Jump to content

Budizam


Recommended Posts

Po meni bi bilo prejako reći da je Buda savetovao svojim učenicima da treba d aokrenu i drugi obraz onome ko te udari, jer mi taj gest više liči kao izazivanje, kao neko dokazivanje, evo da vidiš koliko sam ja jak karakter, ne možeš mi ništa!

U svakom slučaju Buda je savetovao stiktno poštovanje principa nenasilja, ne samo prema ljudima, već prema svim razumom obdarenim bićima, do te mere da na jednom mestu kaže svojim monasima da čak i ako bi ih drumski razbojnici uhvatili i počeli testerom da seku udove, neka ne gaje mržnju u sebi prema onima koji to rade. Ali mi to opet liči više na savet da sačuvamo sebe od otrova mržnje, koja će nas neizbežno navesti da učinimo stvari zbog kojih ćemo kasnije patiti.

 

-------------

 

Pet dubokih udaha

 

Udahni duboko pet puta i ponovo ćeš sebe povezati sa sadašnjošću. Pet dubokih udaha mogu te izvući iz bilo koje teške situacije. U izuzetnim okolnostima, pet dubokih udaha mogu te odvezati od konfuzije sveta i uzdići na mesto sa kojeg si jednostavno u prilici da posmatras stvari kako nastaju i nestaju.

 

Ajahn Sumano Bhikkhu: Meeting the Monkey Halfway

 

 

deep-breath.jpg

Share this post


Link to post
Share on other sites

U svakom slučaju Buda je savetovao stiktno poštovanje principa nenasilja, ne samo prema ljudima, već prema svim razumom obdarenim bićima, do te mere da na jednom mestu kaže svojim monasima da čak i ako bi ih drumski razbojnici uhvatili i počeli testerom da seku udove, neka ne gaje mržnju u sebi prema onima koji to rade. Ali mi to opet liči više na savet da sačuvamo sebe od otrova mržnje, koja će nas neizbežno navesti da učinimo stvari zbog kojih ćemo kasnije patiti.

 

Pa tu nema neke bitne razlike,to je otprilike to...

 

Pet dubokih udaha

 

Udahni duboko pet puta i ponovo ćeš sebe povezati sa sadašnjošću. Pet dubokih udaha mogu te izvući iz bilo koje teške situacije. U izuzetnim okolnostima, pet dubokih udaha mogu te odvezati od konfuzije sveta i uzdići na mesto sa kojeg si jednostavno u prilici da posmatras stvari kako nastaju i nestaju.

 

Ajahn Sumano Bhikkhu: Meeting the Monkey Halfway

 

 

deep-breath.jpg

 

Aha,shvatam!sigurno se misli na marihuanu :wink:

Share this post


Link to post
Share on other sites

U svakom slučaju Buda je savetovao stiktno poštovanje principa nenasilja, ne samo prema ljudima, već prema svim razumom obdarenim bićima, do te mere da na jednom mestu kaže svojim monasima da čak i ako bi ih drumski razbojnici uhvatili i počeli testerom da seku udove, neka ne gaje mržnju u sebi prema onima koji to rade. Ali mi to opet liči više na savet da sačuvamo sebe od otrova mržnje, koja će nas neizbežno navesti da učinimo stvari zbog kojih ćemo kasnije patiti.

zanimljivu stvar sam prochitao.

 

monashka pravila koje je buda davao su nastajala uvek uz neko objasnjenje ili odgovor na neku situaciju.

 

tako postoji pravilo da vojnik ne mozhe da postane monah dok ne prestane da sluzhi kao vojnik. e sad, chovek kad vidi to pravilo, prvo shto bi pomislio je to da buda time pokazuje da ne treba biti vojnik ako se hocje biti dobar chovek, ali objashnjenje kako je nastalo pravilo kazhe neshto drugo.

 

budin otac je doshao kod bude (koji je bio iz porodice kshatrija- drzhavnika i ratnika) i zhalio mu se kako njegovi vojnici bezhe iz vojske u monahe jer ne moraju da se plashe smrti u ratu, dobijaju besplatnu hranu i poshtovanje od svih, i onda je buda rekao ocu da se ne brine i onda doneo pravilo da niko ne mozhe da bude monah dok ne izvrshi svoju duzhnost kao vojnik.

 

dakle, to pravilo je donesheno ne da odalji monahe od ratovanja i poruchi budistima da je ratnishtvo loshe po sebi, vecj da bi sprechilo vojnike da beshe od ratnishtva tako shto cje da se zamonashe.

Edited by рогозуб

Share this post


Link to post
Share on other sites

Verovatno misliš na ovaj deo iz Vinaya pitake (Mahavagga), Zbirke pravila za monahe:

 

40.

1. At that time the border provinces (of the kingdom) of the Magadha king Seniya Bimbisara were agitated. Then the Magadha king Seniya Bimbisara gave order to the officers who were at the head of the army: "Well now, go and search through the border provinces". The officers who were at the head of the army accepted the order of the Magadha king Seniya Bimbisara (by saying), "Yes, Your Majesty."

 

2. Now many distinguished warriors thought:"We who go (to war) and find our delight in fighting, do evil and produce great demerit. Now what shall we do that we may desist from evil-doing and may do good?" Then these warriors thought: "These Sakyaputtiya Samaras lead indeed a virtuous, tranquil, holy life; they speak the truth; they keep the precepts of morality, and are endowed with all virtues. If we could obtain pabbađđa with the Sakyaputtiya Samaras, we should desist from evil-doing and do good."

 

Thus these warriors went to the Bhikkhus and asked them for the pabbađđa ordination; the Bhikkhus conferred on them the pabbađđa and upasampada ordinations.

 

3. The officers at the head of the army asked the royal soldiers: "Why, how is it that the warriors N. N. and N. N. are nowhere to be seen?"

 

"The warriors N. N. and N. N., Lords, have embraced religious life among the Bhikkhus". Then the officers at the head of the army were annoyed, murmured, and became angry: "How can the Sakyaputtiya Samawas ordain persons in the royal service?"

 

The officers who were at the head of the army told the thing to the Magadha king Seniya Bimbisara. And the Magadha king Seniya Bimbisara asked the officers of justice: "Tell me, my good Sirs, what punishment does he deserve who ordains a person in the royal service?"

 

The upađđhaya, Your Majesty, should be beheaded; to him who recites (the kammavaka), the tongue should be torn out ; to those who form the chapter, half of their ribs should be broken.

 

4. Then the Magadha king Seniya Bimbisara went to the place where the Blessed One was; having approached him and having respectfully saluted the Blessed One, he sat down near him. Sitting near him the Magadha king Seniya Bimbisara said to the Blessed One: "Lord, there are unbelieving kings who are disinclined (to the faith); these might harass the Bhikkhus even on trifling occasions. Pray, Lord, let their reverences not confer the pabbađđa ordination on persons in royal service.

 

Then the Blessed One thus addressed the Bhikkhus: "Let no one, O Bhikkhus, who is in the royal service, receive the pabbađđa ordination. He who confers the pabbađđa ordination (on such a person), is guilty of a dukkata offence."

 

Da, Buda je uvodio različita pravila kako su prilike iskrsavale. Tako je zabranio zamonašivanje onih koji su mlađi od 20 godina ili onih koji nemaju pristanak roditelja, ako su neoženjeni, ili supružnika ako su u braku. A sve zato da ne narušava socijalnu harmoniju...

Share this post


Link to post
Share on other sites

Problemi

 

Ako zaista želis da dobro rešis probleme, moraš sa njima sedeti sve dotle dok ti rešenje ne padne u ruke kao zreo plod. Svari ih. Ako ništa ne pada i ništa ne svaruješ, onda taj problem sigurno i nije tvoj i oko njega ne možeš ništa da ućiniš. I to "ništa" učini sa punim pouzdanjem.

 

Ajahn Sumano Bhikkhu: Meeting the Monkey Halfway

 

15-sitting-meditation1_300.jpg

Share this post


Link to post
Share on other sites

  • 2 weeks later...

Knjige

 

Kada sam svojevremeno govorio da ima knjiga koje sam voleo još od detinjstva, to je zapravo predstavljalo primer, sada shvatam, pogrešnog razumevanja reči "voleti". U vrlo ranom dobu, već sa četiri godine, počeo da sam prosto da gutam slova i reci, prvo sa pakovanja kornfleksa koje sam jeo za doručak, i trebalo mi je narednih dvadeset pet godina da shvatim kako one zapravo gutaju mene. Tačka preokreta došla je tokom prve godine mog monaskog staža u Engleskoj. Uvidevši koliko besomučan je moj verbalni apetit, odlučio sam da tokom tromesečnog meditativnog povlačenja prestanem bilo šta da čitam. U početku je mom umu bilo neverovatno dosadno i monotono, ali onda sam počeo bolje da osećam druga čula i da uživam u posmatranju života dok se odvija, pri čemu on nije morao da se uklopi u neku mapu, sistem ili plan u mojoj glavi. To me je dovelo do izuzetno važne veze sa osećajem utelovljenosti -- sa osećanjem disanja u svoj njegovoj postojanosti i tananosti, umesto da "pokušavam da meditiram i postanem skoncentrisan", sa osećanjem šta se događa u telu dok hoda, umesto da "radim hodajuću meditaciju". Bio je to prelaz ka nečem potpunijem i prisutnijem: ka direktnom doživljaju, umesto njegovog filtriranja kroz medijum ideja i strategija.

 

Ajahn Succito: Direct Pleasure

 

 

books.jpeg

Share this post


Link to post
Share on other sites

cini mi se da mnogo ljudi zivi u zabludi da je budizam religija naklonjenija miru nego sto je slucaj sa ostalim religijama.

istorija nas uci da to nije bas uvek tako. sledi par primera gde se vidi da budisti u istoriji nisu bas uvek bili u "peace mode-u". takodje, ovde se vide i razlicita tumacnja kad je opravdano uci u rat.

 

http://buddhism.about.com/od/basicbuddhistteachings/a/war.htm

 

dakle, ista prica o "miroljubivosti" kao i u slucaju islama, hriscanstva ili bilo koje druge religije.

  • Upvote 1
  • Downvote 1

Share this post


Link to post
Share on other sites

Miroljublje je gej.

Krišna u Bhagavad giti, uostalom, lepo objašnjava to pitanje o ratovanju. Ono će uvek postojati, to je činjenica, bez obzira na preovlađujuću religiju, politiku itd. To je neizostavan element ljudske egzistencije.

  • Upvote 2
  • Downvote 2

Share this post


Link to post
Share on other sites

cini mi se da mnogo ljudi zivi u zabludi da je budizam religija naklonjenija miru nego sto je slucaj sa ostalim religijama.

istorija nas uci da to nije bas uvek tako. sledi par primera gde se vidi da budisti u istoriji nisu bas uvek bili u "peace mode-u". takodje, ovde se vide i razlicita tumacnja kad je opravdano uci u rat.

 

http://buddhism.about.com/od/basicbuddhistteachings/a/war.htm

 

dakle, ista prica o "miroljubivosti" kao i u slucaju islama, hriscanstva ili bilo koje druge religije.

velika, ogromna razlika. proroci judaizma (samim tim i hrishcjanstva) i islama su bili osvajachi, pljachkashi itd po svedochanstvu samih njihovih svetih spisa. buda je bio monah koji je prosio za hranu i nije ostalo zapisano da je ikoga udario, i njegovo uchenje je skoro u potpunosti pacifistichko.

 

kada god buda pricha o primenjivanju bilo kakve sile uvek je u negativnom kontekstu i nikad nigde ne daje "izuzetke" za pravilo da ne treba ubijati. chak ispravlja ljude koji pokushavaju da nadju i najmanje izuzetke. (tipa kada je neki monah video dzhelata kako ide da pogubi choveka sa tupom sekirom, rekao mu da naoshtri sekiru da bi osudjenik umro sa minimalno bola- iz jednog udarca- buda je tog monaha izbacio iz zajednice sa objashnjenjem da je savet da se neko milostivo ubije svejedno savet da se neko ubije)

 

jedini originalni izvor gde buda pricha o bilo kakvoj sili (o samoodbrani) u pozitivnom kontekstu, to je indirektno pominjanje iste, a i to je "pozitivno" samo uslovno. radi se o njegovom uchenju o dve vrste srecje- u ovom zhivotu i posle njega, i o 4 izvora jedne i 4 izvora druge.

 

4 izvora srecje u ovom zhivotu su produktivni trud (trud da se obezbede sredstva za zhivot), nerasipanje [sredstava za zhivot] (izbegavanje zhenskarenja, kockanja, pijanstva i losheg drushtva), dobro drushtvo (prijatelji koji poshtuju 5 pravila morala, koji su velikodushni, i koji su razumni), i zashtitnichki trud [porodice i sredstava za zhivot] (trud da se sachuva od poplave, pozhara i lopova).

 

eto to pominjanje odbrane od lopova mozhe da bude izgovor za samoodbranu.

 

pored toga, jedini izgovor za rat mozhe da bude budino "ne smaranje" vladara da raspuste svoje vojske (iako je razgovarao sa vishe vladara i vojskovodja u svom zhivotu) i chak je govorio kako je odlika dobrog vladara jaka vojska; i ne smaranje vojnika da napuste vojsku, chak je zabranio da se u monashku zajednicu primaju ljudi koji bezhe od izvrshavanja vojnichke duzhnosti (mada je na insistiranje jednog vojnika na pitanju o chasti u vojnichkom pozivu odgovorio da takva stvar ne postoji, i rekao mu da vojnici koji poginu u borbi u stanju uma gde zhele smrt protivniku ne idu u "raj za ratnike", kako je taj vojnik mislio, nego u pakao).

 

tako da- jeste, ljudi koji sebe nazivaju budistima uchestvuju u ratovima i ubijaju (i u ratu i van njega), ali vrlo teshko mogu da nadju opravdanje za svoje postupke u budinim rechima.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Postoje budisti koji su ateisti, budisti koji su agnostici, budisti koji su (panen)teisti, i budizam sam po sebi ne propoveda nijednu tu ideju, zavisi od skole- teravada budizam propoveda agnosticizam, dok neke mahajana skole propovedaju teizam.

 

A inache, postoje religije koje su ateistichke.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Kao na primer, kult velikog vodje u Severnoj Koreji? Ima sve potrebne osobine da bude fina i miroljubiva religija...

 

Postoje i Srbi koji jos veruju da sveti Ilija baca gromove iz svoje nebeske kocije, pa to sa Hriscanstvom veze nema. Kao sto su Srbi nebeski narod, tako je i Buda bog. Mitologija. A ako vidis Budu na putu... ubi ga.

Uostalom, nekad se i Taoizam smatrao za religiju, a svet za masinu koja funkcionise po strogo odredjenim, logickim, principima. Terminologija je opasna stvar.

  • Downvote 1

Share this post


Link to post
Share on other sites

Sami sebe

 

Čineći loša dela, sami sebe prljamo.

Čineći dobra dela, sami sebe pročišćujemo.

Čistoća i nečistoća samo od nas zavise.

Niko nikog pročistiti ne može.

 

Buda

Dhammapada XII.165

 

Waterfall%20115.jpg

Share this post


Link to post
Share on other sites

  • 2 weeks later...

Bilo da je reč o domaćinu ili monahu,

ja hvalim ispravno vežbanje.

I bilo da je reč o domaćinu ili monahu,

ako vežba na pravi način,

upravo zbog takvog vežbanja

osvojiće Istinu, Dhammu, osvojiće Dobro.

 

Buda

 

:)

Share this post


Link to post
Share on other sites

  • Recently Browsing   0 members

    • No registered users viewing this page.
×
×
  • Create New...