Jump to content

Jellybelly

Iskreni članovi
  • Posts

    840
  • Joined

  • Last visited

  • Days Won

    1

Everything posted by Jellybelly

  1. Jellybelly

    Smak

    Pazi, tih par tonova je suvise malo da bi se moglo govoriti o nekoj konkretnoj razradjenoj melodijskoj frazi. Sigurno sam je i ja neki put odsvirao u zivotu dok sam improvizovao u pentatonici, potpuno nesvestan u tom trenutku da ih ima u nekoj od ove dve pesme (a siguno bi se mogla naci na bar jos jednom mestu), tako da ne verujem da je u pitanju plagijat.
  2. Neko je ranije na temi postavio pitanje kako cistite ploce. Podelicu ovde jednu tehniku pokupljenu sa hi-filesa, a koju je neko odatle nasao na audiokarmi valjda. Elem, rec je ociscenju ploca lepkom. Kupite obicni drveni lepak (dufiks, alfiks, drvostik, drofiks), onaj beli lepak koji bude providan kad se osusi. Hemijska struktura tog lepka je polivinilacetat, bliska hem. sastavu ploca, tako da lepak ne reaguje sa plocom i ne lepi sa za nju, ali zato prilepi na sebe svu prljavstinu sa poce. Uzmete plocu, stavite je na gramofon (preporuka stavite novinu na mat, pokrijte gramofon da se ne umaze od lepka, ili ako imate neki krs gramofon koji samo vrti a nije za ozbiljno slusanje, kao neka Toska npr pa vas onda boli dupe za njegovo higijensko stanje), uzmete lepak i iscedite jedan pun krug na 3-4 cm od labela, jedan oko ivice ploce, i izmedju ove dve crte nasarajte. Ukljucite gramofon, uzmete neku vizit kartu, prislonite na plocu i razmazete lepak. Kolicinu leka cete vrenenom sami utvrditi koliko treba, stvar intuicije. Pazite da lepak ne dospe na label ploce. Ostavite plocu da se susi i za jedno par sati (zavisno od debljine lepka) isti ce se osusiti i postati proziran. Onda lagano nacnete lepak na obodu ploce i on se sljusti ceo kao neka folija. Voila! Ukazace vam se ploca cista kao nova. Po mom misljenju, najbolji nacin za ciscenje tvrdokorne prljavstine koja se uvukla u rilne. Moze dosta da smanji nivo suma kod jako prljavih ploca, ali ogrebotine i razrovanosti losim safirnim iglama nazalost nista ne moze da sanira.
  3. @prometheus - iskreno se nadam da hoce, kad je Waters svirao DSOTM u Budimpesti organizovali su, isao sam. Bese to neke 2007. ako se dobro secam.
  4. Jel su pustene karte u prodaju?
  5. Jellybelly

    Pravo

    Ova rasprava o voznji na zadnjem tocku pokazuje cinjenicu da su pravnicka znanja ipak dostupna samo pravnicima, sto je lepo i Kuruz ovde objasnjavao. Naime, pravo regulise drustvene odnose koji su po svojoj prirodi veoma slozeni. Nije moguce normirati svaku pojedinacnu zivotnu situaciju, jer bi onda zakoni rasli eksponencijalno, a uvek bi bila neka situacija koja nije obuhvacena. Ovakav pristup normiranju odnosa se naziva kazuisticki pristup (pristup od slucaja do slucaja, od lat. casus - slucaj) i karakteristican je bio za ranije aze razvoja prava. Kako se pravo razvijalo, tako je rasla i moc apstrahovanja, tako da danas postoje opste norme, pod koje je moguce svrstati masu razlicitih situacija. Tipican primer je definica ubistva - ko drugog lisi zivota itd itd. Nijedan tvorac KZ-a nije lud da posebno normira milijardu nacina na koji je moguce nekoga ubiti. Takodje, u pravu postoje i tzv. pravni standardi, generalne klauzule itd no da ne tupim. Poenta je, samoj pravnoj normi u konkretnom slucaju nije moguce nista zameriti, jer bi bilo iluzorno kazuisticki navoditi sve nacine kako je moguce poremetiti ravnotezu na dvotockasu. Mozda bi jedino imalo smisla navesti primera radi neki oblik (npr i tu spornu voznju na jednom tocku). Sa druge strane, kao buduci pravnik i covek sposoban za zdravorazumsko zakljucivanje, smatram da je ovaj Okanovic totalni idiot. To sto covek nije sposoban da primeni elementarnu logicku operaciju i podvede voznju na zadnjem tocku pod siri pojam radnje koja umanjuje stabilnost vozila znaci da ili niakd u zivotu nije seo na bajs ili je neizmerno glup. Ova izjava, medjutim, ide njemu na dusu, a ne pravnoj normi, a jos manje pravnicima koje vidim ovde vole da popljuju. Pravo je jedan normativni sistem, ono nije Optimus Prime i njegova efikasnost je onolika koliko je jaka volja i sposobnost ljudi da ga primenjuju. Dzaba vrhunski zakon ako su u organima nadleznim za sprovodjenje zaposleni magarci i vlada opsti javasluk.
  6. Realno, Animals. Mada citava klasicna faza (1973-1983) je vrhunska. A i ono pre toga, totalno se ne bih zalio na neku set listu a la Live At Pompei, ali nerealno je to ocekivati. Za vecinu ljudi Pink Floyd su tri albuma - DSOTM, WYWH i The Wall.
  7. Jebote. Od ovoga moze da se umre. Al izistinski.
  8. Jellybelly

    Rush

    Odlicna set lista, samo bih voleo da dodaju Xanadu.
  9. brodski podovi, morski plodovi...
  10. Gitarista 88. godiste iz Beograda zeli da okupi ekipu koja bi svirala neki alternativni zvuk. Ideja je neka mesavina alternativnog roka/grungea i psihodelije uz neke doomy uplive. Uticaji: Alice In Chains, Block Out, The Smashing Pumpkins, Pink Floyd, Radiohead, Bjesovi, Portishead, Soundgarden, Joy Division itd. Traze se pre svega bubnjar, basista i pevac, s tim sto bi se kasnije najverovatnije dodale klavijature ili druga gitara. Gitarista donekle moze da pokriva pevanje. U pocetku bi se svirale obrade gore navedenih bendova, a u planu je i autorski rad. Zainteresovani neka se jave na [email protected]. Zasad se javio vec jedan lik koji svira gitaru, tako da bubnjari i basisti imaju prednost.
  11. Jellybelly

    Psihoterapija

    Xanax, ksalol, helex, zolarem... Sve je to alprazolam.
  12. Jellybelly

    Psihoterapija

    Charlie = kokain, right?
  13. Jellybelly

    Psihoterapija

    Ako misliš na izvore mojih podataka, udžbenik iz farmakologije (ne znam imena autora, nemam ga ko sebe), kao i mnogobrojni članci sa interneta, od klasike tipa wikipedia do stručnih tekstova. Šta je charlie, nisam čuo za taj izraz. Bendžosi se inače ovde dele šakom i kapom, to stoji, ja mislim da se diazepam (bensedin) i bromazepam piju na tone u Srbiji.
  14. Jellybelly

    Psihoterapija

    @ Double Fire benzodiazepini deluju kako na psihicke, tako i na fizicke simptome anksioznosti. Na nivou CNS oni pojacavaju aktivnost gama amino buterne kiseline (GABA), koja je inhibitorni neurotransmiter, te smiruju psihicki, dovode do stanja pospanosti (tablete za spavanje deluju preko GABA mehanizma, uglavnom kratko delujuci benzodiazepini tipa midazolam, ili neki nebenzodiazepinski hipnotici kao zolpidem, koji opet deluje preko GABA). Na telesnom nivou benzosi deluju miorelaksantno, tj opustaju skeletne misice. Prednost ovih lekova je u tome sto brzo deluju i kupiraju akutne simptome anksioznosti, ali imaju i odredjene mane, jer vremenom nastupa tolerancija na dejstvo leka, pa je potrebno povecanje doze, a mogu se javiti i pospanost, amnezija, smatra se da negativno uticu na kogniciju. Da ne pominjem mogucnost razvoja zavisnosti, sto moze dovesti do prilicno gadnih efekata kada se prestane sa uzimanjem. U principu korisni lekovi ali nije pametno koristiti ih predugo - dobri su za akutnu terpaiju anksioznosti ali je bolje uvesti neki antidepresiv (pored depresije, AD se koriste i za lecenje anksioznih poremecaja), a benzodiazepine koristiti dok AD ne pocne da ispoljava dejstvo (antidepresivima po pravilu treba par nedelja da prorade).
  15. @talvi - ja mislim da se ono zvalo pick nick break, tako nekako...
  16. Citava prica u fazonu ''zena je kriva jer izaziva'' ne pije vodu. Sad cu pokusati malo da elaboriram na ovu temu. Prvo i prvo, sta je u osnovi silovanje? Krivicno delo, onako kako ga definise KZ. U ovu pravnu definiciju necu da ulazim (dosta mi je prava na faxu, ne treba mi na forumu), ali sustina je da je rec o aktu prinude i obljube. Silovanje je tzv. dvoaktno delo, gde se javljaju prinuda kao sredstvo za postizanje cilja, tj. obljube. Po svojoj motivaciji, silovanja mogu biti razlicita. Postoje sliovanja gde dominiraju licni motivi, pre svega zadovoljenje seksualnog nagona. Motivi opet, mogu biti licni ali ne cisto seksualni, npr. ponizenje silovane osobe koje zadovoljava sadisticke porive silovatelja. Silovati se moze i iz ideolosko-politickih razloga, npr. silovanja u ratu, u kontekstu zlocina protiv covecnosti. Elem, kakve veze ima ovo sa dobrom ribom u dopicnjaku i njenom eventualnom krivicom. Neki su na ovoj temi pominjali da tako obucena devojka izaziva. Da, ona izaziva, ali sta izaziva? Ako analiziramo, ona se sredila za izlazak da bi dobro izgledala, mozda hrani sebi ego. Hoce da je smatraju privlacnom, da joj neko pridje u klubu. I to je sasvim ok. To sve devojke rade, za one koji nisu upuceni. To radimo i mi momci, sem mozda nekih ultra kloshar varijanti metalaca koji se ponose time sto odavno nisu videli sapun i vodu Poenta je da u tome nema nista lose. Sve ovo je, ako cemo da krenemo nekim bioloski determinisanim tokom kojim idu oni koji su na temu govorili o nagonima, opravdano sa te, bioloske, tacke gledista. Cilj je naci partnera, jednostavnije receno, valja nesto pojebati a da to nije desanka Mnoga ljudska ponasanja su bioloski determinisana. Nasu osnovu cine nagoni, mi smo u osnovi zivotinje, ali uz jednu bitnu razliku. Ta bitna razlika je ono sto ubija argumentaciju o krivici zrtve. Covek pored nagona ima i razum, bolje receno, vise funkcije za kojej e zaduzena kora velikog mozga. U osnovi on deluje inhibitorno na nagone, zauzdava ih i kanalise. Zato kad vidimo lepu devojku necemo da naskocimo na nju, nego da pridjemo sa nekom zvakom ne bi li dobili broj mobilnog. Frojd bi to nazvao sublimacija nagona. Kako je covek izmedju ostalog i drustveno bice, kao jedan od vidova kontrole nagona javljaju se i drustvene norme - obicaji, moral, pravo. One nas obavezuju da se ponasamo na odredjeni nacin, u suprotnom trpimo sankciju. Time nam je donekle ogranicena sloboda, ali zauzvrat nam je pruzen jedan nivo bezbednosti. Ne smem da radim bas sta mi se prohte, ali sam relativno bezbedan u smisli da ne moze sad neko nekaznjeno da mi udje u stan. Ova neka elementarna bezbednost je neka osnovna premisa zivljenja. Racunamo na to da nam je zagarantovan odredjeni kvantum licne bezbednosti i integriteta. Na sve ovo ima pravo i devojka u mini suknji. Da, ona ima dopicnjak, i vide se njene lepe noge, izbacila je sise i onako lepo mesa kukovima dok hoda. To jeste izazovno, ali ne daje nikome za pravo da je zbog toga siluje. E sad, moguce je napraviti postavku u kojoj je ona kriva sto se izazovno obukla. Medjutim, time posredno priznajemo poraz pred izgradjenim sistemom normi kojima je feunkcija ocuvanje nekog elementarnog integriteta. Po toj logici, kriv si sto su te izboli, zivis u visokorizicnom kraju, ili si izasao kasno uvece u grad. Krajnji ishod ovog rezona je ono ''kriv si sto si ziv''. Time covek gubi svoje dostojanstvo i slobodu u potpunosti. Svaki zlocin je moguce tako koncipirati da je delom kriva i zrtva. Jednostavno, postavka svakog zlocina podrazumeva odredjeni upliv zrtve, njenog nacina zivota i ponasanja. Medjutim, to nikako ne znaci da se odredjenim ponasanjem zrtve zlocincu daje za pravo. Izazovno se obukla, zato su je i silovali. Sutra mogu da kazem, trebalo je da predjes na drugu stranu ulice, ne bih te opljackao i pretukao. Niko ne sme da utice na nas zivot tako sto cemo zbog njega ziveti u strahu. Uvek je kriv samo izvrsilac zlocina, jer je on jedini koji krsi normu svojim delom. Na strani zrtve moguce je govoriti o merama predostroznosti. Naravno, pametnije je skloniti se kad vidis grupicu budala. Ali ako te napadnu, nisi ti kriv za to. Nisi ti kriv sto neko zeli da krsi norme, kriv je uvek on i samo on. U suprotnom bi ljudi ziveli u vecitom strahu za sopstvenu egzistenciju, jer ne bi bilo normi koje bi ih stitile (putem prinude koja stoji iza tih normi). Da bi drustvo funkcionisalo, potrebno je da se ljudi pridrzavaju normi. Zlocinci to ne cine. Zrtva svojim ponasanjem ne krsi norme (osim u izuzetnim slucajevima). Cak i kada krsi (uslovno receno izaziva te) to ne opravdava da ti prekrsis normu. Ako mi neko na ulici opsuje mater, to mi ne daje za pravo da izvadim stanglu i da mu rearanziram anatomiju toraksa, ma koliko to zeleo. Ako vidim ribu koja je izazovno obucena i izazovno me gleda, to mi ne daje pravo da izvadim budalu, pribijem je uz zid i uzmem ono sta zelim. Nista ne dozvoljava krsenje normi, sem samoodbrane i krajnje nuzde, koje opet, moraju biti srazmerne napadu. AKo me neko uvredi, i ja uvredim njega, sud moze da kaze puj pike, ko za oko, zub za zub. Ali to je izuzetak, lex talionis (tj princip oko za oko zub za zub) je evolutivno prevazidjen, i to zna svaki brucos prava. Da zakljucim, drustveni poredak pojedincu danas treba da pruzi odredjeni nivo slobode. Svako je slobodan da se ponasa onako kako mu je volja, dok time ne zadire drugome u neka prava, tj krsi norme. To se odnosi na ribe u dopicnjaku, navijace u bojama protivnickog kluba, strance, homoseksualce, transseksualce, bilo koga. Svako ima pravo na svoj licni stav o nekoj pojavi. Ako neko ne voli pedere, ne postoji zakon koji ga moze naterati da postane gay-friendly. TO bi bilo pogresno, jer je sloboda misljenja najelementarnije pravo coveka. Ali tu se sve zavrsava. Niko nema pravo nikoga da bije jer mu necije ponasanje ne odgovara ili vredja necije moralne nazore. Niko nema pravo da apsolutizuje svoj nacin zivota. Ako neko ne zeli da prihvati tradicionalno patrijarhalne vrednosti, ne mora. To nije zakonska obaveza. Ako neko zeli da zivi ceo zivot u, lupam, gej komuni, moze. Nikoga time ne vredja. Ako neko zeli da zivi duboko religiozno, moze, niko ga ne vredja. Nijedan od njih ne sme da zbog toga trpi diskriminaciju ili strahuje za svoju bezbednost. AKo riba hoce da izadje u grad dojaja sredjena, da svaki tip pomisli ''u kakva pichka jebem mu sunce'', moze, to je njeno pravo. Odoh sad offtopic, al kapirate poentu. edit: vidim da ovde imam jednu gresku. Kada sam govorio o drustvenim normama pomenuo sam moral. Uzmite to strogo uslovno. Neki drustveni moral obuhvata elementarna eticka pravila, i ne podrazumeva jedan izgradjeni morlani nazor o raznim pojavama, kao sto to predstavlja moral u smislu licnog, individualnog morala. Riba u dopicnjaku nije nemoralna sa aspekta morala u prvom smislu. Ona nije nemoralna ni po mojim licni moralnim nazorima (naravno dok nije tako obucena na za to neprikladnom mestu). Za necije je moralne nazore, pak, i zena u pantalonama nemoral.
  17. ni ja. video sam watersa u budimpesti i to je bilo najblize pravoj stvari. osetio sam delic magije, a da mi neki australijanci prodaju to... ne hvala.
  18. Final Cut je tezak ko crna zemlja, ali kvalitetan. Moze se uporediti sa Wallom, ali za razliku od njega nema one pompezne trenutke i zapaljucjuce riffove, vise je ceo album u nekom Comfortably Numb tripu, nema paljevina (sem ako se izuzme onaj jad Not Now John, koji mi je uvek iskakao iz fazona). Pesme kao The Guners Dream i naslovna izuvaju, meni je Gilmourov solo u naslovnoj pesmi jedan od najboljih. I stihovi poput ''I held the blade in trembling hands, prepared to make it but/just then the phone rang, I never had the nerve to make the final cut'' su da se covek najezi. Definitivno album za ljude koji su izasli iz adolescencije i vec su nesto prevalili preko glave. Za slusanje uvece, u tamnoj sobi, intimna atmosfera.
  19. Ne znam, aj to je situacija u samom centru pa i da razumem, (mada uvek treba imati dozu tolerancije prema pocetnicima, niko se nije naucen rodio) al generalno bi trebalo vozacima deliti kapljice valerijane. Secam se kad sam vozio casove stojim ja na semaforu crveno, bese na zvezdari tamo ka mirijevu, nije se jos ni zuto upalilo taksista u belom stilu karavan nalegao na sirenu. Ja ga iskuliram, zeleno, uredno krecem, on opet leze na sirenu ipretice me uz divljacki gas. Sto kaze instruktor, aj da je bilo zeleno pa da si stajao nego si krenuo sasvim kako treba. Nema, u bg-u su vozaci 90% stoka, i nemaju nimalo obzira prema onima koji uce. A auto skole i treba da odu ponekad u centar, jebi ga, neces samo voziti po svom naselju kad sutra polozis, nego ces ici i u centar, u bulevar i na slaviju. Treba pocetniku dati da vidi kako je voziti u spicu i snalaziti se u kruznom toku, jer ce ga to sutradan cekati. Naravno u ovako zahtevnije voznje ne treba ici sa nekim ko jos nije naucio da pusta kvacilo kako treba i da mu se ne gasi auto, vec pri kraju casova, kad se vec ovlada tim elementarnim vestinama.
×
×
  • Create New...