Jump to content

Svemir


hypnos

Recommended Posts

Zanimljivo, mada realno jedino mogu čvrsto da dokažu vanplanetarno poreklo ako npr nađu neki fosilni ostatak ili nešto što može da posluži da se analizom odredi starost koja bi šokirala javnost. Ovako će doveka tvrditi da je posejano ovde. :haha: Mada, posle pronalaska one bakterije letos što razlaže PAH-ove i one od decembra što su je našli da živi u arsenu, poljuljana je tradicionalna postavka da je za život potrebno c-h-o-n okruženje. Ispada da smo ponovo egocentrično pretpostavili da je sve što je loše za nas loše i za ostale organizme... Biće zanimljivo ispratiti ovo!

Share this post


Link to post
Share on other sites

Pa ja sam uvek verovao u zivot van zemlje. :haha: To i jeste jedino logicno.

Ako ovo ispadne da je istina, nece nista bitno promeniti. Bice mi drago da konacno ima i materijalnog dokaza, jer nauka bez toga ne moze.

 

A ti si, mislim, govorio sve vreme kako ne verujes u zivot van zemlje, ili tako nesto?

Share this post


Link to post
Share on other sites

Pa ja sam uvek verovao u zivot van zemlje. :haha: To i jeste jedino logicno.

Ako ovo ispadne da je istina, nece nista bitno promeniti. Bice mi drago da konacno ima i materijalnog dokaza, jer nauka bez toga ne moze.

 

A ti si, mislim, govorio sve vreme kako ne verujes u zivot van zemlje, ili tako nesto?

 

Mene iskreno receno vise zanima kako ce religije tumaciti postojanje zivota van zemle ako se nadje.

 

Nisam to tvrdio,vec sam skeptican,za sada ga nema,ako dokazu verovacu,do tada kuliram i citam tvoje memove na temi humor :)

Share this post


Link to post
Share on other sites

Guest HEFEST

lol

 

I'm looking forward to the publication next year of the discovery of an extraterrestrial rabbit in a meteor. While they're at it, they might as well throw in a bigfoot print on the surface and chupacabra coprolite from space. All will be about as convincing as this story.

 

:mhihi:

 

Kakav tekst. Objasnio covek.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Lepa ilustracija. Stavke 4 i 5 su ključne za jedan od glavnih problema kosmologije - ne možemo videti dalje od 300 000 godina posle Velikog praska, jer se kosmologija bazira na proučavanju svetlosti koja putuje do Zemlje, a ako nema svetlosti teško se dolazi do podataka. Ipak, mislim da su astronomi snimili izgled svemira 300 000 godina posle Velikog praska i na osnovu te slike doneli neke zaključke o procesima koji su se dešavali i pre te magične granice od 300 000 godina posle :) Uz današnja tehnološka dostignuća, pojma nemam kako bi bilo moguće zaista dokazati tačnost teorije Velikog praska, ali u tome je i zanimljivost istraživanja pivopije.gif Meni je npr. zanimljivo kako po važećoj teoriji taj prasak nije bio simetričan. Nekako mi taj nedostatak simetričnosti ide u prilog onoj teoriji da postoji beskrajan broj univerzuma, ali verovatno više zbog toga što taj prasak nije bio savršen, pa nekako čudno deluje da je bio jedini, ali to je već idealizacija :D

Share this post


Link to post
Share on other sites

 

ne zna taj de udara,hawking je objasnio...brate i dalje neki teraju po svome pa se u'vatili za to da zivot ne moze biti drugaciji od onog koga mi poznajemo pa da ga jebes,ono sto mi se svidelo kod hawking-ovog zapazanja jeste konstatacija da neki oblici zivota nama nepoznati mogu nastati cak i na suncu recimo ili u samim solarnim vetrovima ili pak u samoj crnoj materiji,nikakve opcije covek ne iskljucuje...

Edited by BruceBruce

Share this post


Link to post
Share on other sites

Jbg jedina je fora što ne objašnjava kakva bi to bića bila, što se hemijskog sastava tiče :) To sa Suncem deluje baš onako ekstremno. Jednostavno sve se na tim temperaturama topi, ne postoje supstance koje mogu tu vrućinu da prežive u čvrstom obliku. Jedino ako postoje nekakvi plazmatični živi organizmi, što bi bilo u najmanju ruku zanimljivo pivopije.gif Na zvezdama je toliko toplo da se sva eventualno nastala jedinjenja cepaju na elemente u atomskom stanju, tako da ako ima nekog života, on bi bio sastavljen iz čistih elemenata, a to je jako jako teško zamisliti, jer pazite, tu ulazi nekih 80-ak elemenata (ne računam radioaktivne), a to je stvarno malo građevnih blokova za život. Život na bazi ugljenika je jako dobra opcija ponajpre zbog hemije (govorimo o milionima do danas otkrivenih jedinjenja), a čovek trenutno nije dovoljno tehnološki napredovao da bi počeo da istražuje po svemiru neke druge opcije, pa treba bar još neko vreme da se drži ove ugljovodonične priče. I dalje mislim da su one priče sa silicijumom više tu zbog naučno-fantastičnih romana nego zbog bilo čega što ima veze sa stvarnošću - jedan organizam koji bi bio silicijumske prirode bi imao MNOGO manju raznovrsnost u komponentama koje ga izgrađuju od jednog ugljeničnog stvorenja. Pored toga, silicijum teže nastaje i svakako će ga na datoj planeti ili gde već biti manje od ugljenika. S druge strane, prednost takvih organizama bi mogla da bude dosta veća otpornost na toplotu npr., ja da sam od silicijumovih jedinjenja premazao bih se nekim silikatima koji su među najteže topljivim jedinjenjima ovde na Zemlji :) Eto npr. zašto bi moralo biti vode, ili kiseonika? To su neka pitanja na koja ti 'naučnici' uskih shvatanja odgovaraju sa 'pa zato što je tako na Zemlji' mhihi.gif Ali dobro, moramo se složiti da su danas u praksi najbolje opcije da se traga za životom sličnim ovom na Zemlji, a posle ko zna :)

Share this post


Link to post
Share on other sites

pa da to je ta prica,dok ne pronadju zivot koji mi smatramo zivotom nece moci da tragaju za drugim cudesama svemira,to stoji,ali opet kad pogledas da mi dalje od meseca nismo isli tj ljudska noga dalje nije krocila onda je smesno i zamisliti da mi znamo sve o samom sastavu nebeskih tela,univerzum je toliko velik i sirok pojam da jednostavno nema teoretske sanse da je ta konstatacija tacna i ono sto je crno nije crno ako kapiras sta zelim time da kazem,jednostavno nismo merodavni da tvrdimo bilo sta jer smo nesposobni da dokazemo i nismo svesni realnog toka vremena a ni prostora u kome se nalazimo...

Edited by BruceBruce

Share this post


Link to post
Share on other sites

Htedoh i ja napisati nesto slicno, ali me mrzelo. :)

Mali smo mi (tehnoloski, ali i u glavama) da bi pricali o zivotu u svemiru i kolike su sanse da postoji i sl.

Ali dobro, to je sve zbog toga sto sami sebe ogranicavamo.

 

Zivimo u tolikim iluzijama da je to smesno. Madjionicari nam to dokazuju svakodnevno, bilo koji, ne moraju to biti Koperfild i ostala elita, vec i oni obicni sto zabavljaju decu. Svaki uspesan trik se igra sa nasim mozgom i culima, i dokazuje kako je svet i realnost koju dozivljavmao oko nas samo ono sto nam isti taj um kroz cula pokazuje, i da mozemo biti prevareni u svakom trenutku.

Edited by Novaliis
  • Upvote 1

Share this post


Link to post
Share on other sites

Htedoh i ja napisati nesto slicno, ali me mrzelo. :)

Mali smo mi (tehnoloski, ali i u glavama) da bi pricali o zivotu u svemiru i kolike su sanse da postoji i sl.

Ali dobro, to je sve zbog toga sto sami sebe ogranicavamo.

 

Zivimo u tolikim iluzijama da je to smesno. Madjionicari nam to dokazuju svakodnevno, bilo koji, ne moraju to biti Koperfild i ostala elita, vec i oni obicni sto zabavljaju decu. Svaki uspesan trik se igra sa nasim mozgom i culima, i dokazuje kako je svet i realnost koju dozivljavmao oko nas samo ono sto nam isti taj um kroz cula pokazuje, i da mozemo biti prevareni u svakom trenutku.

 

Odlicno napisano. +1

Share this post


Link to post
Share on other sites

Polako nauka napreduje u toj borbi sa čulima. Pojavom kvantne mehanike i njenim razvitkom sve su više naučnici u mikrosvetu isključivali ulogu čula i pretpostavki i toga šta bi bilo lepo, kako bi bilo lepo da je putanja elektrona oko jezgra kružna, kako elektron provodi sve svoje vreme na istom energetskom nivou itd. Današnja astrofizika se bazira na kvantnoj mehanici + naravno teoriji relativiteta, klasična fizika nema ništa s tim. Baš zbog toga je astronomija toliko uznapredovala, jer je postalo moguće izračunati milion stvari koje nisu mogle biti izračunate tačno uz pomoć modela kretanja i interakcija materije po klasičnoj teoriji.

 

Imam jedan dosta dobar primer recimo:

 

Što se mase svemira tiče, ljudi izračunaš sabiranjem sve materije za koju znaju da postoji i dobiše jako malu masu, koja ne bi bila dovoljna za postojanje npr. jata galaksija, galaksije se jednostavno ne bi privlačile intenzitetom kojim se privlače. Ranije bi zbog ovakvih problema ljudi rekli 'OK teorija ne valja, idemo od početka', ali sada kada su čula i ljudska logika manje-više isključeni, ljudi su se dosetili da možda nisu otkrili to što daje svemiru tako veliku masu, i nazvaše oni to tamna materija. Ne znaju šta je, ne znaju kako da je pronađu, ali eto, nadaju se da će u budućnosti biti pronađena. Mada nema logike da je 70-80% svemira nešto što apsolutno ne znamo da otkrijemo, ljudi su strpljivi, stavljaju čula i logiku na stranu i čekaju revoluciju i pronalazak tamne materije.

 

Slična je priča bila i sa antimaterijom. Od egzotične pretpostavke i popularne teme Sci-Fi literature prerasla je u nešto sasvim realno. Jedan od najvećih pronalazaka u istoriji čovečanstva prošao je među ljudima kao 'zanimljivost iz nauke', ja prosto nisam mogao da verujem koliko javnost uopšte nije bilo briga za tako nešto. Haaaaloooo, sudare se proton i anti-proton i nema ih više, sama, čista energija, potpuno pretvaranje mase u energiju mhihi.gif Samo zbog tog pronalaska vredi LHC, samo zbog tih par antiprotona koji su trajali 10 na minus nešto sekundi, ko zna šta će još otkriti icon_rockdevil.gif

Share this post


Link to post
Share on other sites

Mesec će sijati jače 19. marta

IZVOR: BETA

Beograd -- Mesec će u subotu, 19. marta, sijati jače i biti bliže zemlji nego ikada u poslednjih gotovo 20 godina, saopštila je NASA.

 

 

(Foto: Nikola Pekas)

Pun Mesec biće u "super perigeju", pa će moći da se posmatra u punom sjaju i veličini. Poslednji put Mesec je bio tako blizu Zemlje u martu 1993. godine.

 

"Vredi posmatrati Mesec u subotu", kazao je Džef Čester iz američkog opservatorijuma u Vashingtonu, dodavši da je ovakva nebeska pojava veoma retka.

 

Pun Mesec izgleda drugačije, zbog eliptičnog oblika svoje orbite. Kada je u perigeju (naziv za tačku na putanji nekog nebeskog tela u orbiti oko Zemlje u kojoj je to telo najbliže Zemlji) Mesec je otprilike 50.000 kilometara blize Zemlji, nego kada se nalazi u najudaljenijoj tački svoje orbite, koja se naziva apogej.

 

"Mesec u blizini perigeja izgleda 14 posto veći i 30 posto sjajniji nego kada je u apogeju", navodi se na stranici NASA-e, prenosi CNN.

 

Pun Mesec ce izaći na istoku tokom zalaska Sunca i tada će izgledati posebno velik.

 

Iako će vam se mozda učiniti da je Mesec tako blizu da ga "zamalo" možete i dohvatiti, on će od naše planete biti udaljen 356.577 kilometara.

 

Sledeća prilika da pogledate pun Mesec u perigeju, tako blizu Zemlji, biće 2029. godine.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Stiglo proleće sa metanskom kišom na Titan pivopije.gif Dobro je što nemaju šibice tamo mhihi.gif

 

Dobro je što postoje sajtovi tipa Science daily, mislim da ne bih mogao da izdržim večitu sprdnju sa naučnim vestima na sajtovima medijskih kuća. Baš je profesor na predavanju lepo primetio da je na dan kada je u LHC-u otkriveno onih 38 ANTIprotona ta vest stajala negde u uglu onako iza svih naslova sa domaće estrade, što narodnjačke što političke icon_redface.gif Ja sam npr. zinuo kad sam pročitao vest.

Share this post


Link to post
Share on other sites

  • Recently Browsing   0 members

    • No registered users viewing this page.
×
×
  • Create New...