Jump to content

Svemir


hypnos

Recommended Posts

Perseidi ove godine prilično osakaćeni prisustvom punog ili skoro punog Meseca. Na otvorenom sam proveo 4 večeri, od četvrtka do ponedeljka, Mesec je izlazio nešto pre mraka a zalazio rano ujutru, a u subotu je čini mi se bio pun Mesec. Mesečina je bila neverovatno jaka, toliko da se na jezeru jedva videlo 5 najuočljivijih zvezda Kasiopeje, tako da smo videli samo najsjajnije meteore. Ukupno, za 4 večeri možda oko 150-200 viđenih. Najbolji su bili pre zore, ali nažalost to sam imao prilike gledati samo u nedeljnu zoru, kada sam propustio jedan bolid, aaaaaa, gledao sam na drugu stranu, video svetlost sevanja okolo, okrenuo se prema zapadu i tamo video samo trag, a pošto se jasno videlo sevanje rekao bih da se meteor raspao u atmosferi. Sada kad Mesec izlazi kasnije ja sam u Novom Sadu, ali otići ću na tvrđavu ovih dana, pokušati da nađem neko prihvatljivo mesto za posmatranje dok Mesec ne izađe, možda i vidim nešto :)

Share this post


Link to post
Share on other sites

Perseidi ove godine prilično osakaćeni prisustvom punog ili skoro punog Meseca. Na otvorenom sam proveo 4 večeri, od četvrtka do ponedeljka, Mesec je izlazio nešto pre mraka a zalazio rano ujutru, a u subotu je čini mi se bio pun Mesec. Mesečina je bila neverovatno jaka, toliko da se na jezeru jedva videlo 5 najuočljivijih zvezda Kasiopeje, tako da smo videli samo najsjajnije meteore. Ukupno, za 4 večeri možda oko 150-200 viđenih. Najbolji su bili pre zore, ali nažalost to sam imao prilike gledati samo u nedeljnu zoru, kada sam propustio jedan bolid, aaaaaa, gledao sam na drugu stranu, video svetlost sevanja okolo, okrenuo se prema zapadu i tamo video samo trag, a pošto se jasno videlo sevanje rekao bih da se meteor raspao u atmosferi. Sada kad Mesec izlazi kasnije ja sam u Novom Sadu, ali otići ću na tvrđavu ovih dana, pokušati da nađem neko prihvatljivo mesto za posmatranje dok Mesec ne izađe, možda i vidim nešto :)

 

Meni je preksinoc bio bas plodan dan,za sat vremena sam uhvatio 7 komada a to je na ovoj mesecini stvarno nesto,mesecina je mnogo zajebala stvari ... :/

Share this post


Link to post
Share on other sites

U Novom Sadu, sa vrha zgrade? To je baš uspeh :da: Tvrđava bi bila idealna da se sat ne osvetljava non-stop onim reflektorima. Prošle godine smo gledali sa prostora gde je Main na EXIT-u, videli smo možda 40-50 komada za nekih 4 sata što smo tamo proveli.

Share this post


Link to post
Share on other sites

U Novom Sadu, sa vrha zgrade? To je baš uspeh :da: Tvrđava bi bila idealna da se sat ne osvetljava non-stop onim reflektorima. Prošle godine smo gledali sa prostora gde je Main na EXIT-u, videli smo možda 40-50 komada za nekih 4 sata što smo tamo proveli.

 

Da da,na vrhu kula u Radnickoj kod spensa :D

Share this post


Link to post
Share on other sites

NASA je objavila fascinantne snimke sudara dve galaksije koje su u sastavu VV 340.

Duguljasta galaksija je VV 340 Sever, dok je spiralna galaksija VV 340 Jug. Kroz nekoliko miliona godina ove dve galaksije će se spojiti u jednu. Galaksija VV 340 je locirana oko 450 miliona svetlosnih godina daleko od Zemlje.

 

114091-10.jpg

Share this post


Link to post
Share on other sites

Au kakav trip od dokumentarca na Discovery kanalu trenutno. Breaking Time se zove, uglavnom govore o putovanju kroz vreme, kako bi se moglo postići, dosta detaljno i konkretno. Vrlo, vrlo zanimljivo, preporuka :)

Share this post


Link to post
Share on other sites

Pročitah neđe da je napokon pobijena teorija da se može putovati brže od svjetlosti, čime je potvrđena Ajnštajnova pretpostavka i čime se, bar za sad, staje na put teorijama o putovanju kroz vrijeme. Neki pokus sa pojedinačnim fotonima, ako ima neko verziraniji da objasni o lemu se radi.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Dnevni list "Vijesti". Probacu da nadjem ima li u elektronskoj formi.

 

Evo Blic, ionako kradu sa istih izvora svi.

 

http://www.blic.rs/S...-vreme-nemoguce

 

U Vijestima je bolje objašnjeno.

 

"Prije desetak godina naučnici su otkrili superiluminaciju,tj. propagaciju u optičkim pulsevima na specifičnim medijima prema kojoj je širenje optičkih pulseva kroz određene medije moglo nadmšiti brzinu svjetlosti.

Kasnije se pokazalo da se radi o optičkoj varki, ali se i dalje smatralo da je pojedinačni foton mogao putovati brže brže od svjetlosti - što je potpirivalo i ideju o mogućnosti putovanja kroz vrijeme. Međutim - kurac!"

Edited by In The Flesh

Share this post


Link to post
Share on other sites

Inace ameri hoce da prave nuklearke na mesecu i marsu,divota.

Kad su već gađali Mesec, ništa im nije strano. :no:

 

Evo Blic, ionako kradu sa istih izvora svi.

Samo da nisu ukrali sa Njuza. :haha:

Share this post


Link to post
Share on other sites

Pa naravno,ljuti gledase previse star trek star wars i ostala cuda pa tripuju da je sve to lako.A nasa civilizacija jos uvek koristi fosilna goriva i ne moze turbina preko 56% efektivnosti da potera,a ocemo da putujemo brze od svetlosti.

 

Garantovano je to nemoguce na ovom stupnju civilizacije,ima da cekamo nekoliko stotina godina dok to ne bude moguce,ako ostane cilivzacije.

 

Znam da je jedan naucnik posvetio ceo zivot pominjuci nasu i hipoteticki gledano venzemaljske civilizacije po nivou tehnologije

Share this post


Link to post
Share on other sites

Guest HEFEST

Smor. Bolje ne pominji to. Necemo doziveti ni seks sa vanzemaljkama niti probati vanzemaljsku gudru. Mogli bi da otvorimo temu Zal za buducnoscu!!! :mhihi:

Share this post


Link to post
Share on other sites

OK, ljudi, brzina svetlosti JESTE konstantna, ali za određeni medijum kroz koji svetlost prolazi. Tako je ona čuvena od oko 300 000 km/s brzina svetlosti u vakuumu. Brzinu svetlosti u nekoj sredini diktira indeks prelamanja te sredine, a postoje sredine sa raznoraznim vrednostima indeksa prelamanja. Tako su npr. naučnici postavljanjem gomile prepreka na put snopa svetlosti uspeli da uspore svetlosni snop na brzine kojima se realno kreću stvari tipa aviona, pa čak i automobila. Postoji, međutim, 'trik', jer opet to nije 'usporavanje' u vidu konstantnog smanjenja brzine, već nešto drugo, ako nekoga zanima, verujem da mogu da objasnim :) Odavno je postavljena ta hipoteza da je brzina svetlosti najveća moguća brzina kretanja u svemiru. ALI, mislim da se fore sa putovanjem kroz vreme i intergalaktičkim putovanjima uopšte ne zasnivaju na 'prekoračenju' brzine svetlosti u smislu kretanja brzinom od 300 001 km/s, već se zasnivaju na stvaranju onih tunela u prostoru-vremenu, što, po modernoj fizici, jeste moguće, čak postoje i naučnici koji pokušavaju da naprave ovakve tunele kojima bi se vrlo brzo moglo doći do mesta/vremena koje želite.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Čekaj, je li tim eksperimentima sa usporavanjem svjetlosti oboren Ajštajnov postulat Specijalne Teorije Relativiteta da je brzina svjetlosti ista u svim inercijalnim sistemima?

Znaš na šta mislim, na onaj misaoni eksperiment u kome sa približavanjem / udaljavanjem Zemlje zvijezdi, sabiraju se / oduzimaju brzina svjetlosti koja ide sa zvijezde i Zemljina brzina, pa daju ukupno veću /manju brzinu od brzine svjetlosti.

Share this post


Link to post
Share on other sites

To 'usporavanje' je nešto ovako:

 

Na put monohromatskog (svetlost samo jedne talasne dužine) zraka svetlosti postavljen je materijal koji ima sposobnost da 'uspori' svetlost na sledeći način:

 

Fotoni svetlosti nailaze na atome materijala, sudaraju se sa njima, bivaju apsorbovani i time prouzrokuju prelazak atoma materijala u stanje više energije. Kada se to desi, atomi teže da se relaksiraju, i to rade tako što emituju foton svetlosti približne talasne dužine onoj talaznoj dužini koju je imao početni zrak (ovo nam je donela kombinacija kvantne teorije i zakona održanja energije). E sad, to stanje više energije traje jako jako kratko za neko normalno ljudsko poimanje, to su neke veličine tipa 10^-12 sekundi recimo. Ali, ta vremena variraju od atoma do atoma. Tako postoje atomi kod kojih su ta stanja relativno dugoživeća, što bi bilo oko 10^-8 sekundi. Tako se postiže da se svetlost u monomolekulskom sloju atoma izabranog materijala zadrži 10^-8 sekundi duže, ali iz prethodne priče vidite da se zapravo snop u suštini prekida, pa se emituje svetlost koja ga 'zamenjuje'. Eto tako su naučnici gomilanjem slojeva specifičnog materijala uspeli da 'uspore' svetlost na čini mi se ispod 100 km/h ako se ne varam, možete potražiti na netu eksperiment, ovo su samo neke osnove koje sam popamtio.

 

Što se konflikata tiče, svetlost ima konstantnu brzinu, ali se ne mora kretati potpuno pravolinijski, tu je Ajnštajn napravio zbrku kada je predložio zakrivljenje prostora oko tela velikih masa u kosmosu, te su zbog toga sve kosmičke udaljenosti morale biti iznova računate :lol: Takođe, svetlost može da difraktuje na mikro česticama, može da menja pravac pri prelasku iz jedne sredine u drugu sredinu drugačije gustine, može da se rasipa, i tako. Baš zbog toga je njena brzina merena u vakuumu, gde postoji jedna sredina, bez molekula koji bi prouzrokovali probleme pri merenju brzine, tj. koji bi pokvarili pravolinijsko prostiranje svetlosnog snopa.

 

Čekaj, je li tim eksperimentima sa usporavanjem svjetlosti oboren Ajštajnov postulat Specijalne Teorije Relativiteta da je brzina svjetlosti ista u svim inercijalnim sistemima?

Znaš na šta mislim, na onaj misaoni eksperiment u kome sa približavanjem / udaljavanjem Zemlje zvijezdi, sabiraju se / oduzimaju brzina svjetlosti koja ide sa zvijezde i Zemljina brzina, pa daju ukupno veću /manju brzinu od brzine svjetlosti.

 

 

Nisam fizičar, ali brzina svetlosti bi trebala da bude apsolutna. To znači da ona ne zavisi od vremena/mesta i lokacije hipotetičkog posmatrača. Zemlja kao planeta nema apsolutnu brzinu. Brzinu Zemlje možeš imenovati samo ako imenuješ i nešto u odnosu na šta ti Zemlju posmatraš. Npr. brzina Zemlje može biti 30km/s, što je brzina kojom Zemlja orbitira oko Sunca. Ali, za posmatrača iz neke galaksije koja se npr. od nas udaljava ta brzina bi se menjala u rasponu od (brzina udaljavanja galaksija - 30km/s) do (brzina udaljavanja + 30km/s), zavisno od trenutnog položaja zemlje i ugla pod kojim je posmatramo iz udaljene galaksije. Mislim da se ti misaoni eksperimenti rešavaju takvim forama, da je brzina svetlosti apsolutna, da je njena vrednost u vakuumu uvek 299 hiljada i nešto km/s, kao što je npr. 1m uvek 1m :) Vidim na fizičarskim forumima se veoma često prepucavaju o izboru lokacije posmatrača, tako da je moguće da ceo problem ima više rešenja :)

Share this post


Link to post
Share on other sites

  • Recently Browsing   0 members

    • No registered users viewing this page.
×
×
  • Create New...