Jump to content

Najmanje čestice i sve uz to


bezlichni

Recommended Posts

Po meni najinteresatnije oblasti fizike.

Svi su verovatno culi za Akcelerator cestica koji seizgradio u svici.

 

Danas u principu najzastupljenija fizika (bar se meni cini ) i od koje se najvise ocekuje.

 

Sta tu treba da se zna? Dosta toga.

U principu, svet atoma je interesatan jer se ne ponasa "prirodno" i "logichno" nama.

Kada smo krenuli da ih otkrivamo, bilo je dosta zabune, konflikta etc.

 

PA evo da otvorim temu gde moze da prichamo o tome. Malo da razmenjujemo znanja ( posto misljenja ovde ne mogu da budu kvalifikovana uglavnom )

U principu to je osnova celog sveta. Svega oko nas.

Naprimer spektar boja je objasnjen kvantnim skokom ekeltrona.

( sto je mene poprilichno zainteresovalo )

 

Kada skontamo da smo mi i drvo zapravo od iste stvari sastavljeni koja samo vibrira razlicito poprilichno je (bar meni) impresivna.

Takodje su mi interesatne teorije svesti na kvantnom nivou.

 

Evo za pocetak par poduzih ali kvalitetnih dokumentaraca:

 

http://video.google.com/videoplay?docid=-5...anics&emb=1

 

 

Atom- Clas of the Titans part 1

http://video.google.com/videoplay?docid=-7...art+1&emb=1

Atom part 2 Key of the Cosmos

http://video.google.com/videoplay?docid=-5...art+2&emb=1

 

Da ne pricham ja puno posto tesko sta ja mogu da objasnim ovde ni meni nije sve najjasnije. :)

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

  • Replies 61
  • Created
  • Last Reply

Top Posters In This Topic

slažem se deco, sve je to lepo, al kako jedan elektron prodje kroz dve rupe u isto vreme :udri: !?

 

Mnogi se to pitaju. :D Mozda zato sto elektron ne postoji?

Citao sam negde teoriju, da elektroni zapravo me postoje.

Al ne umem lepo da objasnim :)

 

 

Edited by Elitista u Povoju.

Share this post


Link to post
Share on other sites

slažem se deco, sve je to lepo, al kako jedan elektron prodje kroz dve rupe u isto vreme :udri: !?

 

 

Баш тако! Ок, научила сам ја свој део теорије који се тиче дифракције електрона, и савршено ми је јасна прича о таласној природи електрона, али како он пролети кроз обе рупе, аман? Да ли се некако подели, па се поново састави пре пада на застор? Шта се ту дешава?

 

Отприлике ми је једнако интересантно и тунеловање честица. Електрон "протунелује" кроз бесконачну потенцијалну баријеру. Зашто ми онда не можемо да пролазимо кроз зидове? :) Ок, шалим се, али само мало. :) Рецимо да бисмо то заиста могли да посматрамо као макроскопски еквивалент тунеловања.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Баш тако! Ок, научила сам ја свој део теорије који се тиче дифракције електрона, и савршено ми је јасна прича о таласној природи електрона, али како он пролети кроз обе рупе, аман? Да ли се некако подели, па се поново састави пре пада на застор? Шта се ту дешава?

 

 

Uh....

Krece se brze od brzine svetlosti ? :)

Paralelni a opet isti?

Mora da se izadje iz granica onoga sto mi danas shvatamo kao realnost da bi se to shvatilo.

 

'ebote, kad sam izvalio kvantnu fiziku prvi put sam zazalio sto nisam bolji matematichar......

Nije bi mi bilo zao da sam pao na polaganju iz matematike - ALI ZBOG OVOG MI JE ZHAO!

 

 

 

Зашто ми онда не можемо да пролазимо кроз зидове? :) Ок, шалим се, али само мало. :)

 

Teoretski? Mozemo. :D

U odredjenom trenutku.

KOji je... pa poprilichno odredjen i josh vise trenutak? :)

Edited by Elitista u Povoju.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Веруј ми да квантна механика може сасвим лепо да се испрати без неког претерано развијеног математичког апарата. Шредингерова једначина и - терај! :) Завршио си гимназију и сигурно знаш шта су изводи. То ти је довољно. Остало се своди на нешто мало сналажења... Наравно, цар који нађе начин за мудро аналитичко решавање трасцедентних једначина проверено добија Нобелову награду. Али, ако, на пример, посматраш честицу у бесконачно дубокој квантној јами, па решаваш Шредингерову једначину "део по део", прича је проста. Него, људе убеде да је математика нешто тешко и досадно... Ја гарантујем да свака особа упозната са основним особинама елементарних функција може да испрати решавање 90% проблема квантне механике, само ако јој се тематика објасни како треба.

 

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Баш тако! Ок, научила сам ја свој део теорије који се тиче дифракције електрона, и савршено ми је јасна прича о таласној природи електрона, али како он пролети кроз обе рупе, аман? Да ли се некако подели, па се поново састави пре пада на застор? Шта се ту дешава?

 

Копенхаген интерпретација, она meny-world интерпретација, ЕПР (Ајнштајн Подолски Розен) парадокс, ... па шта ти се више свиђа.

Већином се прихвата ова прва. Отприлике каже да та честица не постоји као честица ако је не посматрамо већ као таласна функција вероватноће њеног налажења у простору. Одатле и она Ајнштајнова изјава: ,,I, at any rate, am convinced that God does not throw dice.''

Edited by Tano Cariddi

Share this post


Link to post
Share on other sites

Аха! Схватам у ком правцу то иде. Само, како онда долазимо до дифракционе слике, која се појављује на застору? Односно, ако честицу третирамо не као физичку честицу, већ као математички израз, у ком тренутку и на основу чега долазимо до релативно емпиријске представе целе приче, тј. дифракционе слике?

 

Ако те мрзи да објашњаваш, прихватам и неку препоруку литературе... :)

Share this post


Link to post
Share on other sites

Stigo si Tano. :) tebe sam cekao.

Jos dersu da se ubaci mozda on ima sto sta zanimljivo da kaze.

 

Ајнштајнова изјава: ,,I, at any rate, am convinced that God does not throw dice.''

 

Nilsova izjava. "Einstein, Dont tell God what to do"

 

Отприлике каже да та честица не постоји као честица ако је не посматрамо већ као таласна функција вероватноће њеног налажења у простору.

 

A kako sam shvatio, odredjene teorije idu dotle da postoji u vise univerzuma u "isto" vreme?

Edited by Elitista u Povoju.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Аха! Схватам у ком правцу то иде. Само, како онда долазимо до дифракционе слике, која се појављује на застору? Односно, ако честицу третирамо не као физичку честицу, већ као математички израз, у ком тренутку и на основу чега долазимо до релативно емпиријске представе целе приче, тј. дифракционе слике?

 

Ако те мрзи да објашњаваш, прихватам и неку препоруку литературе... :)

 

За ово ћу морати да се јавим касније. Морам консултовати неку литературу по том питању. До тада, препоручујем књигу Џона Грибена (John Gribben ваљда) У потрази за Шредингеровом мачком. Пробаћи да нађем линк.

 

Stigo si Tano. :) tebe sam cekao.

 

Чекао сам да неко започне неку конкретну тему. Нисам имао неку паметну идеју :)

 

A kako sam shvatio, odredjene teorije idu dotle da postoji u vise univerzuma u "isto" vreme?

 

Many-world теорија (или, како сам малопре написао Meny-world :udri:), само што о њој веома мало знам, осим најосновније. Погледај овде http://en.wikipedia.org/wiki/Many-worlds_interpretation

Share this post


Link to post
Share on other sites

Many-world теорија (или, како сам малопре написао Meny-world :udri:), само што о њој веома мало знам, осим најосновније. Погледај овде http://en.wikipedia.org/wiki/Many-worlds_interpretation

 

Da da, to je to. Da partikal postoji u isto vreme na vise mesta.

I da iz svakog mesta ima "drugaciji" put.

Pa se time stvara, za svaki novi put, 150000000000 drugacijih univerzuma.

Drugim recima u ovom trenutku postojim ja koji kucam ovu poruku, ja koji sam iskulirao ovu poruku i ja koji kucam ovu poruku dok je 10 sati ujutru.

(primer, u svim mogucim varijantama ja, i varijante bez Ja)

 

evo konkretno modernizovana malo ista teorija u sustini.

http://en.wikipedia.org/wiki/Multiverse_(science)

 

A daj mi nesto o Vacuum-u.

Posto Vaukuum( prazni prostor) i nije bash zapravo prazan?

Edited by Elitista u Povoju.

Share this post


Link to post
Share on other sites

У потрази за Шредингеровом мачком.

 

Vecna dilema. Da li je ziva, ili nije? Kako da znas? Sta ako ne udjes u prostoriju? Postoji indikator doduse? Hajzenbergove relacije neodredjenosti. Principi.

 

 

@Emelin

 

...sigurnost mi daje da nogom me vodi...

Share this post


Link to post
Share on other sites

Електрон "протунелује" кроз бесконачну потенцијалну баријеру. Зашто ми онда не можемо да пролазимо кроз зидове? :) Ок, шалим се, али само мало. :) Рецимо да бисмо то заиста могли да посматрамо као макроскопски еквивалент тунеловања.

 

Mlada damo, a sta cemo sa protonima? Gde su tu neutroni? Da bacimo u podrum? To moze da explodira.

 

Svesni ste gospodjice da su atomi nasih telesnih molekula odomaceni istima, pored elektrona. Njih je teze povinovati svojoj volji. No, obzirom da smo zaludna zivotna vrsta, radimo i na tome. Zivot je more.

 

Ima tu i drugih momenata. Najprostije receno, cak i da se sve mikrocestice daju tunelovati ili transgenerisati kroz medijum/barijeru, tko nam zapravo garantuje da ce svi atomi upravo imati onu konfiguraciju kao i pre prelaska. Proporciju i gradju da, ali konfiguraciju? U konfiguraciji je zec, all things being equal.

Edited by Dersu Uzala

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ima tu i drugih momenata. Najprostije receno, cak i da se sve mikrocestice daju tunelovati ili transgenerisati kroz medijum/barijeru, tko nam zapravo garantuje da ce svi atomi upravo imati onu konfiguraciju kao i pre prelaska. Proporciju i gradju da, ali konfiguraciju?

 

A tu je upravo i problem. Sto to ne moze da se izmeri.

"how to see fear in every quatium mechanic scientist? Simple ask about mesurment problem. "

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

A koja je to teorija da elektron ne postoji? Kako ne postoji, ako smo mu tacno odredili masu i naelektrisanje, sto se potvrdilo na mnogo nacina i slozilo u teoriji. Valjda je poenta da postoji talasno-cesticni dualizam, pa cestice mozemo posmatrati i kao cestice i kao talase. I ta cuvena o Sredingerovoj macki :) Ako posmatramo eksperiment, uticemo na odvijanje dogadjaja u eksperimentu. Jeste ludilo totalno.

Trebao bi polagati i kvantnu i atomsku u septembru, pa mi valjda stosta bude jasnije.

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Trebao bi polagati i kvantnu i atomsku u septembru, pa mi valjda stosta bude jasnije.

au... ambiciozno :pivopije:

valjalo bi svakako atomsku polagati u septembru, dok je Boba još uvek tu ;)

zamrznite temu dok ne položimo, pa ćemo onda da vam sve objasnimo :P

Share this post


Link to post
Share on other sites

Au... Tesko. Ja sam kvantnu maltene spremio, uradio 50 zadataka iz barijere koju je Emelin spominjala, pa mi opet nisu ciste stvari... Puno je tu matematicke fizike i vjerovatnoce da bi se tek tako prodiskutovalo. Bez jednacina, ne moze.

Share this post


Link to post
Share on other sites

A koja je to teorija da elektron ne postoji? Kako ne postoji, ako smo mu tacno odredili masu i naelektrisanje, sto se potvrdilo na mnogo nacina i slozilo u teoriji. Valjda je poenta da postoji talasno-cesticni dualizam, pa cestice mozemo posmatrati i kao cestice i kao talase.

Ne i kao i kao. Vec kao cestice ili kao talase. Ne moze i jedno i drugo u isto vreme. Od nacina na koji posmatramo krecu se ili kao cestice ili kao talasi. Bar kako ja kapiram, al ne verujte mi sve sto kazem ovde. :D

 

Trebao bi polagati i kvantnu i atomsku u septembru, pa mi valjda stosta bude jasnije.

 

Sretno :D

 

 

Ostacu van diskusije jer kao mashinac nemam sta da trazim sa vama u istoj :)

 

Ja sam propalitet sa iskustvom pa se idalje drzim. :D

Stay with us. ;D

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

 

#))

 

ja sam laik pa mi treba objasnjenje: nikada nisam cuo za izraz "difrakcija elektrona" :))) mogu da shvatim difrakciju EM talasa ili svjetlosti, ali elektrona nikako.. to bi valjda moralo da znaci da je elektron sastavljen od necega sto je nemoguce xD

 

a o dualistickoj prirodi: valjda prvo treba shvatiti razliku izmedju korpuskula i energije koju taj isti korpuskul emituje kada je pobudjen pa se onda pitati da li se to desava u isto vrijeme :))

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

@ Elitista

 

Ne bih rekao... Bar ja to nisam tako shvatio. Evo ti isjecak iz skripte iz koje spremam ispit:

 

De Broglie je 1924. izneo ideju da ne postoji jasna granica izmedju cestica i

talasa: kao sto se elektromagnetnim talasima, npr. u Compton-ovom efektu,

moze pripisati cesticna priroda, tako i cestice imaju talasni karakter. talasne

karakteristike (frekvenca i talasni broj) vezane su sa cesticnim (energijom

i impulsom) relacijama.

Edited by Elderane

Share this post


Link to post
Share on other sites

  • Recently Browsing   0 members

    • No registered users viewing this page.
×
×
  • Create New...