Dersu Uzala
-
Posts
2854 -
Joined
-
Last visited
Posts posted by Dersu Uzala
-
-
O svemoćni Dersu, možeš li podeliti svoje prepodobne utiske sa nama o malenom Chrome-u?
Zasto bih? Nije ono da moras da platis da bi videla. Skini, instaliraj pa izvuci svoje zakljucke.
Daleko od toga da je Dersu svemocan. Nadmocan, dakako, ali nikako svemocan
. -
I jel koristi neko Chrome?
Naravno.
-
Fakat imas (Google/Wiki).
Radio sam na tim hardverima od detinjstva (pocev od i8080 i Zilog Z80, Motorola 6800, MosTech 6802, National Semiconductor ne secam se njihovih kripticnih oznaka) a posle naravno i na softveru za iste. Znam, I f@$#^n' rule
. Eh, SFRJ. T'ga za jug. Ameri nam salju tehnologiju a mi bistrimo letnji dan do podne, mislimo se kako ce biti bolje sutra, zaduzicemo zemlju (uz pomoc Amera naravno), life is good, SFRJ rocks. A ondaK 1989./1990. kurc-shlus. -
Au, smetnuh potpuno sa uma da je mlada dama u pitanju (mnogo sam meksi kad su dame u pitanju, tako i dolikuje). Pa pazi, ako te bas bas zanima (ne pada mi na pamet da ti prepricavam nego) mogu da ti posaljem neke linkove koji se bave tematikom od '68. (proslog veka). Obaska sto nije samo Intel pravio procesore. Stavise, ta x64 (ili kako rekoh, ispravnije, x86-64) tehnologija je maslo ne Intela vec AMD-a, pa su ovi drugi prakticno licencirali to od AMD-a ali su petljali nezavisno i sa svojim 64 bitnim igrackama, ali to je druga (Itanium) familija procesora. Jos bolja, ali mnogo skuplja. Mlogo. Za prosecan dzep. To kad radis za N.A.S.A. ili imas debeo budjelar.
-
Šali se malo Dersu.
x86 ti je za 32bitne sisteme, a x64 za 64bitne. Može biti da je to tvoje fake, znam da je ovo sa ovim ZUKO na kraju 100% real (poklapa se SHA1 hash sa onim koje je MS objavio.).
Pa ja mislio on se sali. Kapiram da ako kapira sta je x64 kapira i sta je x86 ???
Elem, x64 je skracena verzija za x86-64.
Intel je prvi procesor koji je napravio oh uh, krajem sezdesetih, nazvao 4004 (ovo poslednje oznacava da je cetvorobitni procesor). Onda su zasukali rukave i dodali stosta i jos cetir bita, znaci ukupno 8 bita (magistrala podataka se tu oznacava, iako postoje jos adresna magistrala i kontrolna magistrala u procesoru i one su svojevremeno bile razlicite sirine). Taj su nazvali 8008 uredno, a kad su ga joste vise podmazali preinacili su ga u 8080. 8008 i 8080 su sto se kaze bili kompatAbilni ali su ondaK napravili joste noviju verziju sa bogatijim setom instrukcija u procesoru i kojekakvim novim kerefekama i spicili mu 16-bitni data bus interno i externo. To su pitaj Boga zasto nazvali 8086 (umesto recimo 8016) i tu je pocetak ove danasnje x86 tehnologije. Prvo su potom izbacili isti 8086 chip ali sa sada 8-bitnim externim data busom koji prica sa periferijama jer su 16-bitne periferije u to vreme bile preskupe. to su nazvali 8088. Kad su apgejdovali originalni 16-bitni 8086 u sledecem razvojnom ciklusu nazvali su ga 80186, pa su onda petljali dodatno i izbacili 80286, pa posle kompetno prvi 32-bitni 80386, pa ondak 80486 (sto nije bilo nista drugo do 80386+80387 u istom kucistu, naime 80387 je bio tzv matematicki koprocesor koji si tada kupovao odvojeno ako si baja i hoces suludu masinu). U stvari, vec tada je 80386 imao dve verzije, 80386DX (komplet 32-bitni) i 80386SX (16-bitni). Te trapave skracenice poticu od definicija za 'procesorsku rec', i ako znas x86 asemblerski jezik znas da je:
1 bit = bit
4 bita = nibble
8 bita = byte
16 bita = word (single word ili SX)
32 bita = double word (ili DX)
Onda je kazem 80386DX dobio brata, cisto numericki (matematicki) procesor, a ne procesor opste namene kao svi ovi prethodnici. Kasnije su to uklopili u 80486DX (32 bita, numericki koprocesor 80487 ukljucen u isto kuciste) ili 80486SX (16-bita externa magistrala podataka ili data bus i bez numerickog koprocesora koji dokupis ako zelis u posebnom kucistu pa na piggy-back na ploci ako je predvidjeno). Onda su napravili Pentium, koji je u stvari 80586 i tako redom. Pentium D je valjda bio 80686 ali to vise ne koriste, ovi novi su pitaj Boga, 80786 ili 80886 ali kao sto vidis onih poslednjih '86' se ponavlja od 1980 naovamo pa ih zato zovu skraceno x86 jer svi imaju nagore kompatibilni set instrukcija. Sto znaci, da ce ti softver sa prethodne verzije raditi 'bez problema' (sa tu i tamo izuzecima) na sledecoj generaciji i teorijski na svim generacijama dokle god je x86 kompatAbilan procesor. Itanijum naprimer nije.
Al' sam ga objasnio
. Ne mogu brate, sve ima na netu ionako. -
Pa, neguje svoj imidz? Ne kapiram ni ja.
-
-
-
IE6 je bio fantastican produkt kad se pojavio. Generalno, Microsoft je cesto optuzivan od Kurte i Murte da se ne drzi kojekakvih standarda, ali ti ljudi uglavnom ili nemaju pojma sa zivotom (pri tom mislim na ljude po belosveCkim casopisima, ne lokalne ljude na forumu) ili imaju kontra agendu, tojest zastupaju neku drugu (tojest svoju) firmu i samopromovisu se kao onaj napasnik iz Opere (Wium Lie).
Problem je dvojak: Microsoft je (kao i svi) kupio originalni izvorni (source) kod od Spyglass Inc. koji su bili komercijalni ogranak Univerziteta u Ilinoisu (Urbana-Sampanj) gde je onaj papak Andresen zajedno sa kolegom sa faksa o trosku fakulteta razradio prvu verziju Mozaik brauzera. Drugo, Na tako trapav, nikakav brauzer, Majkrosoft je dodao brdo tehnologija, vecinu izmisljenih 'in-house', tojest u sopstvenoj firmi, nesto su videli od drugih a nesto verovatno i drpili jelda.
Kad pircamo uopste o brauzerima, u principu pricamo o platformi za distribuciju i deliverovanje aplikacija, ne o tamo nekoj igracki za dokone i surfovanje netom. To smo mogli da radimo i pre WWW i jesmo. Moji ortaci (i ja) smo surfovali internetom osamdesetih godina. Krajem osamdesetih, dosadilo nam jerbo nisi imao brauzer, informacija sve vise a ne mos da pretrazujes ceo net (nego samo host site u formi BBS-a koji je vec onda imao referalne linkove) niti mozes da gledas slike, niti bilo sta drugo sem teksta, a i to je bilo trapavo i standardno u jednom fontu (sistemskom) pa jos zeleno (kasnije belo, pa u boji) na tamnom monitoru (ili crno na nandjarastom u fensi varijanti).
Izmisljotina (brauzer) je uglavnom bila smatrana beskorisnom softerskom aparaturom dok tog imenovanog Andresena nije startovao gosn Dzim Klark, osnivac SGI-ja a kasnije i WebMD i ovoj o kojoj je ovde rec, Netscape. Dzim je skontao potencijal obzirom da je i biznismen ali i inzenjer, i lisac kakav jeste odma' je drpio Andresena kad se ovaj preselio u Kaliforniju da radi za neku sugavu firmu posle studija. Dzim Klark, ej, legenda, startovao nekog papka tamo da prave firmu. Svako od nas je mogao da napise tu prvu brauzer aplikaciju, ionako je faks to finansirao i narucio. Sedis odradis i picis dalje. Ali ovog lika je golemo usralo, cak ni on sam nije imao ideju sta bi sa tim brauzerom. Uglavnom, osnuju oni firmu, plate sav izvorni kod onom istom Spyglass Inc kojem je godinu dana kasnije platio i Majkrosoft, i malo doteraju korisnicki interfejs i voila, Netscape Mosaic. Onda se tu univerzitet u Ilinoisu malo zacnuo, ej bre, to je nase ime, kopirajt ovo ono, uglavnom ovi promene u Netscape Navigator.
E sad, imao sam i tu prvi verziju Mozaika (NCSA) sa faksa kad je izasla, a potom i Netscape verziju. U poredjenju sa BBS sistemom izlaska na internet (indirektno, tako sto se prvo prikljucis preko dial-upa na BBS pa onda imas tzv Internet gateway) ovo je bila Eureka. Stavise, i pre nego su obi brauzeri izasli komerciojalno, postojao je internet servis ali slicnog tipa kao BBS, znaci strogo kontrolisano okruzenje. Prodigy, AOL i naravno Compuserve. Bio sam clan svih at one time or another, mada mi je Compuserve bio ipak favorit u tim danima ranih devedesetih. Znaci, internet i brauzeri jos nisu bili application delivery platform nego document delivery platform. Posto sam se tad (kao i sad) bavio razvojem softvera, najbitnija stvka na internetu iliti Compuserve-u mi (nam) je bila customer support. Sve vece softverske i hardverske firme su se pojavile na Compuserve-u imale svoj nalog sa bibliotekama softvera i podrske, manuali, help dokumenti, drajveri, sample kod, sta sve ne. Za inzenjere majka Mara, o veselja.
Medjutim, tad se situacija komplikuje, donekle gramzivoscu Netscape-a (kao kasnije gramzivoscu Sun-a oko Jave i Java VM) obzirom da su imali preko 90% komercijalnog brauzer trzista u svojim rukama (a MS nije ni imao brauzer kao takav). MS tu manje vise shvata browser technology roadmap sto se kaze, tojest potencijal u buducnosti, pazari isti kod i nekih 5-6 likova se bacaju na 'izgradnju' IE1 koji sam isto imao cim je izasao. Nista revolucionarno ali u ono doba se zaprepastis da uopste tako nesto radi (besplatno) i vuce dokumente sa neta sa nekog tamo servera u materini. Obzirom da jos nije ni postojao <img> HTML tag, nema slika jel te, tojest sve sem teksta mora da se downloaduje pa prikaze u nekoj nativnoj aplikaciji koja obradjuje odredjene vrste dokumenta. Zesca pizdarija. Brauzer samo prikazuje tekst u jednom fontu razlicite velicine. Pozadina je siva, fontovi su crni i amin, nema editovanja.
Uzgred, jedan od razloga sto MS nije naplacivao svoj brauzer je bio sto prema ugovoru sa Spyglass-om moraju da placaju njima royalties kintu od svakog PRODATOG primerka brauzera (kao i Netscape). Bill se dosetio, nema se tu kinte za IE, ne postoji budzet, par likova rade na tome, a ionako je trenutno gimmick i beskorisna sprava (Spyglass ih je naravno kasnije tuzio pa su namirili stetu izvan suda).
Majkrosoft je medjutim kao i druge softverske firme vec radio na svom softveru koji ima mogucnost kako 'in-place' tako i out-of-place aktivacije drugih softverskih objekata. Drugim recima, ako vec brauzer ne moze da prikaze slicicu, bar kad skine slicicu neka automatski aktivira program koji moze da prikaze istu. Isto vazi i za druge tipove dokumenta. Onda je, da skratim pricu, MS tu poceo da krlja sve i svasta u svoj brauzer, ili treba ili ce tek da zatreba jednog dana. U IE postoje stvari kojih obican smrtnik nije ni svestan, a ni vecina inzenjera. Ne treba im, pa nije nikad ni zazivelo. Ubacili su Internet Mail i News ali i pretecu RSS feeda jos u verziji 2.0 ili 3.0. Niko to dan danas ne koristi pa je napokon i izbaceno mislim iz verzija IE7 i IE8.
Elem, onda redom pocinju da trpaju u IE (ukratko sa Wikipedije, koga zanimaju detalji postoje strucne knjige i casopisi):
IE 2
- SSL, cookies, VRML, RSA, and Internet newsgroups
- twelve languages including English but this expanded to 24, 20, and 9 for Win 95, Win 3.1 and Mac respectively by April 1996. The 2.0i version supported double-byte character-set.
IE 3
- kompletno izbacen Spyglass originalni izvorni kod i zamenjen Majkrosoftovim
- first major browser with CSS support, although this support was only partial (na sta se kasnije poziva onaj Liu papan koji je i jedan od tvoraca CSS ideje dok je radio u CERN-u sa Tim Berners-Lee kako li se zvase
- ActiveX controls, Java applets, inline multimedia, and the PICS system for content metadata.
- Internet Mail and News, NetMeeting, and an early version of the Windows Address Book,
- The Internet Explorer team consisted of roughly 100 people during the development of three months.
IE 4
- deepened the level of integration between the web browser and the underlying operating system. Installing version 4 on a Windows 95 or Windows NT 4 machine and choosing Windows Desktop Update would result in the traditional Windows Explorer being replaced by a version more akin to a web browser interface, as well as the Windows desktop itself being web-enabled via Active Desktop (svi znamo da ovo nije bila najpopularnija opcija, ali je nekim ljudima jako bitna, omogucava nevidjene stvari)
- support for Group Policy, allowing companies to configure and lock down many aspects of the browser's configuration. Internet Mail and News was replaced with Outlook Express, and Microsoft Chat and an improved NetMeeting were also included
- New features were added which allow you to save and retrieve posts in comment forms which are still not being used today. Internet Explorer 4.5 offered new features such as easier 128-bit encryption. It also offered a dramatic stability improvement over prior versions, particularly the 68k version which was especially prone to freezing.
IE 5 (ovde pocinje prava revolucija interneta)
- bi-directional text, ruby characters, XML, XSLT and the ability to save web pages in MHTML format.
- the first version of XMLHttpRequest, giving birth to Ajax (even though the term "Ajax" wasn't coined until years later.)
- last version for Mac and UNIX
IE 5.5
- improved print preview capabilities, CSS and HTML standards support, and developer APIs;
- the last version to have Compatibility Mode, which allowed Internet Explorer 4 to be run side by side with the 5.x.
- The IE team consisted of over 1,000 people by 1999, with funding on the order of 100 million USD per year (rock'n'roll bejbi, ima se moze se)
IE6 (prelazak na nativna 32-bita)
- DHTML enhancements, content restricted inline frames, and partial support of CSS level 1, DOM level 1 and SMIL 2.0.
- The MSXML engine was also updated to version 3.0.
- new version of the Internet Explorer Administration Kit (IEAK), Media bar, Windows Messenger integration, fault collection, automatic image resizing, P3P, and a new look-and-feel that was in line with the Luna visual style of Windows XP, when used in Windows XP.
- SP1 offered several security enhancements and coincided with XP SP1 patch release. In 2002, the Gopher protocol was disabled and support for it was dropped in Internet Explorer 7.
- SP2 offered various security enhancements and new color buttons on the user interface. IE6 updated the original 'blue e' logo to a lighter blue and more 3-d look (ono sto vecina korisnika na ovom forumu i komentarise najcesce, nebitne kozmeticke detalje i izmisljotine kao sto je upotreba tab-ova ili torrent plug-in)
IE 7 (stizu i tabovi)
- bug fixes, enhancements to its support for web standards, tabbed browsing with tab preview and management, a multiple-engine search box, a web feeds reader, Internationalized Domain Name support (IDN), and anti-phishing filter.
- Internet Explorer has been decoupled from the Windows Shell - unlike previous versions, the Internet Explorer ActiveX control is not hosted in the Windows Explorer process, but rather runs in a separate Internet Explorer process.
IE 8
- Security, ease of use, and improvements in RSS, CSS, and Ajax support are Microsoft's priorities for IE8.
- It includes much stricter compliance with web standards, including a planned full Cascading Style Sheets 2.1 compliance for the release version.
- All these changes allow Internet Explorer 8 to pass the Acid2 test. However, to prevent compatibility issues, IE8 also includes the IE7 rendering behavior. Sites that expect IE7 quirks can disable IE8's breaking changes by including a meta element in the HEAD section of the HTML document. IE8 also includes numerous improvements to JavaScript support as well as performance improvements, although it still does not pass the Acid3 test, with version 8.0 scoring 20/100.
- It includes support for Accelerators - which allow supported web applications to be invoked without explicitly navigating to them - and WebSlices - which allows portions of page to be subscribed to and monitored from a redesigned Favorites Bar. Other features include InPrivate privacy features, and SmartScreen phishing filter
-------------------------------------
Features
Internet Explorer has been designed to view a broad range of web pages and to provide certain features within the operating system, including Microsoft Update. During the heyday of the historic browser wars, Internet Explorer superseded Netscape only when it caught up technologically to support the progressive features of the time.
Standards support
Internet Explorer, using the Trident layout engine:
* fully supports HTML 4.01, CSS Level 1, XML 1.0 and DOM Level 1, with minor implementation gaps.
* fully supports XSLT 1.0 as well as an obsolete Microsoft dialect of XSLT often referred to as WD-xsl, which was loosely based on the December 1998 W3C Working Draft of XSL. Support for XSLT 2.0 lies in the future: semi-official Microsoft bloggers have indicated that development is underway, but no dates have been announced.
* partially supports CSS Level 2 and DOM Level 2, with major implementation gaps and conformance issues. Full conformance to the CSS 2.1 has been added in the Internet Explorer 8 release
* does not support XHTML, though it can render XHTML documents authored with HTML compatibility principles and served with a text/html MIME-type.
* does not support SVG, in any version.
Internet Explorer uses DOCTYPE sniffing to choose between "quirks mode" (renders similarly to older versions of MSIE) and standards mode (renders closer to W3C's specifications) for HTML and CSS rendering on screen (Internet Explorer always uses standards mode for printing). It also provides its own dialect of ECMAScript called JScript.
Internet Explorer has been subjected to criticism over its limited support for open web standards.
Non-standard extensions
Internet Explorer has introduced an array of proprietary extensions to many of the standards, including HTML, CSS and the DOM. This has resulted in a number of web pages that appear broken in standards-compliant web browsers and has introduced the need for a "quirks mode" to allow for rendering improper elements meant for Internet Explorer in these other browsers.
Internet Explorer has introduced a number of extensions to JScript which have been adopted by other browsers. These include the innerHTML property, which returns the HTML string within an element; the XMLHttpRequest object, which allows the sending of HTTP request and receiving of HTTP response; and the designMode attribute of the contentDocument object, which enables rich text editing of HTML documents. Some of these functionalities were not possible until the introduction of the W3C DOM methods. Its Ruby character extension to HTML is also accepted as a module in W3C XHTML 1.1, though it is not found in all versions of W3C HTML.
Microsoft submitted several other features of IE for consideration by the W3C for standardization. These include the 'behavior' CSS property, which connects the HTML elements with JScript behaviors (known as HTML Components, HTC); HTML+TIME profile, which adds timing and media synchronization support to HTML documents (similar to the W3C XHTML+SMIL); and the VML vector graphics file format. However, all were rejected, at least in their original forms. VML was, however, subsequently combined with PGML (proposed by Adobe and Sun), resulting in the W3C-approved SVG format, currently one of the few vector image formats being used on the web, and which IE is now virtually unique in not supporting.
Other non-standard behaviors include: support for vertical text, but in a syntax different from W3C CSS3 candidate recommendation; Support for a variety of image effects and page transitions, which are not found in W3C CSS; Support for obfuscated script code, in particular JScript.Encode(). Support for embedding EOT fonts in web pages.
----------------------------------------
Problem je u tom sto su tokom proteklog desetljeca Majkrosoftovi inzenjeri ubacili toliko 'firsts' u svoj brauzer, toliko stvari u kojima su bili prvi da nemaju vremena da cekaju na proces od par godina dok se to nesto usvoji W3C standardom, ciji su oni jedan od OSNIVACA i firmi sa stalnim sedistem u vecu istog. MS je 'izmislio' W3C zajedno sa nekolicinom velikana u industriji da bi brze gurali u standard ono sto sami smisle. Znaci, ne pravis PRVO standard, pa posle radis softver (ili bilo sta drugo). Prvo kreiras nesto sjajno i vanserijsko, novo nepostojece, pa onda ako to valja i svidi se svima, to PRELAZI u standard. Nije Opera, Mozilla i to drustvo izmislilo ista oko tih standarda. Majkrosoft je izmislio 90% tih stvari. A onda ih implementiraju kako im se svidi. E sad, MS-ove ideje na kraju budu prihvacene par godina kasnije, ponekad u blago ponekad u veoma modifikovanom obliku.
Pa jebeni <img> tag kad su ga dodali je bio nestandardan i svi van MS-a su vikali (tojest samo Netscape u to vreme) 'e ne moze to tako'. U skorije vreme ovaj papak Liu iz Opere je ugurao i 'svoj' <video> tag za lakse obradu video sadrzaja unutar brauzera, I NIKOM NISTA. MS stalno prolazi kroz taj dvostruki arsin, da ne spominjem kako im kenjaju o protekcionizmu i sta sve ne, a Apple (koji niko i ne pominje) stiti iPhone kao platformu i ne dozvoljava razvoj 3rd party razvojnih alata i orudja za isti niti dozvoljava instalaciju istih. Niti radi softver napisan od strane tih alata iako radi uredno na Mac desktopu. Pri tome, ne mozes da kupis (legalno) nigde softver za iPhone sem u Apple-ovoj radnji. Pa zamisli da se MS softver prodaje samo u MS-ovoj radnji. Zemljo otvori se.
Elem, unutarnja gradja IE i podrska za sve te tehnologije, a ne samo web tehnologije, je razlog sto je IE alat po izboru u vecini firmi na svetu koje se bave biznisom. Kojima danas brauzer koristi da odrade neki posao i naplate kintu, brzo, jeftino i da, sigurno (ako vasi admini znaju sta rade, takve stvari se ne prepustaju blesavom pojedincu po tim firmama, zato je i izmisljen Group Policy).
Tako ce i ostati, FF, Opera i ostali huskaci jednostavno nemaju sanse da prismrde IE-u po tehnologiji, tojest buljuku tehnologije koji viri ispod IE i koji ponekad napravi sranje boze moj. Ne cackas mecku i sve radi kao po loju.
E sad druga je stvar sto je obicnom smrtniku, kome brauzer ne pravi pare u svakodnevnom poslu nego mu sluzi za zajebanciju i zabavu, bitnije da ima torrent plug-in i nekakve tabove. Ili te gluposti o kojima pisete.
Aj' ljubi vas bata, nisam nista lose mislio, samo da demistifikujemo neke stvari ili cisto da ih sagledamo iz istorijske perspektive posto ovo ne prepricavam iz neke knjige nego mi se izdesavalo od osamdesetih.
Znaci, meni nije problem sto moram da menjam javascript ili sta vec u IE6 ili bilo kom IE. Takav kakav je, taj javascript je morao da zavrsi u W3C specifikaciji jer ga je jebeni MS izmislio a ne W3C. Znaci ne obrnuto. Onda bi i drugi brauzeri tako to radili, pa ne bi bilo potrebe da se ista menja. How's this Microsoft's fucking fault?
E sad, istini za volju, kad radis za tako veliku firmu i postoji deadline i pritisak da se nesto izbaci na trziste, normalno je da previdis nesto ili ostavis za sledecu fazu razvoja, ili nadjes bolje resenje. Tako i ovi iz W3C imaju vremena da bistre oko standarda, ali MS nema. Tojest ima, ali 'falicni' kod ili ideja ostane urezana u tu verziju brauzera za sva vremena, dok se u sledecoj verziji to ne sredi, jer eto, imali su vremena da dodatno mucnu glavom ili nadju bolje resenje. nda MS ponudi to resenje W3C koncilu i ovi generalno razmotre i prihvate. Ali W3C nije profi firma sa trzistem koje moraju da zadovolje na vreme i izbace produkat u taj i taj cas, oni mogu da bistre do 2029. MS ne moze to sebi da priusti, they have to hit the ground running jer su komercijalna firma i tu moras da zivis sa odlukama koje si doneo za taj i taj softverski release, ali vec znas da ces ga menjati u sledecoj verziji (sto MS uredno uglavnom i naznaci, ne koristi ovo vise jer cemo ga izbaciti u sledecoj verziji koristi ovo umesto toga).
-
Boban zubar ziv i zdrav u L.A.-ju. On je to snimio iz zezanja sa njima. Ne verujem da se tu nesto 'vratio'. Snimio je bubnjeve za par dana i to je to.
-
ne kapiram. u kuranu se nishta ne mozhe nacji ni o monogamiji, ni o ljubavi prema ljudima, nigde u kuranu ne pishe "ne ubij", ili "ne kradi".
Jes' ti pismen? Uzgred, gde to u Bibliji pise "ne ubij" ili "ne kradi", molio bih za poglavlje i stih? Koliko vidim, Biblija je prepuna hriscana koji kolju i kradu. Blago nama hriscanima sa tobom.
Odem ja tako u vojsku '84 i zavrsim u jedinici u Hrvatskoj sa popom, hodzom i fratrom. Bez zajebavanja. Ne znas koji je veci kreten. A niko od njih i ne kapira svete knjige niti je procitao 'onu drugu ili trecu', ucili napamet ove svoje k'o pesmicu ali blage veze nemaju sa spiritualnim i knjizevnim znacenjem i vaznoscu pomenutih knjiga koje jesu biseri svetske knjizevnosti, kako god da okrenes. Aj, valjda ce ti se jednog dana samo kasti
.Hoces da ti ja stavim na arapskom citate iz Kurana gde pise "ne ubij" i "ne kradi"? Ima ih all over the place. Ne samo konkretno, nego postoje kao u Bibliji sijaset prica iz kojih je bitno da pojedinac shvati sta mu je raditi. Nije Kuran mnogo drukciji od Biblije i Tore. Jos da si procitao ista od toga, obaska da si se zamislio, gde bi nam bio kraj.
-
kuran je kratka knjiga koja ima jedno desetak prichica i mali milion spamova o tome kako postoji samo jedan bog i on je najjachi. u kuranu nemozesh nacji ni da se pominju 5 namaza dnevno, a kamoli kako se klanjaju, to se nalazi u hadisima. tako da ti citate iz kurana ne mogu dati, a da pretrazhujem tomove i tomove hadisa ne pada mi napamet. ako te zanima, evo ti odlichan sajt http://www.milletuibrahim.com dve cele zbrirke hadisa, sira ("muhamedovo zhitije"), i dosta pravih islamskih knjiga.
Zato sam te i pitao. Zato sto nema. Ocigledno mi je da nemas blage veze sa zivotom a ni sa islamom, ali je ideja bila da i ti to shvatis. Kapiras? Posto sam hriscanin, ne daj Boze da me ti zastupas ili nekome da objasnjavas hriscanstvo.
-
A, to. Ok. Mislio sam ako si ih cuo '89. da ti podignem spomenik
. -
ja slušam DT od When Dream And Day Unite,
Ne razumem sta to znaci? Svako ih slusa valjda od prvog albuma pa nadalje? Ili ih slusas od 1989.?
-
Pa, ne demantuj samoga sebe, Kurosawo! To rade samo neiskusni
Ne demantujem. Obrnuo sam red reci u recenici. Znaci "Samo i da taj kontekst posmatramo, film je remek delo". Dobro de, nije ni Mirin najjaci film, ali dobar je. Salio sam se naravno da nemas pojma. A o kosim ocima, drugi put. Uostalom, kose oci su ok, ali onaj razdeljak posred srede...
Drugo, nikakav Kurosava, Viktor Arsenjev.
-
Kamasutra je osrednji film, ali su glumcii ...
Cuti bre. Ti znas sta je osrednji film
. Scenografija je jedna od najboljih ikada na filmu. Ikada. World wide. U tom kontekstu samo, film je remek delo. Sve je snimano bez studijskih rekvizita, na pravoj lokaciji sa oridjinale garderobom i svim ostalim. Iz 16. veka. Aj' oprosteno ti je .Da ne bude da oftopikujem, lejdiz end dzentlemen, 'kupacica' koja se 'nije lazno stidela': Hedy Lamarr.
-
inache, ako nisi znao, islam je osnovao muhamed. on je sam vodio par ratova i dosta ubijao, i naredio da se ubije svako ko napusti islam, ili prestane da klanja 5 puta dnevno (jer je to napushtanje islama po muhamedu), naredio da se posti ramazan, imao gomilu zhenu, muslimanima dozvolio po 4, i naredio da zhene pred ljudima smeju da otkriju samo shake i ochi, lice samo ako nema nikoga ko im nije blizak rodjak.
veoma se lako da zakljuchiti da alevizam nema veze sa religijom koju je osnovao muhamed, tj. sa islamom.
Jel mozes ti ista od toga da potkrepis konkretno citatima iz Kurana. Da ne bude rekla kazala.
-
Meni je ona i dalje prelepa.
Naravno. Sve je lepsa u stvari. Samo je dozlogrdila i Bogu i ljudima zbog stampe. Svaki dan je bre u novinama. I to ne jednim, nego 10. Kad godem stanem u red na kasi, sa naslovnih strana citam njene probleme pa se i sam isfrustriram. Nije joj lako, em glumica, em milionerka, em Brad Pitt-ova zena, em onoliko dece. Tezak joj zivot
.Indira VarmaMoja ljubimica. Dobro, volim Indijke sta cu. Ali sto ova igra. Legendarna je scena u 'Kamasutri' (od Mire Nair) kad igra obucena samo u bisere. Ajoj.
Ava GardnerO da. Srce mi slomila kad sam bio mali. Volim te Ave Gardner, Rite Hejvort, Grejs Keli i ostale. A danas mi nude Evu Longoriju kao fam fatal. Ua. Ua bre, kazem.
Apropo Andjeline, odskora imam i novu, mladju ljubimicu. A i Britanka je sto je vrlo kul, mi digz di eksent. Opasna je glumica, sjajna zapravo, nova nada i vika se Emily Blunt.
Jos jedna napomena, za pripadnice lepseg pola koje vole da se vizualno exponiraju putem fotografije: obratite paznju na Avu i Emily ozgo. Usne znaci nikad napucene. Nikad. Blago otvorene, senzualno, kao da su upravo jezikom ovlazile iste (usne). Pogled pomalo odsutan, poza u fazonu kao da ce svakog trenutka da ustane i ode iz tvog zivota. Works like a charm. That's probably why it's called charm in the first place.
-
Cisto da podsetim da je tema 'najlepse ZENE na svetu' a ne prakljace, profuknjace, kalasture, bedevije i ostale pornicarke koje pojedinci gotive; znaci moramo nekako da vam izgradimo ukus.............ergo:
Iako ona ima bozansko telo, nema potrebe da se nasladjujemo istim...Lepota je tu negde...u ocima...usnama, obrazima, celu...
-
"Apsolutno sve je relativno."
~ Copyright 1984 - Dersu Uzala
-
Jes', shi'z hot. A i skace mala, nije sala. Ma ima cura, 'di god se okrenes. Life is good.
-
Ne znam ko je...
Allison Stokke. Nema na cemu
.Au jesam vala ljubitelj!!! Samo kada se setim serije Cari...
Cari? Chari? E svasta. Prvo, bukvalni prevod je 'Sharmirane/i', ali konkretan prevod je Zacarane/i.
-
Fala vi, ovo mora da se skine i uzivancija.
-
.
. Eh, SFRJ. T'ga za jug. Ameri nam salju tehnologiju a mi bistrimo letnji dan do podne, mislimo se kako ce biti bolje sutra, zaduzicemo zemlju (uz pomoc Amera naravno), life is good, SFRJ rocks. A ondaK 1989./1990. kurc-shlus.
. Ne mogu brate, sve ima na netu ionako.
. Za vojsku i vladine agencije 
.
.
. Scenografija je jedna od najboljih ikada na filmu. Ikada. World wide. U tom kontekstu samo, film je remek delo. Sve je snimano bez studijskih rekvizita, na pravoj lokaciji sa oridjinale garderobom i svim ostalim. Iz 16. veka. Aj' oprosteno ti je 
Internet browseri
in Računari
Posted · Edited by Dersu Uzala
Nemam nista da kazem. Koristim ga kad treba da testiram neke radove za neke firme za koje ponekad radim. Po ugovoru. To mi dodje alat, nemam fetish oko tih stvari, tipa ovo je bolje ili ono je bolje. Bitno da mi odradi posao da mogu da odem i uzivam u plodovima rada.
E sad, vizualno mi se ne svidja. Ali radi brzo i sve je to ok. Sto se standarda tice, slican je i Safariju i FF-u, tojest ispoljava iste probleme ali i iste kvalitete. Ne koristim ga sem kad radim gigove za te neke web firme, a to radim cesto, non-stop u poslednjih par godina. Medjutim, tu je bitno da ono sto ja napisem radi, a ne neki tamo drugi sajtovi, pa mi kazem nije bitno. Cak i te neke (ne)kompatibilnosti oko DOM modela ili javascript implementacije od brauzera do brauzera i razlicith verzija istih ne primecujem u velikoj meri jer imam(o) razlicite biblioteke funkcija za razlicite brauzere kad su u pitanju te kriticne stvari. Glavna aplikacija onda detektuje koji je brauzer u pitanju i pozove pravu funkciju (to se zove function overloading ili method overloading).
Prema tome, brauzer mi je nebitan ako odradim posao kako valja.