i ja se slazem. prilicno detaljno sam preslusao minimum 5 puta, i bas je mixed bag, sto se kaze. mnogo palamude, nekad imas osecaj da slusas neki I Voidhanger eksperimentalni one man band. Mnogo bi impresivnije bilo kad bi pesme od 20-30 minuta bili non-stop riff festovi, bez ovih ambijentanih i faux-jazz momenata. Koliko ima do jaja delova, isto toliko ima i praznog hoda i nekog usiljenog, try-hard avantgarde-a. nije mi problem sto ima mnogo tih weird momenata, nego sto mi ti momenti nisu mnogo dobri ni interesantni. kao neki kosarkas strvina od tri metara a zeli da sutira trojke umesto da gura ljude i da zakucava. jako ambiciozno i zanimljivo, ali meni bolji prosli za sad jer vise ima onog sto najbolje rade.