Jump to content

Svemir


hypnos

Recommended Posts

Наравно, скоро све фотографије космоса, од кућне радиности до HST-а захтевају много сати обраде, али све је то мање-више реално. Јасно је (ваљда? осим ако ја нисам полудео) да су на овој првој небо и пејзаж две одвојене фотке накнадно спојене. Али свеједно знаш да и једно и друго постоји и може се видети голим оком или великим телескопом у свој својој лепоти.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Pa to kažem, možda smo i poludeli xD Treba otići i videti :D Niko od nas verovatno nije boravio na nekom mestu koje je na ogromnoj planini visoko iznad svih svetala koja kvare uživanje u noćnom svetlu. Čudno mi je npr. kada čitam o sazvežđima pa piše da npr. Veliki medved ima preko 200 zvezda vidljivih golim okom :confused: Ja vidim možda 10-ak :lol: Podatak 200 se sigurno odnosi na najmračnijam oguća mesta na Zemlji. Pa ako je tamo 20 puta više zvezda vidljivo golim okom, hm, možda i galaksija izgleda stvarno onako :)

Share this post


Link to post
Share on other sites

http://500px.com/photo/1727142

 

 

 

Nepal, Milky Way above the Himalayas (Mardi Khola valley), 2011

 

30 sec, f/1.6, ISO 2500, FL 24 mm, (Canon EOS 5D Mark II + Canon EF 24mm f/1.4 II L USM)

 

 

да ли ово значи да је буџено? неки тврде да није

Edited by -con-struc-tor-

Share this post


Link to post
Share on other sites

Kiša meteora nad Evropom i Azijom

Astronomi kažu da će, ako bude vedro, moći da se vidi 60 do 600 "zvezda padalica" na sat, ili jedna do deset u minutu.

 

Najviše će ih biti od 17:09 GMT (19:09 po srednjeevropskom vremenu) i od 19:57 GMT (21:57 po srednjeevropskom vremenu), najavio je Institut za nebesku mehaniku (IMCCE/Pariska Opservatorija).

 

Očekuje se da će se jaka "kiša meteora" nastaviti do oko 21:00 GMT (23:00 po srednjeevropskom vremenu).

 

Planeta Zemlja će u subotu rano uveče ući u oblak "otpada" komete "21P/Đakobini-Ziner" (Gicobini-Zinner), otkrivne 1900. godine.

 

"Milioni zrna prašine, ulazeći u atmosferu brzinom od 80.000 kilometara na čas, omogućiće nam da vidimo do 600 meteora u jednom satu" što će se ponovo desiti kroz 40 godina, kada Zemlja ponovo prođe kroz taj deo oblaka, objasnila je Pariska opservatorija.

Share this post


Link to post
Share on other sites

'Ako bude vedro' :D Broj 60 do 600 pokazuje da oni baš otprilike to procenjuju, ali uvek to privuče ljude i uvek se svi razočaraju što nisu videli toliko. Videli bi toliko da odu na vrh neke planine npr., ali u blizini gradova videće bar 5-10 puta manje meteora. Inače, nisam ni znao da su Drakonidi u par navrata razvalili nebo koliko ih je bilo, 193x godine i 194x godine, ne sećam se tačno koje su godine u pitanju, kažu 10 000 meteora u sat vremena, neverovatno :rockdevil:

Share this post


Link to post
Share on other sites

  • 2 weeks later...

Čitam nešto science daily, i setim se iz nekog razloga SETI-ja, Wow signala i tih stvari, potrage za inteligentnim vanzemaljskim životom. Koliko je samo poruka poslato preko radio-teleskopa, pa evo je najčuvenija, poslata pomoću teleskopa Arecibo, u (tj. na) Portoriku valjda. Poruku ste verovatno ranije videli i možda vam nije delovala posebno logično i razumljivo, a ovde je objašnjena dosta lepo:

 

http://en.wikipedia.org/wiki/Arecibo_message

 

Inače, šta znam, ako je poslata u binarnom formatu mogli bi je dešifrovati eventualni primaoci, bez otkrića matematike ne bi nikad ni razvili tehnologiju za primanje radio-poruka, a binarni sistem je smislena opcija, jer ga je jednostavno primeniti, crni kvadratić ili beli kvadratić, puno ili prazno, da ili ne, 1 ili 0 :) E sad, druga je stvar da li su oni uspeli da razviju binarni sistem u matematici :mhihi: U suštini, poruka ne deluje teška za dešifrovati, ali malo mi je čudno ovo što se neki brojevi množe sa talasnom dužinom poruke kako bi se dobili neki drugi podaci, npr. prosečna visina muškarca se dobije množenjem broja koji je prikazan u poruci sa talasnom dužinom poruke, kako će oni znati da to treba da urade? xD Ali dobro, taj podatak i nije posebno bitan, bitno je da je naznačena planeta, na krajnje jednostavan način, a valjda će znati bar da odrede od koje zvezde potiče signal, tj. iz blizine koje zvezde dolazi.

 

S druge strane, ploča koju sa sobom nose Voyager 1 i Voyager 2 su dosta zajebanija stvar. Na ploči je zapravo napisano uputstvo za reprodukovanje sadržaja koji se na njoj nalazi. Skoro sve slike se odnose na samu ploču, na kojoj su valjda fotografije sa zemlje, razni audio zapisi, i tako, a na njima je i posveta muzici - To the makers of music — all worlds, all times :pivopije: Ali dobro, te ploče su više neki znak volje za istraživanjem i putem u nepoznato u potrazi za novim znanjem, nije realno očekivati da će sonde biti otkrivene od strane neke civilizacije. Inače, ne znam da li se dobro sećam, ali mislim da će negde 2015. ili 2020. Vojadžeri prestati sa radom, tj. da će im nestati električne energije, i tako će ih moći otkriti samo neko sa nekakvim super-senzorima, ili eto slučajni prolaznici koji u ogromnom svemiru nalete na malu sondu sa Zemlje. Evo je jedna zanimljiva sličica na kojoj su otprilike označene pozicije 4 sonde koje su najdalje od Zemlje a lansirane su na ljudskim raketama:

 

outersolarsystem-probes-4407b.png

 

Voyager 2 je najudaljeniji od svih, 17.8 milijardi kilometara od Zemlje, 17 800 000 000 kilometara :da:

Share this post


Link to post
Share on other sites

E da, zaboravih da kazem, a i nisam imao neta... U Observatorijumu kod Kalemegdana (za one koji ne znaju, ona bela zgradica ispod Kalemegdana), se odrzavaju besplatna predavanja o Svemiru, planetama, mesecu, zvezdama itd :) Bio sam na predavanju o kretanju meseca i planeta, ali to je vec drugo ili trece predavnje. Moja devojka ide redovno, ja nemam vremena posto radim. Inace, ko zeli, moze da ide, nisam siguran tacno kako je za satnicu i raspored, znam da sledeceg cetvrtka i tamo onog ponedeljka ima predavanja sigurno.(trebala su biti za petak i subotu sledecu, ali su pomerena tako). Inace ko zeli, moze slobodno da bane :) Interesantna su predavanja, za sve uzraste, vidjam bake i deke kako zapisuju :haha:

Share this post


Link to post
Share on other sites

Isti je slučaj sa novosadskim planetarijumom, svakog četvrtka od 20h čini mi se predavanja o raznim temama vezanim za astronomiju, mislim da predavanja nisu nešto posebno povezana, pa ne brinite ako propustite neko. Lično, nisam nikad bio, uglavnom zbog fakulteta na kome sam svaki semestar, blago meni, imao neke vežbe četvrtkom do kasno uveče, ali možda ću ići ove godine :) I da, na master programu na koji se nadam da ću biti primljen imaju astrohemiju kao izborni predmet :rockdevil:

Share this post


Link to post
Share on other sites

Au baš fino, video sam fotografije iste oluje, samo viđene iz Misurija. Baš sam na fb ostavio komentar tipa blago njima :) To su mnogo manje geografske širine nego što je naša, a ipak, zbog odsustva planina, mogu da vide auroru borealis :da: Lupio sam za planine, ali ne vidim neki drugi razlog zašto bi oni videli neki visinski fenomen koji se dešava i u drugim krajevima planete, na istim, ili sličnim visinama, i sličnih je boja :)

Share this post


Link to post
Share on other sites

Zavisi, sad ću baš da proverim na kojoj se tačno visini javlja aurora :) Ali ono, magnetosfera je dosta velika stvar, dovoljno je visoko da bi ista svetla mogla da budu viđena iz mnogih svetskih lokacija :da:

 

Haha, ništa određeno xD Ovo se izgleda dešava jako retko, spuštanje aurore na manje geografske širine. Nije to nikakvo čudo, ali viđao sam dosta izveštaja iz SAD-a o aurori, gomilu iz država tipa Ilinoja, Indijane, Ohaja, tj. država koje su na sličnoj geografskoj širini kao mi, ili još južnije, a imali su sasvim fine pojave aurore, pa sam tako pomislio da je to kod njih skoro pa redovna pojava, dok kod nas, ne znam, ali nikada je nisam video niti sam čuo da je neko video. Objašnjavaju nekim indeksom geomagnetske aktivnosti, koji zavisi sigurno od aktivnosti Sunca, i ko zna čega sve još. Sprdnja bi bila da je moguće da oni zbog zagađenosti atmosfere vide to što vide xD Što se visine tiče, od 100 pa do 'više stotina' kilometara :mhihi: Evo ga link jedan, 'da li možete da vidite auroru sa vaše lokacije?' :pivopije:

 

http://www.swpc.noaa.gov/Aurora/

Share this post


Link to post
Share on other sites

Dok sam ziveo na selu, Veneru sam posmatrao svako vece, jasno se vidi, ne treba nikakav teleskop.

 

Ovde se jedva vidi par zvezda na nebu, a kamoli Mlecni Put i sazvezdja koja sam navikao da vidim preko cele godine, posebno zimi.

 

Znam da se aurora javlja u severnoj americi, dosta juznije nego sto se ocekuje, i ne znam zbog cega je to tako. Pojacana aktivnost sunca, promena u atmosferi, ko zna.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Pa da, ali da je samo do aktivnosti Sunca videli bi je i mi ovde. Igra tu ulogu i sastav atmosfere :da: Najveselija priča bi im bila da je atmosfera kontaminirana raznoraznim metalima koji luminesciraju pod uticajem zračenja sa Sunca :mhihi:

 

@Egzistencijalni

 

Ipak ne 'bar neki bedni' :D Imao sam ja kao klinac bedni teleskop, i otprilike, hm, nije mali kružić nego veći kružić :lol: Osim toga, svetlost Sunca te onemogućava da vidiš planetu onakvu kakva je, od bljeska ti je vidiš kroz teleskop skroz svetlu, a ne onako smeđe-sivu kakva bi Venera trebala biti zbog svoje atmosfere pune veselih oblaka koji grme i sevaju na 500 stepeni :haha: Ima na sajtu teleskop.rs finih teleskopa, evo je npr. jedna fotografija Jupitera sa jednog od njihovih najboljih (košta oko 200 000 novaca):

 

rgbjpg.jpg

 

Nadam se da ću jednog dana imati, ono, baš baš teleskop, sa sve mogućnostima da se gledaju i fotografišu druge galaksije, magline, zvezde, i tako. Naravno, radio bih u inostranstvu za tako nešto :mhihi:

Share this post


Link to post
Share on other sites

Dolazi nam asteroid prečnika 400 m :) 8. i 9. novembra će proći na nekih 325 000 km od Zemlje. Evo je vest sa NASA sajta:

 

http://neo.jpl.nasa.gov/news/news171.html

 

Evo je animacija približavanja:

 

541440main_2005_YU55_approach.gif

 

Inače, ovo je najveći asteroid koji prolazi pored Zemlje a da je prethodno otkriven, jedan sličan je prošao 1976. čak i bliže Zemlji, ali je bio iznenađenje pošto, jelte, tadašnja tehnologija nije dozvoljavala previše otkrivanja asteroida, sem onih baš najvećih, a ni za njih nisam baš siguran.

 

400 m je jako ozbiljna stvar. Primera radi, Beringerov krater je napravio meteor prečnika 50 m, a, ono što je bitnije za poređenje, onaj Chicxulub krater (valjda sam pogodio ime) kod Jukatana, meteor odgovoran za izumiranje pre 65 miliona godina, napravio je meteor prečnika 10 km ili više. Mada udari funkcionišu na eksponencijalnoj skali, pa udar nečega što je 25 puta manjeg prečnika nije 25 puta slabiji, već, ono, mnogo mnogo mnogo slabiji, isto tako asteroid od 400 m ne bi napravio štetu koja bi bila samo 8 puta veća od one koju je napravio meteor odgovoran za Beringerov krater (koji je otprilike par stotina metara dubok, širok 2-3 kilometra, i tako, u suštini, VELIKA rupa :mhihi:

 

Pored toga, 325 000 km je na svemirskoj skali neverovatno blizu. Ovaj asteroid će proći na udaljenosti manjoj od one na kojoj orbitira Mesec, i za to kratko vreme biće najbliže (veće) nebesko telo Zemlji. Chilling :ph34r:

 

Našao sam i listu potencijalnih pretnji u sledećih 100 godina, pa evo i to ću okačiti, ako nekoga zanima. Nema nekih baš baš opasnih, tj. sve su verovatnoće jako male, ali procene se stalno ažuriraju i verovatnoće se menjaju. Naravno, ko kaže da neće doći nešto još neotkriveno, mali su to objekti da bi sve potencijalne pretnje bile otkrivene do danas :mhihi:

 

Čitam na wikipediji da je Chicxulub selo na Jukatanu, a naziv mu je složenica koja potiče od reči iz majanskog jezika - ch'ic znači buva, a xulub je demon, đavo, ili rogovi :rockdevil:

Edited by Stolet

Share this post


Link to post
Share on other sites

Sve nešto tragam za tom informacijom, ali nigde ne nalazim. Kažu za Apofis da ćemo ga 2029. moći videti golim okom, a on je prečnika oko 300 m, samo je fora što ne nalazim podatak na kojoj će udaljenosti od Zemlje biti. Ali, hm, s obzirom na to da će ovaj asteroid za par dana biti malo bliže od Meseca, a da je ipak mnogo mnogo manji od Meseca (nekih 4000 puta manjeg prečnika), nemam pojma :haha:

 

EDIT: Izgleda se neće videti golim okom, ali 'manjim teleskopima' će se videti :mhihi: Znači ništa :)

Edited by Stolet

Share this post


Link to post
Share on other sites

  • Recently Browsing   0 members

    • No registered users viewing this page.
×
×
  • Create New...