Još jedan precizan pad sistema
Haos od svirke, Oliver je bio posebno priseban i odvaljivao kvalitetne fore, tek na pretposlednjoj pesmi ga je uhvatila cirka. Iznenađujuće dobar živ zvuk u onom hangaru, malo je bilo brljivo na prve dve pesme, pa se izoštrilo, standardno... kao i spisak pesama, nije bilo iznenađenja. OSIM - meni nepoznate regge numere (jer nesam školovala), a koju su Oliver i Kojot otpevali kao bogovi. "All the colors of the skin" je jedna od glavnih rečenica, ali me Google ne voli, biću zahvalan onome ko me uputi. U njihovom aranžmanu je zvučalo do jaja. Kojot se još jednom popeo na binu za vreme "Štastopojo" koju je bila za bis, tada je tu bio i Marko Gangbanger koji nije znao ono malo reči, pa se tek kasnije pohvatao. Produžili su pesmu improvizacijom, Kojot je kao pravi MC skontao da nabaci neke svoje reči, pravo iz "Foundation", žurka za kraj. Izbacili su "Ahead There" iz redovnog repertoara, da dodam.
Ali kada su počeli tu regge stvar, zigovatelj se okreće ka basisti i svira sa njim dok ovaj ne uhvati liniju kako treba. Još je nešto i dobacivao tačno pre nego što su počeli, kao da nije hteo da je svira. Pod hitno da leti. Jedini plus na ovoj svirci je što j preskočio svoj narandžasti duks.
Majstor za osvetljenje - majstor. Ko god da je bio, zna kako se radi posao. Retka pojava kod nas.
Tačno sat i po vremena svirke, meni dosta. Još samo "Tajne letenja".