Jump to content

Dream Theater


bu

Recommended Posts

To za konflikte je fakat interesantna tema, i dobar deo jako poznatih bendova je imao tu unutrašnju tenziju dvojce ljudi... Ono od Beatles-a na ovamo. Mada ima tih nekih primera da je kolektiv lepo radio, ali onda ako se desi zastranjivanje, odoše svi zajedno na jednu stranu i to je to, nema povratka. Evo Queensryche mi odmah pade na pamet.

Od Бетлеса pa do Šarla Akrobate?

:D

Nego, jeste zanimljiva tema, pitanje je gdje je nastaviti.

 

Digresija: meni, recimo, za producente odmah napamet pada Zeppelin i Jimmy Page, a onda u narednih par minuta se sjetim desetak nekih bendova koji nisu imali producenta a napravili su nešto (ali opet, to nešto se ne tiče savršenih studijskih albuma već karijere), a par minuta nakon toga se sjetim stotinjak odličnih ploča koje su nastale upravo djelovanja producenata koji uspjevaju da izvuku maksimum iz postojeće muzičke formule.

 

И то за продуценте је једна врста стереотипа коју слушам годинама и питање је колико је она на месту.

Ко ће имати бољу и јаснију визију о звуку и смислу бенда до оних који и јесу тај бенд?

Продуцент може да помогне а и не мора да буде тако.

У ДТ случају мислим да је то сасвим споредна ствар и да концепт бенда нема везе са тим аспектом стварања.

Vidiš, tvoje mišljenje i imaš pravo na njega.

Sa druge strane, imaš pravo i da mi ne odgovoriš na pitanje koji su najbolji albumi DT, subjektivno i objektivno...

:D

Muzički biznis je takav kakav jeste, vidjeli smo da se bendovi troše, ljudi se mijenjaju, godine prolaze, muzička industrija ne uzima zarobljenike, a ponekad ti neko treba ne zbog toga da ti kaže šta ti jesi već da ti pokaže šta nisi i šta ne trebaš biti.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Није уопште битно шта сматрам за најбоље, мени је "FII" сјајан албум, рецимо а он и није нешто популаран и цењен од стране фанова.

Проблем је у томе да мислим да су ДТ слушали мишљења превише људи а не премало.

Не, ту постоји неки други проблем а то је превише албума у кратком периоду, замор материјала.

Ово што сада раде јесте најбоље што су сада у стању да ураде и ја то ценим,

види се да су уложени и напор и знање и мени је то ОК.

Share this post


Link to post
Share on other sites

@Dushan S:

 

Pa nije ni logichno da se vi "kriticari" pravite pametni na ovom forumu,i pocevsi od LaBrie-a potapate ovaj subjektivno sjajan album.Glavna funkcija foruma je da ako ti kazes nesto lose a ja mislim kontra,onda je logicno da ja uzmem stvar u svoje ruke i iznesem misljenje koje se ne slaze sa tvojim...Jer kad bi samo vi uzeli stvar u svoje ruke onda stvarno,vase pametovanje ne bi imalo kraja.....Ne pravim ja od sebe strucnjaka niti sam mislio [ne mislila,musko sam] na ovo naivno "Šta si ti sad neki stručnjak da znaš"...a sto se tiche ovog albuma ja sam dovoljno strucan da ocjenim pjevanje LaBrie-a po onome sto sam chuo,kao i vjerovatno i ti....jer sumnjam da ti posjedujes neku vecu moc sagledavanja LaBire-vog pjevanja,bez ako se ne bavish istim.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Није уопште битно шта сматрам за најбоље, мени је "FII" сјајан албум, рецимо а он и није нешто популаран и цењен од стране фанова.

Vidiš, zbog toga sam rekao "subjektivno i objektivno".

Može on meni biti omiljeni, kao što nije, ali podatak bitan jeste da Images & Words ima zlatni tiraž u Americi, Awake je blizu, a onda kreće niz brdo. Zašto? Zato što objektivno kvalitet njihovih izdanja opada.

Pokušaj se prebaciti iz pozicije DT obožavatelja u poziciju prosječnog konzumenta pop kulture, pa malo sagledaj zašto je to tako kako jeste, na globalnom nivou. Onda se vrati u prvobitnu poziciju pa pogledaj da li ti je draža "Stream of Consciousness" ili "Erotomania", analiza na lokalnom nivou.

 

Проблем је у томе да мислим да су ДТ слушали мишљења превише људи а не премало.

Misliš?

Kojih ljudi, ako si spreman da to malo obrazložiš?

Za FII je priča ispričana, a sad, ako ti znaš da se nešto dešavalo poslije, podijeli to sa nama.

 

Не, ту постоји неки други проблем а то је превише албума у кратком периоду, замор материјала.

Ово што сада раде јесте најбоље што су сада у стању да ураде и ја то ценим,

види се да су уложени и напор и знање и мени је то ОК.

Zamisli se, da li je ovo izgovor?

Usput, izgurali su ugovor sa Warner. Ne znam da li ih je neko tjerao da izdaju album.

Share this post


Link to post
Share on other sites

@Apeiron - jel imas taj Awake In Japan? Ili bilo ko bilo kakav video sa te turneje?

Imam, ali na video kaseti :meshuggah: A video mi ne radi vekovima vec, tako da... mada, pitanje je i gde je ta kaseta sada :bigblue:

 

Ali veruj mi, koncert je toliko gadan da ti ne treba. U stvari, idealan je za pokazati koliko je LaBrie ispod svih ostalih u tom bendu.

 

 

Није ми јасна једна ствар: Видим да има доста упућених и ако Вас нервира већ 10 година нечији рад - зашто га и данас пратите?

A sta je tu cudno? Dream Theater mi je, uz Qryche i F. Warning, all time prog metal bend, i ne moze se tako lako zaboraviti stara ljubav. Isto kao i za Qryche, snimaju sve gore albume, ali nada umire poslednja. Mozda oni to jos uvek imaju u sebi, nikad covek ne moze znati.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ствар је у томе да је расправа беспредметна и да ме мишљење других о музици и уметности, уопште не занима превише, битан ми је лични однос са творевином тј. да ли има нечега за мене или нема, да ли га Метал Хамер хвали или куди не утиче на мене, нити статистике нити било шта друго.

Ја сам фан, не живим од овога и нећу да се претварам да живим од тога.

Имао сам велики пад интересовања за овај бенд неколико година али у овом албуму има нечега што ме враћа да га слушам.

Не мислим да ли ми се свиђа или не, само га слушам и пуштам га да се формира у мени а он има неку конструктивну енергију која је фалила на предходна 2 издања.

Чињеница је да ДТ нема ону енергију од пре 10 година а то опет јер човек у 22 није исти као и онај у 32 и његови покретачи су другачији. То је природно.

То је и суштина ове врсте музике, прогресив метала, да бенд стоји на месту, био би треш или нешто друго, ДТ мора да се мења и то поздрављам а да то не ради опет би га неко пљувао и тако у круг.

 

ДТ нема коме да се доказује и представља јер је ДТ технички (вероватно и стилски и идејно) најбољи прог бенд у историји ове врсте музике, осталих нема, ДТ је опстао јер није ни имао значајну конкуренцију.

Шта мислите, колико је тешко спринтеру да трчи сам или у неодговарајућој конкуренцији?

Да ли се слажете или не, то је већ Ваш проблем али да не постоји ДТ вероватно ни цео правац не би постојао.

Људи су презасићени овог бенда, којекаквим лајв издањима и бесмисленим официјелним бутлег албумима и познато је шта мислим о томе а то је да је то курвињски и патетични бизнис и то апсолутно не одобравам али ме се такође и не тиче јер ме не дотиче по било ком основу.

Ја не тражим генијалност од ДТ јер то више није могуће, када тражим "другачију" музику пронаћи ћу је, као ових дана, у прогресив рок и класик бендовима из Јапана, Италије и сл.

Share this post


Link to post
Share on other sites

I jos nesto.

 

Jedan od glavnih razloga zasto sam se ohladio svojevremeno (na Scenes From a Memory) od DTa, je taj sto je Portnoy postao jedan neverovatno gadan smarac, koji mora sve da radi, i da producira albume (lose!), i da peva back vokale (uzasno!) i da vodi sajtove, plus svira u 1500000 projekata, koji samo razvodnjavaju osnovnu DT ideju. Kapiram ja da je on odlican bubnjar (hell, svirao je bolje nego ikad i na prvom albumu, gde tek ne bi danas), ali je vremenom pokazao da je bas ona gadna komercijalna americka nistarija, i samim tim napadnim stavom mi se popeo na k.... jos tada.

 

Dalje, DT balade od Scenes-a (ukljucujuci i taj album) su toliko odvratno ljigave da to nema vise nikakvog smisla. Through Her Eyes je za povracanje... U tom momentu je toliko pogresnih ljudi pocelo slusati ovaj bend (znaci oni kojima je do tada Metallica bila pojam muzike), da je bilo jasno tada da Dream vise nije ono sto je bio, niti ce ikada vise biti kako se cini. Albumi posle Scenesa nisu vredni pomena, dobra svirka, ali nista za pustiti unucima. Onda to sviranje Metallice, Maidena... cemu to koji moj? Da dokazu da su metalci, sta li?

 

Sve u svemu, postujem svacije misljenje, idiotski je nekoga ubedjivati da je nesto lose ili dobro, ako ovaj to ne cuje ili ne vidi, tj. ima neko drugo glediste na te stvari.

 

ДТ нема коме да се доказује и представља јер је ДТ технички (вероватно и стилски и идејно) најбољи прог бенд у историји ове врсте музике, осталих нема, ДТ је опстао јер није ни имао значајну конкуренцију.

To bas i nije tacno. Fates Warning je bio i zreliji bend od DTa jos dok su ovi imali natapirane duge kosice na Berkeley-u.

 

Ostalih IMA, samo ih treba potraziti malo, a valjda je to ono sto svaki pravi fan muzike treba da radi. Ne da slusa samo ono sto mu major izdavacke kuce serviraju. Dream ima najbolje prog albume, koji idu na all time prog liste, ali daleeeeko od toga da je jedini, i da pravi albume koji nemaju konkurenciju. Sad je samo pitanje koliko i kako neko shvata prog metal kao muziku.

Share this post


Link to post
Share on other sites

ali je vremenom pokazao da je bas ona gadna komercijalna americka nistarija, i samim tim napadnim stavom mi se popeo na k.... jos tada.

 

Dalje, DT balade od Scenes-a (ukljucujuci i taj album) su toliko odvratno ljigave da to nema vise nikakvog smisla. U tom momentu je toliko pogresnih ljudi pocelo slusati ovaj bend

Ово су ствари са којима се у потпуности слажем.

 

Fates Warning je bio i zreliji bend od DTa

Fates Warning и јесте једини такмац кога могу да признам али сматрам да постоје огромне разлике на сваком пољу између ова два бенда, толико велике да готово и не свирају исту врсту музике.

Fates Warning је бенд и по.

Јурим Матеосов соло ("Away with Words") ових дана, негде га нема, мајку му ...

Нашао га само на једном месту и ту нешто забрањују па морам да се цимама а мрзи ме ...

:(

Share this post


Link to post
Share on other sites

I jos nesto.

 

Jedan od glavnih razloga zasto sam se ohladio svojevremeno (na Scenes From a Memory) od DTa, je taj sto je Portnoy postao jedan neverovatno gadan smarac, koji mora sve da radi, i da producira albume (lose!), i da peva back vokale (uzasno!) i da vodi sajtove, plus svira u 1500000 projekata, koji samo razvodnjavaju osnovnu DT ideju. Kapiram ja da je on odlican bubnjar (hell, svirao je bolje nego ikad i na prvom albumu, gde tek ne bi danas), ali je vremenom pokazao da je bas ona gadna komercijalna americka nistarija, i samim tim napadnim stavom mi se popeo na k.... jos tada.

 

Dalje, DT balade od Scenes-a (ukljucujuci i taj album) su toliko odvratno ljigave da to nema vise nikakvog smisla. Through Her Eyes je za povracanje...

 

A sto bi trebalo da radi Portnoy da bi bio "COOL"...da se zabije u neki podrum i da i da pravi albume jel`? Ali najvishe me nerviraju vasa uska misljenja o komercijali...a ovo "gadna komercijalna americka nistarija" je stvarno malo grubo,mozda i previshe.Portnoy je za sad jedini bubnjar pored Neal Pert-a,Virgil Donati-ja,Simon Philips-a, i dr.koji forsira sjajan tehnicki progressive zvuk,a to sviranje u 1500000 projekata,sto se bubnjara tiche nikako ne moze da dovede do razvodnjavanja DT-a i njihove ideje,to u protivnom samo moze da dovede do bolje ideje sto se bubnjara tice,i njegovog usavrsavanja...Obratite paznju na njegov doprinos sa Neal Morsom znachi sjajan posao,da ne pominjem druge projekte poput Transatlantic,Yellow Matter Custard itd. Tako da ako covjek rastura,za sobom ima masu projekata, svojih Drum Lessons izdanja,ne morate odmah da ga hvatate i prichate o kojekakvim Komercijalnim sranjima,stavite se vi u njegovu poziciju pa da vidim sta bi radili...

A drugo SFAM LIVE je nepogresiv a Through Her Eyes je sjajna balada koju je LaBrie razbio uzivo sa pravim emocijama....

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

A sto bi trebalo da radi Portnoy da bi bio "COOL"...da se zabije u neki podrum i da i da pravi albume jel`? Ali najvishe me nerviraju vasa uska misljenja o komercijali...a ovo "gadna komercijalna americka nistarija" je stvarno malo grubo,mozda i previshe.Portnoy je za sad jedini bubnjar pored Neal Pert-a,Virgil Donati-ja,Simon Philips-a, i dr.koji forsira sjajan tehnicki progressive zvuk,a to sviranje u 1500000 projekata,sto se bubnjara tiche nikako ne moze da dovede do razvodnjavanja DT-a i njihove ideje,to u protivnom samo moze da dovede do bolje ideje sto se bubnjara tice,i njegovog usavrsavanja...Obratite paznju na njegov doprinos sa Neal Morsom znachi sjajan posao,da ne pominjem druge projekte poput Transatlantic,Yellow Matter Custard itd. Tako da ako covjek rastura,za sobom ima masu projekata, svojih Drum Lessons izdanja,ne morate odmah da ga hvatate i prichate o kojekakvim Komercijalnim sranjima,stavite se vi u njegovu poziciju pa da vidim sta bi radili...

A drugo SFAM LIVE je nepogresiv a Through Her Eyes je sjajna balada koju je LaBrie razbio uzivo sa pravim emocijama....

Ne znam prijatelju, meni LaBrie u baladama je potpuni erection killer, ali eto, izgleda da ima onih kojima njegovo ljigavo pevanje odgovara. Moje misljenje naravno, ne vidim zasto si se uhvatio za njega, i zasto ga uopste komentarises, sumnjam da ti je LaBrie neki rod da ga branis.

 

A za Portnoya, i dalje stojim iza svega sto sam rekao. Koliko god on projekata imao, toliko ih ima odvratnih. Ono proseravanje sa Cover to Cover sa Morse-om ili sviranje onih Zeppelina... rekao bih da planeta moze savrseno dobro da opstane i bez toga.

 

Upravo zato sto su se rastavili na 100 strana, maticni bend im ide nizbrdo. Nisi ti shvatio sta sam hteo reci sa pojmom "komercijala", ali nemam ni zivaca sad da ti objasnjavam. Portnoy bi trebao samo da svira bubanj, jer mu to najbolje i ide, a ne da peva back vokale i producira albume (zato i sjeban zvuk bubnja na Scenesu). Ali boze moj, misljenja se razlikuju pa to ti je...

Share this post


Link to post
Share on other sites

Branim LaBrie-a zato sto ga gotivim kao sjajnog vokala iz nekog mog ugla [mada opet onaj Metallica tribute im nije trebao,ekipa DT ga je gledano muzicki sjajno odradila valjda [posto stvarno ne slusam Metallicu,ali meni se ono ucinjelo bas super] ali LaBrie je tu katastrofa,znachi ocaj...] ali sto se tice drugih projekata LaBrie mi je sasvim OK jedan od mojih top 5 vokala...mada opet sve jeste stvar ukusa...Cover to Cover sa Morse-om i Zepellini,pa chak i Tribute to Beatles je meni sjajan sto se muzickog dijela tiche i daleko od toga da su proseravanja,po mom misljenju tu je ipak sjajna Ekipica muzicara koji zive da bi nesto odsvirali zamislite ekipu na Transatlantic :Neal Morse,Mike Portnoy,Roine Stolt,Pete Trewavas pa mislim nema sta da se kaze vise....ali ova rasprava ne vrijedi,jer su se suprostavila dva misljenja koja se cvrsto drze svojih subjektivnih dokaza...[ali opet iznosimo svoja misljenja i sa objektivne strane gledista]

 

:pivopije:

Share this post


Link to post
Share on other sites

Јурим Матеосов соло ("Away with Words") ових дана, негде га нема, мајку му ...

Нашао га само на једном месту и ту нешто забрањују па морам да се цимама а мрзи ме ...

:(

 

Ako nadjem negde disk, uploadovacu ti... imam i onaj drugi, zaboravio sam sad kako se zove :bigblue:

Share this post


Link to post
Share on other sites

ali ova rasprava ne vrijedi,jer su se suprostavila dva misljenja koja se cvrsto drze svojih subjektivnih dokaza...[ali opet iznosimo svoja misljenja i sa objektivne strane gledista]

 

:pivopije:

Ma naravno. Svako ovde govori u svoje ime, tako je i najbolje. Sta je covek bez svog misljenja? :opusteno:

 

:pivopije:

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ух, то би било сјајано!

 

Чим скинем новог Сколника и неки афро-џез-кубан-трајбал-хаус (што очекујем да буде разбијање)!

:mhihi:

Кад смо већ код тога, ево Вам линк за гомилу прогресиве али нека се металци не ложе јер је у питању рок прогресива и прог-нео-класика.

То слушам ових дана и прија ми.

 

http://undercoverman-kc.blogspot.com/

 

Скините бендове:

Taal - Skymind (Француска)

Gatto Marte - Pieronio (Италија)

Pochakaite Malko - Laya (Јапан)

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Usudio bih se dodati da je generalno tzv prog metal nastao iz tzv prog rocka (a.k.a. 'techno rock', a.k.a. 'sympho rock'), tako da su DT jedno 30 generacija muzikanata resenih da se okusaju u tom smislu. Bilo koji bend da covek izbaci iz te neke hronologije, uskocio bi na njegovo mesto neki drugi. Neke stvari su generalno neminovne, pitanje je vremena samo.

 

Tako da, smanjite dozivljaj oko DT i njihovog udela u istoriji. Bilo je i bice, Bogu hvala. Mislim, kad se raspao Van Der Graaph Generator i otisao Hensley u Heep i Gabriel iz Genesis-a i puk'o Yes, raspali se Sky i Kaipa, neki ljudi okacise umrlice prog mjuzi. No zivot ide dalje i postade Rush (koji je baj-d-vej, koliko god je glupo kvalitativno meriti artiste, verovatno najjaci prog bend znan covecanstvu). I bi Dream Theater. I Superior. I Vanden Plas. I Neverne Bebe. Uh, scratch that.

 

I generalno ne kapiram to neko svrstavanje u prog rock i prog metal tabore. Pazi ovamo. Uzmes bilo koji prog rock bend iz sedamdesetih recimo, propustis djitriste kroz Boogie-je, Soldano-e i slicno po izboru, bunjare okacis na Tama ili DW, klavijaturiste na Tritone i Kurzweile, basiste na 8-zicne exoticne basove pa redom u Demeter-Ashdown-Pearce-Boogie, i voila. Instant prog metal :smoke:

Edited by Dersu Uzala

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ne znam da li je stavio neko vec ove linkove, ako jeste izvinjavam se, nisam imao zivce da ih sada trazim po temi:

 

 

, inace ova pesma me odusevljava vec dva dana mi ne izlazi iz glave (trash rulez :rockdevil::evotigana::D )

 

Intervju Portnoya sa The Mirror

 

 

Sad preslusavam nov album, da vidim da li ima pesme koja mi se vise svidja od Dark Eternal Night, ali za sad ne ide :D

 

Ne, ozbiljno, ovo je jedna od retkih pesama DTa (pored A Change Of Seasons i jos par komada) koja me je odusevila, i koja me je naterala da preispitam svoj stav o Dream Theatru, i da pokusam da im dam jos koji krug preslusavanja....

Share this post


Link to post
Share on other sites

gledao sam na youtubeu snimanje one dark eternal night pesme, i mogu reci da je najgora pesma koju sam cuo ove godine.

 

neki glupi nu metal i pseudo thrash riffovi, prejadno pevanje, bezsmileno izdrkavanje u sredini, riff slepljen za riffom, pa ponovo glupo pevanje.

 

stvarno nemaju ni trunku interesantnih ideja, samo naprave neku strofu i refren cisto da ih ima pa traze nacin na koji mogu da pokazu kako dobro sviraju.

 

 

nemam nikakvu zelju album da cujem. i jebeni portnoy sa onim pevanjem, negro please.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Usudio bih se dodati da je generalno tzv prog metal nastao iz tzv prog rocka (a.k.a. 'techno rock', a.k.a. 'sympho rock'), tako da su DT jedno 30 generacija muzikanata resenih da se okusaju u tom smislu. Bilo koji bend da covek izbaci iz te neke hronologije, uskocio bi na njegovo mesto neki drugi. Neke stvari su generalno neminovne, pitanje je vremena samo.

 

Tako da, smanjite dozivljaj oko DT i njihovog udela u istoriji. Bilo je i bice, Bogu hvala. Mislim, kad se raspao Van Der Graaph Generator i otisao Hensley u Heep i Gabriel iz Genesis-a i puk'o Yes, raspali se Sky i Kaipa, neki ljudi okacise umrlice prog mjuzi. No zivot ide dalje i postade Rush (koji je baj-d-vej, koliko god je glupo kvalitativno meriti artiste, verovatno najjaci prog bend znan covecanstvu). I bi Dream Theater. I Superior. I Vanden Plas. I Neverne Bebe. Uh, scratch that.

 

I generalno ne kapiram to neko svrstavanje u prog rock i prog metal tabore. Pazi ovamo. Uzmes bilo koji prog rock bend iz sedamdesetih recimo, propustis djitriste kroz Boogie-je, Soldano-e i slicno po izboru, bunjare okacis na Tama ili DW, klavijaturiste na Tritone i Kurzweile, basiste na 8-zicne exoticne basove pa redom u Demeter-Ashdown-Pearce-Boogie, i voila. Instant prog metal :smoke:

Istinu zboris.

 

Mada, udeo DTa u istoriji jeste ogroman. Ipak, ima sigurno oko 16.456 bendova koji ce kao iz topa navesti njih za prve i osnovne uzore. A sa druge strane, to je ipak jedini major prog metal bend na planeti, sto je zanimljivo, s obzirom da je bilo jos jakih, ali ne postigose tako nesto, vec ostadose u dubljem crnilu undergrounda od black metalskog.

 

gledao sam na youtubeu snimanje one dark eternal night pesme, i mogu reci da je najgora pesma koju sam cuo ove godine.

 

neki glupi nu metal i pseudo thrash riffovi, prejadno pevanje, bezsmileno izdrkavanje u sredini, riff slepljen za riffom, pa ponovo glupo pevanje.

Bas ovo sam hteo napisati.

 

Kome je to reprezentativna DT pesma, taj slusa pogresan bend. Uzasan vokal, nikakvi rifovi... Ne razumem ko nju moze da izdvoji uopste za bitniju, sa albuma koji je i tako osrednji.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Slazem se sa gore pomenutim,i jedni od bendova koji su uticali na rad DT su naravno Rush,Fates Warning i sjajni Marillion.....

 

A The Dark Eternal Night je stvar koja se zaista tesko vari,ali opet ima sjajnih momenata jer na trenutke podsjeca na The Dance Of Eternity...ali sto se tice Systematic Chaos-a,ja sam u vise navrata iznio svoje misljenje i stojim iza svega sto sam rekao,a "The Ministry Of Lost Souls" je definitivno "highlight" pjesma na albumu.! B)

Share this post


Link to post
Share on other sites

Usudio bih se dodati da je generalno tzv prog metal nastao iz tzv prog rocka (a.k.a. 'techno rock', a.k.a. 'sympho rock'), tako da su DT jedno 30 generacija muzikanata resenih da se okusaju u tom smislu. Bilo koji bend da covek izbaci iz te neke hronologije, uskocio bi na njegovo mesto neki drugi. Neke stvari su generalno neminovne, pitanje je vremena samo.

 

Tako da, smanjite dozivljaj oko DT i njihovog udela u istoriji. Bilo je i bice, Bogu hvala. Mislim, kad se raspao Van Der Graaph Generator i otisao Hensley u Heep i Gabriel iz Genesis-a i puk'o Yes, raspali se Sky i Kaipa, neki ljudi okacise umrlice prog mjuzi. No zivot ide dalje i postade Rush (koji je baj-d-vej, koliko god je glupo kvalitativno meriti artiste, verovatno najjaci prog bend znan covecanstvu). I bi Dream Theater. I Superior. I Vanden Plas. I Neverne Bebe. Uh, scratch that.

 

I generalno ne kapiram to neko svrstavanje u prog rock i prog metal tabore. Pazi ovamo. Uzmes bilo koji prog rock bend iz sedamdesetih recimo, propustis djitriste kroz Boogie-je, Soldano-e i slicno po izboru, bunjare okacis na Tama ili DW, klavijaturiste na Tritone i Kurzweile, basiste na 8-zicne exoticne basove pa redom u Demeter-Ashdown-Pearce-Boogie, i voila. Instant prog metal :smoke:

Usvoji me. :da:

 

Elem, jedino što se DT pojavio u trenutku (kraj '80-ih i početak 90-ih), kad je ta prog scena bila na izdisaju, većina prvoboraca proga se bavila nekim drugim žanrovima, konkretno više pop nego prog zvukom; više elektronskim dodacima instrumentima nego samim instrumentima, ili se uopšte nije bavila muzikom, i to je dosta doprinijelo (uz naravno, neosporni kvalitet DT sa početka karijere + METAL*) tome da danas čitaš kako ljudi misle da su DT izmislili prog.

 

Ja sam, konkretno, prvo čuo DT pa tek onda Rush, i nije mi bilo svejedno.

 

* :mhihi:

Share this post


Link to post
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.
Note: Your post will require moderator approval before it will be visible.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
  • Recently Browsing   0 members

    • No registered users viewing this page.
×
×
  • Create New...