Jump to content

Budizam


Recommended Posts

Uzivaj u svakom danu svog zivota kao da je poslednji, i svaki ce ti minut biti ispunjen velikom radoscu.

U mislima budi slobodan, dosegni visine najvisih planina i dubine najtamnijih okeana, budi bez straha.

Negde izmedju sneznih vrhova i dubokih toplih dolina, pronadji harmoniju svoga Ja. Budi smiren.

Ljudi ce te prezirati ali ti se ne obaziri. Sto budes leteo dalje, ti ces biti slobodniji, progledaces unutrasnjim okom s one strane duge, u srcu budi miran i disi vatru inspiracije.

Sta si dostigao, zadrzi za sebe. Doci ce vreme da podelis mudrost, kada vatra i led smire i najnemirnija srca nevernika.

 

 

[Ja, yumetal]

 

dala bih ti plus za ovo ali action failed :haha:

 

imam i ja par davno ispisanih, valjda cu ih pronaci, ako pronadjem postujem :bigblue:

Share this post


Link to post
Share on other sites

Dhamma se već vratio :mrgreen:

 

 

Moguće je

 

Moguće je da na svoj život gledamo kao na sveto mesto, gledamo kao na

otvoren prostor, a ne kao na klaustrofobičnu, mračnu rupu. Moguće je

prijateljske odnose uzeti kao osnovu svoje ego prirode, moguće je

uživati u estetskoj igri oblika unutar praznine, i postojati na takvom

jednom mestu poput veličanstvenog kralja sopstvene svesti. Ali da

bismo to uradili, moramo da odustanemo od namere da sve ispadne onako

kako u svojim sanjarenjima mislimo da bi trebalo. Zaista, patnju

stvara neznanje. Patnju silno uvećava neznanje. Vezivanje iz

neznanja i istrajavanje na svojoj predstavi kako bi nešto trebalo da

bude stvara patnju patnje. Sama patnja nije toliko strašna; ogorčenje

prema patnji koje nas ispuni jeste ono što zapravo boli.

 

Allen Ginsberg

 

pwrc03548.gif

Share this post


Link to post
Share on other sites

Otvaranje srca

Upravo sada u ovo sada-trenutku, vi se ili zatvarate ili otvarate. Ili

grčevito iščekujete nešto -- više novca, sigurnosti, ljubavi -- ili

živite iz dubine srca, otvarate se za taj trenutak i dajete ono što

zaista želite da date, bez oklevanja. Ako iščekujete bilo šta kako

biste tek onda živeli i voleli bez ostatka, tada patite. Svaki

trenutak jeste najvažniji trenutak vašeg života. Nikakva budućnost

nije bolja od ovog "sada" da biste spustili svoj gard i voleli. Sve što

činite sada širi svoje vibracije ka spolja i utiče na drugoga. Vaš

stav telom može da iskaže blistavost srca ili da prenese nespokojstvo.

Vaš dah može zračiti ljubavlju ili celu prostoriju preplaviti depresijom.

Vaš pogled može probuditi radost. Vaše reči mogu nadahnuti slobodu.

Svaki vaš postupak u stanju je da otvara srca i umove. Otvarajući srce

za svakoga, vaše življenje postaje dar za svakoga. U svakom trenutku

se ili otvarate ili zatvarate. Upravo sada, vi odlučujete da se ili

otvorite i potpuno predate ili da čekate. Koji je vaš izbor?

 

David Deida

 

jturner_Apple_blossom.png

  • Upvote 1

Share this post


Link to post
Share on other sites

Kako postati budista

 

Ako neko želi da postane budista, za to ne postoji ceremonija

inicijacije (ili krštenja) kojoj se treba podvrgnuti... Ako razumemo

Budino učenje, ako smo ubeđeni da je to učenje pravi Put i pokušavamo

da njime idemo, onda smo budisti.

 

Ali prema neprekinutoj drevnoj tradiciji u budističkim zemljama, neko

se smatra budistom ako Budu, Dhammu (Učenje) i Sanghu (zajednicu

budista) - a to se naziva Trostrukim draguljem -- uzima kao svoje

utočište, svoju zaštitu, i nastoji da poštuje pet pravila morala, kao

minimum moralnih obaveza za nezaređene budiste:

 

(1) ne uništavati život, (2) ne krasti, (3) ne činiti preljubu, (4) ne

lagati, (5) ne uzimati alkohol ili bilo šta nam pomračuje svest...

 

Ne postoje spoljašnji rituali ili ceremonije koje budisti treba da

obavljaju. Budizam jeste način života, a njegova suština je

kretanje Plemenitim osmostrukim putem.

 

Walpola Rahula: What the Buddha Taught

 

 

godwin.jpg

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ljubav

 

Jedan jedini čin davanja ima vrednost mnogo veću nego što možemo i da

zamislimo. Veliki deo duhovnog puta opisuje se i ralizuje kroz

davanje: ljubav, saosećanje, radost zbog sreće drugih, spokojstvo,

oslobađanje od vezanosti, mržnje i obmane. Davanje ima izuzetnu moć.

Zato je Buda govorio da kada bismo znali, kao što on zna, kakva je moć

davanja, ne bismo dopustili da uzmemo ijedan obrok a da ga ne

podelimo sa nekim.

 

Deljenje hrane jeste metafora za svaku vrstu davanja. Kada nekome

ponudimo hranu, mi time ne samo da toj osobi dajemo nešto za jelo;

dajemo mnogo više. Dajemo joj snagu, zdravlje, lepotu, jasnoću uma,

čak život, jer nijedna od tih stvari nije moguća bez hrane. Tako,

kada nekog hranimo, mi mu nudimo i to: samu suštinu života.

 

Sharon Salzberg

 

 

posuda.jpg

  • Upvote 1

Share this post


Link to post
Share on other sites

Patnja

 

Patnja je važna reč u budističkom učenju. Ona je ključni termin i zato

bi je trebalo zaista dobro razumeti. Na jeziku pali reč za patnju jeste "dukkha"

i ona ne znači samo telesni bol. Ona znači i onaj duboki, tanani

osećaj nezadovoljenosti koji je deo naše svesti u svakom trenutku, a

direktna je posledica mentalne kolotečine u kojoj se obično krećemo.

 

Neodvojivi sastojak života jeste patnja, rekao je Buda. Na prvi pogled ovo zvuči

krajnje morbidno i pesimistički. Čak izgleda netačno. Na kraju

krajeva, mnogo je prilika kada jesmo apsolutno srećni. Nije li tako?

Nije. Jer nama se to tako samo čini. Uzmite bilo koji trenutak u kojem

se osećate zaista ispunjenim i pažljivo ga analizirajte. Negde dole,

ispod te radosti, pronaći ćete jedva primetni, sveprožimajući tok

napetosti izazvane saznanjem da bez obzira koliko veličanstven taj

trenutak jeste, on će se pre ili kasnije završiti. Bez obzira koliko

ste stekli, vi ćete ili izgubiti nešto od toga ili provesti ostatak

života strazareći nad tim i planirajući kako da steknete još više. A

na kraju, ipak ćete umreti. Na kraju, gubite sve. Jer sve to jeste

prolazno.

 

Zvuči prilično deprimirajuće, zar ne? Srećom nije samo to. Zvuči

deprimirajuće samo kada stvari gledate iz uobičajene

perspektive, upravo iz perspektive one kolotečine koju sam već

pomenuo. Ispod toga nivoa nalazi se jedna druga perspektiva, potpuno

drugaciji način gledanja na ovaj svet. To je nivo funkcionisanja na

kojem um ne pokušava da zamrzne vreme, gde se ne hvatamo za svoja

iskustva dok idu svojim prirodnim tokom, gde ne pokušavamo da

blokiramo stvari ili da ih ignorišemo. To jeste nivo iskustva izvan

dobrog i lošeg, izvan zadovoljstva i bola. Divan je to način gledanja

na ovaj svet i to jeste veština koja se može naučiti. Nije laka, ali se

može naučiti.

 

Henepola Gunaratana

 

pink_glasses.jpg

  • Upvote 1

Share this post


Link to post
Share on other sites

Dhamma, jel imaš neke knjige za download, na primer od tog stalno pominjanog Henepole Gunaratane? I još jedno pitanje za tebe Dhamma. Jesi li čitao OSHO-a, ako jesi , šta misliš o njegovim knjigama?

Edited by Господин Граул

Share this post


Link to post
Share on other sites

Dhamma, jel imaš neke knjige za download, na primer od tog stalno pominjanog Henepole Gunaratane? I još jedno pitanje za tebe Dhamma. Jesi li čitao OSHO-a, ako jesi , šta misliš o njegovim knjigama?

Gunaratana na srpskom je ovde

Meditacija za početnike

toplo preporučujem, naročito za razbijanje raznih predrasuda o meditaciji.

 

A pre nekako sam dao link i do ove strane sa dosta kvalitetne literature

Knjige

 

Nisam čitao Ošoa. Čitam uglavnom budističke autore.

Što ne znači da su ostali loši, već da toliko toga ima za čitanje da čovek mora napraviti neku selekciju.

A treba ostaviti vreme i za vežbanje. Jer, kaže prvi aksiom, čitanje nije vežbanje :bigblue:

Share this post


Link to post
Share on other sites

Jer, kaže prvi aksiom, čitanje nije vežbanje :bigblue:

:mhihi:

 

Nisam puno citala Oshoa, pratila sam njegov blog na spejsu, ima zanimljivih stvari, zapadnjacki je orjentisan u smislu da se trudi da objasni svoju filozofiju (koja je ako mene pitash kombo budizam/hipi/new age) na nacin koji je prihvatljiviji prosecnom coveku sa zapada.

Share this post


Link to post
Share on other sites

osho je serator obichan i prevarant, predstavljao se kao neki duhovni uchitelj, samo neznam pod koju duhovnost spadaju seksualna razuzdanost i uzhivanje u luksuzu.. kakav "duhovni" uchitelj, od njega mozhe bolje da se nauchi kako da se namlatish kinte- da se rodish u malom selu u siromashnoj porodici sa 11 bracje i sestara a da zavrshish u ogromnoj vili i sa skoro 100 rols-rojseva koje su platili sledbenici tvog kulta.

Edited by рогозуб

Share this post


Link to post
Share on other sites

Zivimo u materijalnom svetu i to se smatra uspehom danas. Nije on kriv za to sto je rodjen u ovom dobu.

Ako je uspeo da pomogne nekome, makar i jendoj osobi putem svojih knjiga (nisam nikada citao, samo kazem), koga briga da li zivi u vili ili kolibi. Duhovnost nije ista danas kao u Budino doba. Ili neko jos ranije, vremena se menjaju a time i nacini na kojima se duhovno uzdize. Duhovnost je iznad materijalizma, vila ga ne cini losom ili neduhovnom osobom.

Edited by Novaliis
  • Upvote 1
  • Downvote 1

Share this post


Link to post
Share on other sites

Zivimo u materijalnom svetu i to se smatra uspehom danas. Nije on kriv za to sto je rodjen u ovom dobu.

biti opsednut materijalnim dobrima nije uzrochno-posledichno vezano za to shto je neko rodjen u moderno doba. mnogi ljudi su rodjeni u moderno doba pa su odluchili da zhive skromno. tako da je mogao i on.

 

Duhovnost nije ista danas kao u Budino doba.

ispravna nachela duhonosti etike i morala su vechna i univerzalna.

 

Duhovnost je iznad materijalizma, vila ga ne cini losom ili neduhovnom osobom.

in maj buk it daz :da:

Edited by рогозуб

Share this post


Link to post
Share on other sites

biti opsednut materijalnih dobrima nije uzrochno-posledichno vezano za to shto je neko rodjen u moderno doba. mnogi ljudi su rodjeni u moderno doba pa su odluchili da zhive skromno. tako da je mogao i on.

 

Odlucili su jer misle da ih to cini duhovnijim, ali to ne mora da bude slucaj. Oni to misle jer vecina religija danas to smatra odrazom duhovnosti dok njihovi celnici, religijske vodje, rade suprotno. Svako doba donosi svoje puteve i nacine. Mogao je, svakako, ali nije i to ne menja njegovu duhovnost. On nije zao zbog toga, to je njegova slobodna volja. On nije kriv sto neko drugi nije uspeo u zivou.

 

ispravna nachela duhonosti etike i morala su vechna i univerzalna.

 

Nisu. Nacini na koji ces ti dostici duhovnost i prosvetljenje danas su drugaciji nego pre 2000 ili 5000 godina, jer jednostavno zivimo u drugom svetu. Cilj je isti a to je prosvetljenje (jedina razlika je da li biramo sakti ili prajnu kao nas cilj), ali putevi koji vode do njih su razliciti.

 

Da budem konkretan, rituali koji se izvode moraju biti promenjeni ali ne bih zalazio dalje jer nije mesto.

Edited by Novaliis

Share this post


Link to post
Share on other sites

  • Recently Browsing   0 members

    • No registered users viewing this page.
×
×
  • Create New...