima su sledeći pojmovi dragi, ili barem poznati, ili makar zvuče kao nešto što ih zanima: PARAMETARSKI EQ, Q faktor, Global level, Patch level, FX level, Direct level, Wet ammount, Input attenuation, FX loop send level, Return level, Assign target, Assign source, Assign range, Active assign range, assign mode... itd... you got the point... GT-6B je dobra sprava. Komplikovana za većinu muzikanata, ali dobra. Košta 400 i kusur evra. Sad uzmi u obzir ono kolko $¥£€ tol'ko ♪♫♫♪♪♪, pa imaš računicu. Skuplje bi te izašlo da uzimaš sve te efekte u rekovima i da ih povezuješ, a to MOŽE BITI, a ne mora da bude kvalitetnije na kraju, po mom mišljenju. E sad da li ćeš uzimati BOSS, Line6, ili koju već marku voliš, je stvar izbora. Sve ima svoje male prednosti i mane i sve je to unutar neke iste kategorije. Line 6 je u tom nekom cenovnom rangu isto, a za ostale ne znam. Cheerz!
×
×
  • Create New...