Novaliis

Svaka cast na tekstu.I vise je nego koristan.

skidoh pesme sa onog tvog linka..idi na diskografiju ( koliko se secam) i moci ces da skines dve pesme.Pise pored mp3 semple.

Upravo slusam Tre Skygger TelKoelabrenner'n Kom, na prvo slusanje deluje dosta dobro..krenulo polako, melodicno..pa mu ga da malo na brzini..produkcija je izvrsna.Vokal dobar, gitare neprestano pice neku vikng melodiju a svidja mi se i upliv clean vokala. Sve u svemu, dobro je.

Sad sam uzeo da skidam neku pesmu pa cu videti kako je. Lik ima 17 godina, svira neki viking BM..moze biti zaniljivo. Odnosi se na Stribogov predlog Myrkgrav.

Interesantno bi bilo podvući neke sličnosti između kultusa Svetovidova i našeg običaja na Badnjak. Kao god što se i Perunu i Svetovidu palila žrtvena vatra od hrastovih drva, tako mi još i danas palimo dan pre Božića hrastov panj, badnjak. Na badnjak se sipa zrno žita ili kukuruza, a na njega se meće voće (jabuke) pa se sve to pali, kao da se nekome žrtvuje. U isti mah biće nam jasno otkud nam je običaj da se mese božićni kolači, i slavski kolači uopšte. Pa i koledarska pesma:"Da okupam koledo – mladog boga koledo – i božića koledo" izgleda da više pripada Svetovidu nego našem Božiću. Običaj da se neko sakrije iza kolača i pita ostale da li ga vide, kako nam to opisuje Saks, očuvao se do danas. U Maloj Rusiji spremaju poslednje veče u godini mnogo kolača za večeru. Nameste ih jedan na drugi pred domaćinom na stolu, i isteraju decu na polje. Oni se vrate i pitaju: "Gde je otac?" "Zar me ne vidite deco?" – pita ih on iza kolača. – "Ne oče". – Na to otac – "Da Bog da, da uvek tako bude, da imamo uvek toliko žita kao večeras." /Etnograf. ekspedicija u j-z. Rusiju; građu sabrao Čubinski, I, III Petrograd, 1872./ Pripovijedaju da se u Hercegovini milaju na Božić s česnicama, tj. uzmu dvojica česnicu, pa je okreću među sobom i pita jedan drugoga: "Milam lise" (tj. pomila li se iza česnice)? Onaj mu odgovori: "Milaš malo". A onaj prvi onda reče: "Sad malo, a do godine ni malo" (tj. da rodi žito dobro, i da tako velika bude česnica da se ni malo ne pomila iza nje). /Vukov Rečnik pod rečju: milati se./ "I nema pod nebom varvara, koji bi gore mrzeli hrišćane i sveštenike kao Rujani," veli Helmold. Baltički Sloveni uopšte, a napose Rujani, bili su pomešali religiju sa političkom slobodom svojom, i verovali su da pokrštenje za njih znači i gubitak slobode. Otud tolika mržnja prema hrišćanima i tolika upornost u svojoj staroj veri. Ma koliko puta da su pokrštavani Baltički Sloveni, veru hrišćansku sve dotle nisu primili dok nisu bili politički potpuno slomljeni. O uništenju Arkone i svetilišta Svetovidova priča nam Saks Gramatik ovo: "Kralj (danski) bejaše poslao Esberna i Svena, da ga (hram) razore. Morali su uzeti gvožđe, i čuvati se da kip pri padu ne prignjavi koga, jer bi tada neznabošci verovali da se njihov bog sveti... Idol pade... Hram bejaše ukrašen purpurnom materijom, koju je vlaga tako iskravila, da su od nje sve komadi otpadali. Po zidovima hrama beše i životinjskih rogova. Najedanput spaziše jednoga zlog duha, kako uteče iz hrama u obliku jedne crne životinje". "Narediše stanovnicima, da idol uvežu konopcima i da ga izvuku iz grada. Ali, usled kakvog verskog straha, oni zapovediše najamnicima stranim i zarobljenicima, da obore boga, misleći, da je bolje, da ova prezrena lica izlože gnjevu njegovom. Verovali su da će Nj. Veličanstvo Bog, koga su tako dugo obožavali ljuto kazniti sve one, koji se usude na nj. dići ruke. Čuli su se najrazličniji žagori. Jedni žaljahu, što se njihov bog tako vređa, drugi ga ismejavahu. Najpošteniji, naravno, stiđahu se, što su se dali za tako dugi niz godina zavaravati tako grubim kultusom. Idol bi odvučen u polje, gde ga je grdna gomila sveta ljubopitno posmatrala. Kad bi u veče, kuvari ga razlupaše isekoše u komade, da njima lože vatru. Rujani su zatim morali predati i sve blago, koje beše posvećeno Svetovidu..." I tako je na taj način kao Perun tj. sa koncem oko vrata uništen i Svetovid, moćni bog Baltičkih Slovena. Kad su se ovako uništavali hramovi i idoli slovenskih bogova, nije ni čudo, da nam se nije ništa do danas sačuvalo i ako je bilo toliko velelepnih hramova, i toliko zlatom i srebrom ukrašenih idola. Pa ni komisija 1868. godine, koja je prilikom hiljadugodišnjice razorenja Arkone ustanovljena sa zadatkom da ispita ostrvske starine, nije skoro ništa našla. Ipak se tvrdi da je u crkvi u Altkirhenu kip, koji se nalazi uzidan u zidu, Svetovidov, ali taj kip ima samo jednu glavu, dok mi znamo da je Svetovid imao četiri glave. Ovde valja spomenuti i idol nađen u Zbruku, koji skoro posve odgovara opisu Svetovidovu po Saksu Gramatiku, i koji je, premda mu neki naučnjaci poriču autentičnost, ipak na svaki način autentičan.

Tako je. KULT MRTVIH Kod drevnih Slavena postojao je običaj sahranjivanja mrtvih u poljima, pod pragom ili oko ognjišta, kao i polaganja mrtvih u čamce u kojima bi ih spalili. Običaj spaljivanja bio je stariji i češći. U slavenskom folkloru postoji niz običaja i obrednih gozbi u čast precima. Običaj žrtvovanja precima na grobovima kršćanstvo nije uspjelo oslabiti i on se je očuvao i do danas. Rujani su svoje mrtve pokapali u ogromne grobne humke. To su grobovi nasuti zemljom dugi 12-16 m, široki 4-8 m i do 10 m visoki. Kameni grobovi loženi su od ogromnih kamenih gromada Unutrašnjost groboa je kroz tanje ploče razdijeljena u odjele. Mrtvaci su pokapani u čučećem položaju. Najbolje očuvani su grobni humci: humak Dubberworth kod Sagarda, grobni kolos-hum Nobin kod Arkuna, humski grob "šumski dvor" (Waldhalle) kod Sasnica (Sassnitz), devet ogromnih grobnih humaka kod Rambina sjeverno od Stralsunda.

I jos malo starih obicaja: PRORICANJA BUDUĆNOSTI ZAPADNIH SLAVENA Za Slavene su bila važna proricanja budućnosti. Neki hramovi su bili poznati po svojim proricanjima. Na otoku Rugenu (leži u zapadnom dijelu Baltičkog mora) su svećenici predskazivali izobilje ili sušu pomoću vode, kolača, okusa krvi ili mokraće žrtve. Najutjecajnija proročišta su bila u Arkoni, Retri, Šverinu. Proricanje prema visini kolača U vrijeme žetve prinosile bi se žrtve pred hramovima i slavljen je veliki praznik koji je završavao gozbom. Tada bi svećenik stao pred okupljen narod i molio Svantevida da domovini donese slavu, a narodu bogatstvo. Pred idola boga bi tada stavili visok kolač od meda. Svećenik bi stao iza kolača i upitao narod: "Vidite li me?" Ako bi narod odgovorio da ga vidi, svećenik bi na to rekao da želi da ga dogodine ne vide tj. da naredne godine žetva bude obilnija. Svantovidova posuda sa vodom Kad bi se razdoblje žetve bližilo kraju, u Arkoni bi se vršio poseban ritual. Svećenik bi u ruke uzimao posudu koja se nalazila u rukama Svantovidovog idola. Promatra bi koliko je tekućine ostalo u posudi i prema tome proricao plodnu ili neplodnu godinu. Svantovidov bijeli konj U hramu boga Svantevida na Rujanu čuvan je bijeli konj ne kojem je po vjerovanju Rujanaca jahao bog Svantevid. Konja smio je jahati samo vrhovni svećenik. Pomoću tog konja proricala se i budućnost. Kad bi Rujanci odlučili ratovati protiv neke zemlje svećenici bi postavili pred hramom koplja u tri reda; u svakom bi se redu zabola koplja i spojila poprijeko, pritom rt bi se okrenuo u zemlju, a redovi su bili rastavljeni velikim razmakom. Prije polaska u boj vrhovni svećenik nakon obredne molitve izvede iz predvorja konja i provede ga preko tri reda kopalja. Svećenik je pogađao prema hodu konja kakav će biti ishod rata. Ako bi konj ulazio u redove desnom nogom, to se smatralo kao dobar predznak, a ako makar samo jednom stupi prvi lijevom nogom, ne bi se išlo u rat.

DANICA Svijetla božica sutona. Drevni Slaveni smatrali su je u zaštitnicom ljudskog sna. Prvo svjetlosno tijelo što se pojavljuje na večernjem nebu je Večernja zvijezda ili Večernjača- Danica. Njeno je mjesto na zapadu gdje se večernja vrata rasklapaju po mrkloj noći. Planeta Venera je u našem narodu poznata pod imenom Danica ili Večernjica. Vidi se samo navečer poslije zalaza Sunca ili samo u zoru poslije izlaza Sunca zato ju onda zovemo Zora. Danica je Sunčeva i Zorina sestra. (F.Ledić "Mitologija Slavena -------------------- JARILO Personifikacija proljeća. Bog proljetne vegetacije i plodnosti. U jednoj priči on je sin Daboga i Lade. Na Ladinu zapovijed on otvara vrata neba i silazi na Zemlju donoseći proljeće, vraća se na nebo na kraju ljeta. Jarilo je mladić izuzetne ljepote, nosi krunu napravljenu od poljskog cvijeća i svežanj klasja u rukama. Postoji sličnost između bjeloruskog narodnog običaja Jarila i hrvatskog Jurjeva. Uspomena na Jarila sačuvana je u bjeloruskim proljetnim obredima u kojima je glavni lik, djevojka odjevena u bijelo sa cvijećem u kosi, jahala na bijelom konju. U Bjelorusiji je puk Jarila predstavljao kao mladog čovjeka sa bijelim plaštem koji jaši na bijelom konju, a na glavi mu je vijenac proljetnog poljskog cvijeća. U desnoj ruci drži čovječju glavu, a u lijevici mu je klasje. Dio pjesme pjevane u ovom bjeloruskom običaju: "Vukao se Jarilo Po svemu svijetu, Polju je žito rodio, Ljudima djecu plodio A kuda on nogom, Tamo žito kopom, A kuda on pogleda, Tamo klas dozrijeva." ------------------------ LEŠIJ, LESOVIK, LESOVOJ, LEŠAK, LESNIK, LEŠI Šumski duh, gospodar šuma i zvijeri. Pastir čije stado čine jeleni, košute, zečevi, koje čuvaju vukovi ili risovi. Obrazi su mu plavi, oči zelene, brada duga i zelena. Ponekad se ogrne u krzno, a neke legende ga prikazuju sa rogovima i kopitima. Lijeva cipela mu je uvijek na desnoj nozi, kožuh zakopčava na pogrešnoj strani. On nema sjenu, krv mu je plava. --------------------- TROJAN Trojan je ponekad prikazivan kao bog noći sa voštanim krilima (na Balkanu) ili kao demon. Povezivan sa rimskim imperatorom Trojanom (107-117). Neki autori povezuju lik Trojana i boga Triglava. U narodu postoji legenda o Trojanovoj smrti. Prema njoj, Trojana je je Sunce stiglo na putu. Sakrio se je pod plastom sijena, ali su volovi prevrnuli plast. Sunčeve zrake su ga dotakle i ispržile.

Ne smemo zaboraviti i duhove.Ovo je zanimljivo: DOMOVOJ Kućni duh u mitologiji Istočnih Slavena. Domovoj je nastao od riječi dom. Bio je malo božanstvo i duh kuće. Često je nazivan djed ili gospodar kuće, Domovik, Djeduška, Starik, Khoromozitel. U srednjovjekovnoj Poljskoj zvali su ih i ubozi (priča iz 15.st). U legendama se pojavljuje u liku malog dlakavog starca, ponekad ima rep i rogove. Mogao je uzeti lik mačke, psa, krave, a rijeđe u zmije i žabe. Brine se o blagodati kuće, posebno o stoci što ga povezuje s bogom Velesom. Često se u kući mogao čuti Domovojev glas koji je zvučao kao jecaj, inače je bio blag i umirijuć. Opasno je bilo da ga ukućani vide. Raznim znakovima nagovještava nedaće i smrt. Njegova družica Domovika boravi u podrumu. Legenda o porijeklu Domovoja: dok je stvoritelj (Svarog) stvarao nebo i zemlju, jedan dio anđela pobunio se. On je pobunjenike prognao na zemlju, tu su se udomačili i postali kućna božanstva Domovoji.

Slazem se u potpunosti. Glupo bi bilo da kazem da sam i ja tako mislio ali se nisam dobro izrazio, zar ne? Ne tvrdim ja nista.Nisam ja nikakav ekspert.Zato sam i otvorio temu, da diskutujemo, naucimo.Ajmo malo manje negativnosti a malo vise pozitivnog duha.Ok? -------------------------- CRNOBOG (CRNI BOG) ZLEBOG, ČERNOBOG Crnobog (Zernebogh, Zlebog, Černobog, Crni bog) božanstvo koje je donosilo nesreću, zli bog, bog tame. O njemu je zapise ostavio kroničar Helmold. Helmold bilježi da Slaveni vjeruju da sve što je dobro dolazi od dobrog boga, a zlo od zlog (slavenski dualizam). Pa je prema nekim mitolozima u skladu s tim postojao i Bjelobog iako ga Helmold nigdje ne spominje. Bjelobog (Svjetlobog, Bilbog, Juterboh, Jutrobog, Bjelun) je vjerojatnije upotrebljavan kao jedan od epiteta nekom od visokih božanstava svjetlosti.

@Three Tears-To zelim.Malo kvalitetne rasprave.Shvatam sta govoris. Ja sam na to gledao kao neki dualizam ali ok. @Shadowdream-Jel znas nesto o slovenskim runama? Neki govore da su postojale, a neki da nisu.Ja verujem da je neko pismo definitivno postojalo ali mu se verovatno izgubio trag. VELES-VOLOS-VOLOH Slavenski bog stada, zemaljsko božanstvo vezano za vode i nizine. Obožavanje Velesa najduže se zadržalo kod balkanskih i karpatskih Slavena. Češki autor Tradleček (XV st.) spominje demona Velesa "vrag- Veles- zmaj". Perun i zmajoliki Veles su sukobljeni. Uzroci sukoba su Velesova krađa životinja, ljudi i žena gromovnika. Veles se skriva i pretvara u razne životinje i ljude. Perun prilikom tog dvoboja baca munje, razbija stijene. Rezultat te bitke su kiša i plodovi prirode. Uz kult Velesa vezane su maškare i vučari (oponašanje vukova). U folkloru slavenskih naroda zabilježen je običaj vezanja klasja u kojem glavnu ulogu ima žena koja veže klasje. Za tu ženu se u nekim krajevima govorilo da veže Velesovu bradu dok se u drugim krajevima govorilo da veže Perunovu bradu. U narodu je bilo rašireno vjerovanje da je tim činom žetva zaštićena od demona. Od tuda je i nastao izraz "puna šaka brade". Obožavanje Velesa najduže se održalo kod balkanskih i karpatskih Slavena. Nakon primanja kršćanstva, Veles je povezivan s kršćanskim svecima Vlahom i Blažom koji su zaštitnici stada i grla.

Na tebe sam najvise i racunao na ovoj temi. Sjajan tekst.Samo nastavi tako. Upravo tako, moramo ljudima pribliziti religiju starih Slovena i razbiti sve predrasude. ROD Rod je predstavljao vrhovno božanstvo zemljoradnje. Bio je bog koji je stvorio svijet i život: stvorio je čovjeka, osnovao obitelj i udružio naciju. To je bog plodnosti i svjetlosti. Usko je povezan sa obožavanjem predaka. Njegova žena je Rožanica ("ona koja daje život"). Kod Slavena su postojale svečanosti koje su pratile rođenje i na kojima su se pozivale Rožanice i Rod. Rožanice su bile uz čovjeka pri rođenju i prilikom određivanja njegove sudbine. U to vrijeme je poligamija bila uobičajena među slavenskim narodima pa se smatra da je možda imao i više žena. Nalazimo: Sudnice, Suđenice, Sojenice, Sudički kod Hrvata, Čeha, Slovenaca, Sreću kod Srba, Dolju (sudbina) kod Rusa, Urisnicu ili Orisnicu kod Bugara.

Ok, shvatam na sta ciljas i reci cu da je mozda i tako bilo.Ko zna. Ja samo govorim o staroslovenskoj religij tada. A sad jedan tekst o Perunu, najpoznatijem bozanstvu: PERUN - GOSPODAR OBLAKA I GROMA Bog grmljavine i groma kao Thor u Germana, Zeus keraunos u Grka, Juppiter Fulgur u Rimljana. Povezju ga i s likom sv. Ilije. Bog Perun često je prikazivan kao ljudsko biće sa srebrnom glavom i zlatnim brkovima (glava drvenog idola u Kijevu). Najmoćniji slavenski bog. Njemu se molio u trebištima i svetim šumama, posebno pod drvetom hrasta. To je bog groma i bure, onaj koji udara, tuče (korijen per - naporna misao, silan udarac). Kod Južnih Slavena koji imaju svoje porijeklo u kultu Peruna postojali su obredi prizivanja kiše (V.Ilić,"Mistika i kultura"). On u rukama drži ognjeni kamen, sličan gromu, jer riječ perun kod Rusa i Poljaka znači grom. Stari Slaveni su vjerovali da grmljavina nastaje kada siloviti Perun izleti iz svojih dvora u kočiji. Vjerovalo se je da se pojavljuje u proljeće kako bi donio kišu, učinio zemlju plodnom, otjerao oblake i donio sunčevu svjetlost. On ispaljuje svoje munje na Velesa tj. šalje kišu na Zemlju te time donosi plodnost. Perunovo magično oružje su strijele (munje). Povezivan je sa indijskim bogom Parjanyom, bogom vremena, groma i oluje kojeg Rig-Veda spominje kao onog oko kojeg vjetrovi pušu, gromovi pucaju. Parjanya svojim kolima punima vode oblijeće, grmi i svojim sjemenom oplođuje zemlju. Perun nije samo donosioc plodnosti, on je i ratničko božanstvo kojemu su prinašane biljne i životinjske žrtve i donošen ratni plijen. Vjerovalo se da je on taj koji uništava neprijateljske zemlje tučom. Uz njegov kult vezani su i obredi prizivanja kiša. U Bugarskoj i Makedonij je do prve polovice 12. st. postojao običaj prizivanja kiše među seljacima. Centralni lik u tom obredu je mlada djevojka zvana Perperuna čije ime je očito povezano sa Perunovim imenom. Folklor sjeverne grčke također ima sličan obred sa djevojkom Perperunom, Albanci imaju Pirpirunu, Rumunji Perperonu. U mitologiji Albanaca postoji bog groma Perěndi za kojeg se smatra da je preuzet iz mitologije Južnih Slavena. Prilikom sklapanja ugovora i polaganja zakletvi pozivalo bi se ime boga Peruna i Volosa- boga stada (Chroniqe dite de Nestor). Povezuju ga s biljkom perunikom koja se zove i bogiša (božja biljka). 980. godine Vladimir Veliki je stvorio za njega dva kultna središta, jedno u Kijevu, a drugo u Novgorodu. U njegovom hramu u Novgorodu gorjela je i noću i danju vatra naložena od hrastovog drva. Ako se je nepažnjom slugu vatra ugasila svi bi odmah bili osuđivani na smrt. Kada je 988. godine Vladimir pokršten idola su bacili u rijeku Dnjepar, a lug za žrtvovanje uništili. Prema Saxu Grammaticusu, Bog Porenutius je bio poštovan u Arkoni, na otoku Rugenu.

E onda Tomhet. A da spomenem i Daudi Baldrs i Hlidskjalf?Nema potrebe..

Da li tu racunate i ambijentale tipa Tomhet?

@Axeanosilas, nemas brige druze, lepo diskutujemo o temi. MORANA, MORENA, MARŽANA, MARANA, MORA Ime Morane je u vezi praindijske riječi "mara" što znači silom umrijeti. Naziv "morena" označuje strahotne sniježne lavine i ledenjake. Morana je boginja smrti i zime, pojavljuje se u raznim obličjima. Najčešći je lik lijepe djevojke crne kose i izuzetno bijele puti sa vučjim očnjacima i kandžama na rukama. Mnogi tumače da je njen drugi lik onaj Babe Ruge (Baba Jaga, Baba Zima), ružne stare vještice. Stari Slaveni su vjerovali da sve zimske nepogode, studen, snijeg, led i smrt dolaze od Morane, te su je prozvali boginjom smrti ljudskog, životinjskog i biljnog svijeta. U nekim slavenskim narodima postojao je običaj spaljivanja Morane ili Babe Ruge u znak da je zimska opasnost prošla. U Dalmaciji i Sloveniji taj se običaj i danas održava u obliku povorke maškara s lutkom Morane na čelu, koju se spaljuje u prisustvu mnoštva naroda. Moranina lutka je korištena u ritualima vezanim za umiranje i uskrsnuće u prirodi ili u dozivanju kiše. Kod Istočnih Slavena, Morana je boginja plodnosti, zaštitnica žena i ženskih poslova posebno predenja. Njen drveni idol postavio je knez Vladimir na brdu u Kijevu pored idola Peruna i ostalih bogova. Na sjeveru Rusije nazivaju ju i Mokuša i u legendama ju prikazuju kao ženu velike glave i dugih noktiju. Njen kult je, sudeći prema toponimima, bio raširen i kod Zapadnih Slavena.

Perun-kod Rusa i poljaka rec per znaci grom.A koren per takodje znaci i silan udarac. Svetovid-Sve-Vid.Svevideci sa 4 glave. Rod je stvorio svet.Jasno je znacenje njegovog imena onda.Njegova zena je Rozanica, "ona koja daje život". Triglav- Troglavi bog.Jasno je. Svarog-Koren svar- indoevropski Sunce+ nastavak og (čert-og=dvorana, brl-og, vrtl-og). Prema tome Svarog znači mesto Sunca, nebo, personifikovano znači i samog boga neba, boga Sunca. Dakle jasne su igre recima. Slazem se, tama izaziva osecaj straha..jos zamisli da zivis pre 1000 i vise godine i svasta ce ti pasti na pamet.I ne verujem da bi bilo ista "dobro". Crnoboga i Beloboga zamisli kao izvore zla i dobra, a ne kao ostale standardne bogove koji imaju lik i odredjene osobine.Uveren sam da su verovali u takve manifeste. I da, kod grka oni jesu zatoceni ali njihovu mitologiju gledam veoma razlicito od srednje/severno evropskih.

Naravno. Folk metal je u ekspanziji.

Postoji Asatru tema, o nordijskoj mitologiji. Mislim da je ova tema potrebna jer je religija starih slovena, nasih predaka, uvek nekako zapostavljena od strane grcke, nordisjke itd. Ne moze da skodi ovakva diskusija. Malo copy/paste-a takodje ne skodi a i time se samo moze podstaci dalja diskusija, utemeljena na tim tekstovima. Pa kod svih bogova imas tu igru reci. Stvar je jasna.Tama, crnilo..uvek su izazivali osecaj zla kod ljudi.Logicno da ce Carnabog( Crnobog) biti simbol " zla ". Nema potrebe smisljati bilo kakve teorije zavere od strane monoteistickih religija. Grci su posebna prica.Kod njih postoje simboli zla oput titana, prve i druge generacije bogova itd.

Ja sam brest. ------------- SVETOVID,SUVID,SVANTEVID,SVANTOVIT,SVENTOVIT,ZVANTEVITH Svetovid, Swiatowit, Sutvid, Vid je povezivan je sa ratovima i proricanjem. Opisivan je kao četveroglavi bog čije su dvije glave gledale naprijed, a dvije natrag. Ovako udruženih glava, on može obuhvatiti pogledom sve strane svijeta (Svevid). Njegov konj bijele boje čuvan je u njegovom hramu i o njemu su se brinuli svećenici. Vjerovalo se je da Svantovid ratuje protiv neprijatelja jašući na ovom konju. Isti konj služio je i za gatanje. O Svantevidu su ovisili uspjesi ratnih pohoda, trgovačkih putovanja, bogatstvo žetve. U isto vrijeme on je držao jedan luk ili mač, kao simbol rata, i rog za piće. Svantevidu su prinošene životinjske žrtve. Baltički Slaveni su ga prihvaćali kao prvog ili najvišeg boga. Vjeruje se da je dolaskom kršćanstva Svantevid i dalje ostao u slavenskom narodu kroz lik svetog Vida. U rijeci Zbrucz (pritoka Dnjepra) kod Husiatina na međi prema Podolji, 1848. god. pronađen je 2.70 metara visok kameni stup sa izrađenim reljefnim ukrasima (slike sa strane). Poljski arheolozi iz Krakova pretpostavljaju da je to kip staroslavenskog boga Swiatowita. Taj četverouglasti stup prikazuje: 1. na vrhu lik četveroglavog boga Swiatowita sa šeširom na glavi i rogom obilja u ruci, obučen je u dugu haljinu, a o pojasu mu visi dugi mač, uz njega je konj, 2. u sredini se nalazi lik žene, najvjerojatnije božansvo povezano sa plodnošću 3. u podnožju je lik boga koji podignutim rukama podupire svijet. Ovaj kameni idol poznat je pod imenom Zbruczski idol, a likovi isklesani na njemu najvjerojatnije simboliziraju: 1. gornji (duhovni) svijet prikazan kroz lik četveroglavog božanstva (najvjerojatnije Svantevida) 2. zemaljski (ljudski) svijet kojeg simbolizira lik žene 3. donji svijet (pakao) prikazan kroz lik božanstva koje rukama podupire gornje svijetove

Uruk-Hai je bio njegov projekat pre Burzuma, mislim da nije bio sam vec da je imao bend.Dakle, tamo negde pocetkom 90-ih.Onda je jos bio tinejdzer. Posle je neke ideje iz tog benda prebacio u Burzum. Ja sam mislio da je nemoguce doci do tog projekta ali danas na metal hammer forumu procitah post od nekog lika kako predlaze svma da cuju tj projekat.Onda sam skontao da je on verovatno to cuo, cim predlaze..

Ne.Apelujem da nas warnuju zbog spama i glupe dikusije, a istovremeno i kraj mojih reakcija na tvoje prozivke. Dakle, The End.

Oni i nisu pravi BM, to je vise atmosfericni metal sa black vokalima. Jedinstvena i mnogo dobra muzika.

Ne slusam Lordi ali mi je veoma drago sto su pobedili.

Ne brini, ova tema tek ceka dane kada ce Vag izaci, snimiti nov album a mi cemo ovde diskutovati i hvaliti ga. Ova tema je kult. Da vas pitam, da li je iko od vas slusao njegov projekat Uruk-Hai?