Jump to content

Jezici


hypnos

Recommended Posts

Ne, ona je eksplicitno rekla da je maternji jezik onaj koji dete nauči od majke, pa se stoga tako i zove, što naravno nije tačno, a pritom je u kontradikciji sa svim ostalim što je rekla na ovoj strani :)

 

Da, eksplicitno. Ali svako pravilo ima izuzetak (a, to sam dodala u prethodnom postu).

 

Ako samo malo razmislite: Ko se vama obraćao od najranijeg detinjstva? Dok ste još sisali sisu i bili u pelenama? Majka (ukoliko nije ne daj bože bila pokojna, ostavila vas itd.) U tom slučaju, onaj koji vas je odgajao tih prvih godina života i koji vam se obraćao, je taj koji vas je učio prvom, maternjem jeziku. Prvi = maternji jezik. Ako hoćete, elaboriraću zašto se zove baš maternji jezik kroz prizmu društva i jezika.

 

Jel treba da crtam?

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Dobro, ti uporno insistiraš na tom dijahronijskom modelu posmatranja maternjeg jezika, dok ja razmišljam sinhronijski. Prosto, sa stanovišta upotrebe je nebitno koji je jezik naučen od majke, a koji u okruženju - osoba može podjednako dobro i spontano da govori oba. Primer - naš lektor francuskog je rođen od strane roditelja Holanđana, a odrastao je u valonskom delu Belgije. Posledica - čovek je prvo od roditelja naučio holandski, ali sama činjenica da je lektor francuskog jezika ti govori da ga poznaje apsolutno na nivou maternjeg jezika. Da li dakle takva osoba ima dva maternja jezika? Ima.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ko se vama obraćao od najranijeg detinjstva? Dok ste još sisali sisu i bili u pelenama?

отац. још увек осећам горчину његовог длакавог вимена.

 

болесну зајебанцију на страну, можда не би било лоше елаборирати, чисто да се покаже ко је ко у косидби. са једне стране стоје шиљачи а са друге ти - као ђевојка од струке. да видимо на шта се троши новац пореских обвезника.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ja ne kosim, imam mašine koje rade to umjesto mene :) Još dok sam bila crnogorska beba u začetku, slušala sam kojekakve priče o radu i ostalim ružnim asocijacijama na tu temu. Naravno, na maternjem jeziku.

Edited by Kokopelli

Share this post


Link to post
Share on other sites

Pile, kontradiktorna si. Čitaj svoje prethodne postove od početka do kraja, pa ćeš uvidjeti i sama. No hard feelings.

Ne znam šta je kontradiktorno. Dala sam definiciju maternjeg jezika, objasnila zašto se zove maternji, zašto se zove maternji i kad majka nije postojeća jel'te, bilingvizam,... Izgleda da stvarno treba da crtam.

 

отац. још увек осећам горчину његовог длакавог вимена.

болесну зајебанцију на страну, можда не би било лоше елаборирати, чисто да се покаже ко је ко у косидби. са једне стране стоје шиљачи а са друге ти - као ђевојка од струке. да видимо на шта се троши новац пореских обвезника.

 

:) :) :)

 

Ok, mislim da ponavljam treći put: Maternji = prvi jezik koje dete uči od kad se rodi.

Prvo, zašto se zove maternji?

 

Zbog društvenog uređenja koje datira od kad je sveta i veka - patrijarhat (osim kratkog perioda matrijarhata :) ). U tom društvu, žena je ta koja boravi u kući, "pere, pegla, puši", vodi brigu o domaćinstvu i porodu. Otac je van kuće, kao lovac, snabdevač domaćinstva. Stoga, sa kim dete ima najviše kontakta? Sa majkom. Od koga onda uči jezik? Od majke, očigledno, pošto je otac zaokupljen drugim stvarima, izdržavanju porodice, a nekoliko milenijuma kasnije : fudbalom sa ortacima, itd. :D To ne znači da otac ne igra nikakvu ulogu. Naprotiv. Ali, smatra se da, baš zbog tolike bliskosti između dece i majki, taj jezik koja deca uče jeste maternji. Kako se društvo menjalo, menjao se i položaj žena (pa tako i majki), ali naziv maternji se do danas nije promenio. Zašto? Najverovatnije zbog rudimentiranih socio-društvenih ostataka i svesti o terminu "maternji jezik". ( Takav "ostatak" bi bio i definicija da svaka devojka koja nije nevina jeste "jebežljiva" ili profuknjača, dok svaki momak koji takođe nije nevin, u stvari jeste "dobar jebač", "mačo men",...)

 

Drugo: A šta ako dete nema majku?

 

Bez obzira da li dete ima majku ili ne, zbog duboko uvrežene svesti o maternjem jeziku, ovaj termin se ne menja jer upravo, simboliše prvi jezik koji dete nauči. Ako ne od majke, onda od oca, babe, dede, očuha, ujka, ujne, socijalnog radnika,... Onoga ko se brinuo o detetu tih prvih meseci i godina kad se jezik usvaja (posebno "poglavlje" sociolingvistike, bavi se kritičnim periodom za usvajanje jezika). Maternji je termin koji označava prvi jezik koji dete nauči. Opet ponavljam, ako ga i nauči od oca, i dalje će to biti maternji jezik kao simbol prvog jezika, a ne očevnji, babinji, dedinji jezik itd... To mu je samo naziv, kao što je hleb - hleb, bez obzira koja pekara ga proizvodi.

Dobro, šta onda ako dete sluša/uči dva jezika jer mu roditelji ne pripadaju istom govornom području?

To je pitanje BILINGVIZMA (Bi-2, lingua- jezik), ili MULTILINGVIZMA (multi-mnoštvo, lingua- jezik). Ovo je posebna sociolingvistička pojava u kojoj dete, uporedo sluša i usvaja dva jezika uporedo. Međutim, ovde će maternji biti jezik koji uči od majke, odnosno prvi jezik, odnosno L1. L2, odnosno taj drugi jezik koje dete uporedo uči biće drugi jezik a ne maternji, bez obzira na to što ga uporedo uči sa maternjim. Zašto? Zbog same definicije maternjeg jezika, koju sam objasnila pod stavkom 1 i 2. Iako će savršeno vladati tim drugim jezikom, savršeno kao maternjim, taj drugi jezik neće se zvati maternjim već L2, odnosno, drugim jezikom.

 

Multilingvizam se javlja u situacijama kad roditelji, pored toga što govore 2 različita jezika, dete raste u sredini u kojoj se govori nekim sasvim trećim jezikom.

 

 

Over and out.

 

Pitanja?

 

EDIT:

Ako vam je ovo kontradiktorno, žalite se sociolingvistima i drugim naučnicima. :) Svaka nauka koja se drži samo jednog stava i nije otvorena za druge mogućnosti, je zatvoren krug u kom nema napretka. Zato većina njih i jeste samoj sebi kontradiktorna jer samo tako mogu da se ispitaju svi poznati aspekti i sve poznate mogućnosti, što otvara put ka onim nepoznatim koji čekaju da budu otkriveni. *Vau (: *

Edited by Mistress Burzum

Share this post


Link to post
Share on other sites

"jebežljiva"

је л' си видела, Кокопели, ти зла ЦГорко, шта је знање.

 

него, да мало прођемо кроз генезу горепоменуте сложенице. ја мислим да је порекло од ''је'' и ''бежљива'' јер је раније било заступљено мишљење да сех није активност коју права дама треба да упражњава. можда је управо тада и настала фраза ''јури пи*ке'', јер се заправо радило о трци против тадашњих моралних начела?

 

пошто је ово тема о језику, молим присутне да обрате пажњу на следећи линк, посебно дечији изговор речи ''кишобран'', ''јебига'', ''Теленор'' и специјално, за екипу која осети појачану циркулацију у пределу међуножја када се помене Шешељ - изговор имена ''Чеда Јовановић'' (при крају текста):

http://milosmalic.blogspot.com/2008/04/dec...uge-godine.html

Share this post


Link to post
Share on other sites

Dobro, šta onda ako dete sluša/uči dva jezika jer mu roditelji ne pripadaju istom govornom području?[/b]

To je pitanje BILINGVIZMA (Bi-2, lingua- jezik), ili MULTILINGVIZMA (multi-mnoštvo, lingua- jezik). Ovo je posebna sociolingvistička pojava u kojoj dete, uporedo sluša i usvaja dva jezika uporedo. Međutim, ovde će maternji biti jezik koji uči od majke, odnosno prvi jezik, odnosno L1. L2, odnosno taj drugi jezik koje dete uporedo uči biće drugi jezik a ne maternji, bez obzira na to što ga uporedo uči sa maternjim. Zašto? Zbog same definicije maternjeg jezika, koju sam objasnila pod stavkom 1 i 2. Iako će savršeno vladati tim drugim jezikom, savršeno kao maternjim, taj drugi jezik neće se zvati maternjim već L2, odnosno, drugim jezikom.

 

Da ne bih ja tupio tastere, evo tebi lepo šta kaže Ranko Bugarski u "Uvodu u opštu lingvistiku", strana 59:

 

Dvojezičnima u strogom smislu smatraju se oni pojedinci koji su od malih nogu paralelno usvojili dva jezika i njima ovladali u podjednakoj meri, tako da se za njih može reći da imaju dva maternja jezika.

 

Mislim da je ovim svaka dalja diskusija završena, sem ako se ne smatraš većim autoritetom od Ranka Bugarskog? :) Mislim, ipak si ti taj ispit položila sa 10 :)

 

Kako se jedva doceka da neko slucajno pogresi il da ne daj Boze napise neku glupost, ustremicete se na njega do sudnjega dana, kao kobci na pilice...kakvi ste to ljudi, majku mu?!

 

Preko greške se lako pređe, svi smo ljudi, ali kada je neko toliko samouveren da te ubeđuje u pogrešno, e to već zahteva mere :)

Edited by Gojko

Share this post


Link to post
Share on other sites

Da ne bih ja tupio tastere, evo tebi lepo šta kaže Ranko Bugarski u "Uvodu u opštu lingvistiku", strana 59:

 

 

 

Mislim da je ovim svaka dalja diskusija završena, sem ako se ne smatraš većim autoritetom od Ranka Bugarskog? :) Mislim, ipak si ti taj ispit položila sa 10 :)

 

 

 

Preko greške se lako pređe, svi smo ljudi, ali kada je neko toliko samouveren da te ubeđuje u pogrešno, e to već zahteva mere :)

 

Ucila sam ja i Rankovu opstu, ne sekiraj se. Izdanje iz 91' ili 96'? Samo govorim o onome sto socioingvistika pretpostavlja/nalaze/smatra,..., i sto govore novija istrazivanja, novije teorije,... Isto tako sam rekla da postoji vise stanovista i vise teorija narocito sto se bilingvizma tice. Ako tebi odgovara Rankovo, super. Daleko od toga da mislim da on nije u pravu i da sam ja upucenija od njega, ali nije on jedini.

 

Lol, naravno da sam samouverena jer znam znanje, svidelo se to tebi ili ne. Nikog ja ne ubedjujem, niti mi je to bio cilj. Pitali ste i dobili ste odgovor. Ako vam se ne svidja, to je vash problem. Do sada nisam videla nijedan vash argument kojim opovrgavate ovo sto sam ja rekla osim "Ovo je pogreshno. Ti lupash par ekselans. Mislim da to nije tako..." :) :) :) Ako su vam to najjaci argumenti... lol :rolleyes:

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

a dajte malo bolje argumente ako mislite da nije u pravu,neki od vas samo podjebavaju i nerviraju eto samo da napisu nesto....

 

Ja sam dao svoj argument, ostali neka izvole ako smatraju za potrebno :da: Problem je što ljudi ovakve rasprave shvataju lično.

Edited by Gojko

Share this post


Link to post
Share on other sites

ma nije :) mnogo je lepo znati više jezika. promeni se i način razmišljanja jer pokapiraš različite ljude i kulture. to je možda najveća vrednost eu (ne, NISAM jedna od onih koj eu dižu u nebesa ali ono što eu ima us nikada neće imati)

Share this post


Link to post
Share on other sites

  • Recently Browsing   0 members

    • No registered users viewing this page.
×
×
  • Create New...