Jump to content

Nikolaj Velimirović


Recommended Posts

Па како се тако шетао по Европи, католици га воле, протестанти га воле, јеше га воле. У његовим делима се види преокрет када су му се смучили.

 

Узми Ненезићеву књигу Масони у Југославији, и окрени иза списак масона, ил тако нешто, лепо пише владика Николај, и ваљда ту и пише где се у књизи помиње, па прочитај те делове.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Hm.Imam tu knjigu, bas cu da pogledam!

Katolici ga bas i ne vole zato sto je zavrsio Teologiju na Starokatolickom univerzitetu koji je u katastrofalnom odnosu sa rimokatolicima, jako je postovan u Anglikanskoj crkvi, za ostale ne znam...

Share this post


Link to post
Share on other sites

Svoje studije u Bernu Nikolaj je, u svojoj 28. godini, krunisao doktoratom iz teologije, odbranivši disertaciju pod naslovom "Vera u Vaskrsenje Hristovo kao osnovna dogma Apostolske Crkve". Može se reci da je i sav njegov potonji život prolazio u znaku Krsta i Vaskrsenja Hristovog. Sledecu 1909.g. Nikola je proveo u Oksfordu, gde je pripremio doktorat iz filosofije i zatim ga u Ženevi, na francuskom, i odbranio ("filosofija Berklija").

 

A u Srbiji mu nisu sve to priznali,nego su ga primorali da zavrshava sredju shkolu...strashno.

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Kako mi je samo interesantna fascinacija ljudi takvim mediokritetima kao sto je Nikolaj Velimirovic....

Da sveti covek koji je bio fasista,aha...

On je jedna najobicnija nula u poredjenju sa npr. sv Franjom Asiskim...

I ne nisam katolik,a i da jesam,to na moj stav i sud nema preterano uticaja....

Toliko

Share this post


Link to post
Share on other sites

Treci i poslednji...

Stvarati kult oko proseka(pa i ispod toga)je meni u najmanju ruku,gadano,odvratno...

Nista neobicno za crkvu kroz vekove-pa kralj Milutin je proglasen za sveca,iako se zenio 4 puta,a tek da ne pominjem njegovu "zenu" Simonidu kojoj je mogao da bude skoro deda i koju je tako "udesio" da nije mogla vise da ima decu,te je ostatak zivota provela u manastiru(kakvog li pedofila,e)

No dovoljno je bilo da podigne preko 40 crkava i manastira,pa da bude uvrsten medju svece-uzas

Vladika Nikolaj-obrazovan bio jeste,pa sta-to nije preduslov da neko postane svetac

-to sto je covek obrazovan ne znaci da mora da bude dobar....filozof,a i teolog

-to sto je sakrio par Jevreja u toku rata,ne znaci da nije bio fasista jer je covek cenio Hiltera vise no i Milan Stojadinovic,a paradoksalno nisu se bas voleli

Takodje,tako se ne stice naziv "sveti"

-bilo su to teski trenuci za srpski narod(WW2)pa je crkva nekako morala da vrati poljujanu veru u narod,a gde ces bolje od proglasavanja nekog za sveca-Velimirovic im je legao kao kec na desetku....

Bolje bre citajte Ducica i "Blago Cara Radovana" umesto sto se bakcete sa ovim crkvenim baljezgarijama....

Over and Out i neam vise nista da dodam....

Share this post


Link to post
Share on other sites

Suplent Bogoslovije

 

Kao suplent Bogoslovije Sv. Save u Beogradu Nikolaj je predavao filosofiju, logiku, psihologiju, istoriju i strane jezike. No on nije mogao sav stati i ostati u okvirima Bogoslovije. Zidovi ucionice bili su tesni za njega. On zato pocinje da piše, govori i objavljuje. Mladi i uceni jeromonah pocinje sa sjajnim besedama po beogradskim i drugim crkvama širom Srbije, pa onda drži i predavanja na Kolarcevom univerzitetu n drugim mestima. Govorio je uglavnom na teme iz života, ali na nacin neviden do tada i zato potresan za inteligenciju ondašnje Srbije. Istovremeno, Nikolaj objavljuje u crkvenim i književnim casopisima svoje clanke, besede i studije: o Njegošu, o Niceu i Dostojevskom i na druge filosofsko-teološke teme.

 

 

Besednik

 

Svojim snažnim religiozno-crkvenim i nacionalnim istupima u javnom životu ondašnje demokratske i slobodarske Srbije, Nikolaj je izazvao divljenje i poštovanje kod mnogih, ali nije vec tada bio ni bez neprijatelja i zavidnika. Ne samo cela Srbija i Beograd, nego i ostali jugoslovenski krajevi govorili su tada o mladom jeromonahu i ucenom besedniku Nikolaju. Tako je godine 1912. pozvan u Sarajevo na proslavu lista "Prosveta", gde je oduševio bosansko-hercegovacku omladinu i upoznao se sa najvidenijim predstavnicima tamošnjih porobljenih Srba: Corovicem, Ducicem, Šanticem, Grdicem, Ljubibraticem i drugima. Poznate su tadašnje njegove reci da su "svojom velikom ljubavlju i velikim srcem Srbi Bosanci anektirali Srbiju Bosni", što je u eri austrijske aneksije bilo izazovno, pa je pri povratku u Beograd skinut sa voza u Zemunu i zadržan nekoliko dana. Iste austrijske vlasti nisu mu dozvolile da sledece godine otputuje u Zagreb i govori na tamošnjoj proslavi Njegoša, no njegova je beseda ipak u Zagreb dospela i bila procitana. Kako tvrdi Dedijer (u delu "Sarajevski atentat"), na Nikolajevim "Besedama pod Gorom" mladobosanci su se zaklinjali kao nad Jevandeljem.

 

Narodni rad Nikolajev nastavlja se još više kad uskoro malena Srbija stupi na golgotski put ratova za oslobodenje i ujedinjenje Srpskog i ostalih Jugoslovenskih naroda. U sudbonosnim danima ratova, od 1912. do 1918. godine, Nikolaj živo i aktivno ucestvuje. On ne samo da budnim okom i dušom prati razvoj dogadaja, na bojištu i u pozadini, drži odgovarajuce besede i krepi i teši narod u natcovecanskim borbama i ratnim stradanjima, nego i sam licno u svemu tome ucestvuje kao dobrovoljac i pomocnik postradalima u ratu, u bolestima i siromaštini (svoju je platu ustupio državi sve dok rat traje). Njegovi tadašnji govori (Besede "Iznad greha i smrti") mogu se porediti sa Periklovim govorima u drevnoj Heladi, govorenim u slavu palih za otadžbinu.

 

Nikolaj je živo i aktivno ucestvovao i u tadašnjem crkvenom životu, mada je imao ne malo kritickih primedbi na rad i ponašanje izvesnih crkvenih ljudi. Njegova je, medutim, kritika bila pozitivna (on se ubrzo razišao sa protom Aleksom iz "Hrišcanskog vesnika" zbog negativnih pogleda ovoga na stanje u Srpskoj Crkvi) i takva je ostala do kraja života. Prorocki duh ovog apostola i pastira nadilazio je visoko svoje protivnike i zavidljivce, bez kojih, istina, nije bio do kraja života, pa ni danas. Medutim, Nikolaj je uvek rado i lako praštao.

 

 

Misija za vreme Prvog svetskog rata u Americi i Engleskoj

 

Aprila meseca 1915. godine Srpska vlada je uputila Nikolaja iz Niša u Ameriku i Englesku (gde je ostao do aprila 1919) u cilju rada na nacionalnoj stvari srpskoj i jugoslovenskoj. Sa svojstvenom mu mudrošcu i recitošcu, koristeci i svoje znanje jezika i popularnost, Nikolaj je zapadni^ saveznicima prikazao Golgotu Srbije, govoreci i o manama Srpskog naroda, koje je austrougarska propaganda preuvelicavala, ali i o vrlinama srpske duše, koje su neprijatelji prikrivali. On je po Americi, i zatim Engleskoj, držao brojna predavanja: u crkvama, univerzitetima, hotelima i po drugim ustanovama, boreci se na taj nacin za spas i ujedinjenje Srba i Južnoslovenskih naroda. Vec avgusta 1915. g. on je na velikom zboru u Cikagu objedinio i pridobio za jugoslovensku stvar (program Jugoslovenskog odbora) veliki broj naroda i sveštenstva, i to ne samo pravoslavnog, nego i rimokatolickog, unijatskog i protestantskog, koji su tada javno izrazili želju za oslobodenjem i ujedinjenjem sa Srbijom. Veliki broj dobrovoljaca iz Amerike otišao je tada na Solunski front, tako da zaista nije neosnovano ono izneto mišljenje (od engleskog Nacelnika armije) da je "otac Nikolaj bio treca armija" za srpsku i jugoslovensku stvar, jer je njegov doprinos tada zaista bio veliki. Nikolaj je u ovo vreme iznosio i ideju o ujedinjenju svih Hrišcanskih crkava. i od tada se on posebno sprijateljio sa Anglikanskom i Episkopalnom crkvom. Takode je u to vreme pomagao i grupu naših studenata u Oksfordu, gde je jedno vreme i predavao.

 

 

 

Evo za njega jedan copy/paste.Mrzi me da se ubedjujem...Nikolaj prosechan....pa vi niste zdravi.. :no::no::no:

Share this post


Link to post
Share on other sites

Episkop žicki i ohridski

 

Po završetku rata, dok je još bio u Engleskoj, izabran je (12/25. marta 1919) za episkopa Žickog, odakle je ubrzo, krajem 1920, premešten na Ohridsku episkopiju. Tih godina slan je u mnoge crkvene i narodne misije: u Atinu i Carigrad, u Svetu Goru, u Englesku i Ameriku, gde je svuda imao veoma plodnu delatnost, o cemu postoje i bezbrojni dokumenti i svedoci. Nikolaj je ucestvovao i na konferencijama za mir, na ekumenskim crkvenim susretima i skupovima, na konferencijama Hrišcanske zajednice mladih u svetu, na Svepravoslavnim konsultacijama.

 

No narocito treba istaci Nikolajev pastirski i duhovni rad u Ohridu i Bitolju, a zatim i u Žici gde ce biti vracen 1934. godine, po želji Arhijerejskog Sabora i naroda. Tek kao episkop Ohridski i Žicki, Nikolaj razvija svoju punu i pravu delatnost u svim pravcima crkvenog i narodnog života, ne zanemarujuci pri tom ni svoj bogoslovsko-književni rad. On je takode mnogo doprineo i ujedinjenju naših pomesnih crkvenih jedinica na teritoriji novostvorene države (od koje cesto nije imao ni razumevanja ni narocite podrške).

 

Posebno je na Vladiku Nikolaja delovao drevni Ohrid, kolevka slovenske pismenosti i kulture na Balkanu – "ovaj svešteni grad, sa svojom velikom plodotvornom prošlošcu i dosta skucenom sadašnjošcu", kako je sam Vladika govorio. Na Nikolaja je vec bila izvršila dobar uticaj pravoslavna Rusija sa svojim svetinjama i svetim podvižnicima. Sada je taj uticaj nastavio i upotpunio pobožni Ohrid i susedna mu Sveta Gora, koju je Deda-Vladika svakog leta redovno posecivao. Sveta Gora i dela Svetih Otaca, koja je u ovo vreme Nikolaj narocito mnogo citao i proucavao, izvršili su na njega poslednji i trajni pravoslavni uticaj. Može se s pravom reci da se upravo ovde i sada u Nikolaju desila duboka i korenita unutrašnja promena, koja se od tada izražavala i vidljivo i bila je neposredno zapažena od prostih i pobožnih ljudi. Ovaj se duhovni prelom ogledao i spolja u svemu: u Nikolajevom govoru, ponašanju, cak i odevanju. Raniji mladi jeromonah dr Nikolaj Velimirovic nastojao je da oko sebe sve impresionira, privuce i ocara. Obucen u blistavu mantiju, negovane kose i ponašanja, recit i raskošan u govorništvu, to je bio Nikolaj iz "preohridskog" perioda. Takvoga ga vidimo u "Recima o Svecoveku", jednoj od retko umnih i dubokih knjiga novijeg Srpstva, ali mahom samo misaonoj i filosofskoj, no još uvek ne dovoljno duhovnoj i pravoslavnoj, kakva su njegova dela od Ohrida i Žice pa nadalje (Omilije, Ohridski prolog, Misionarska pisma). Takav je i sav njegov dalji pastirski i duhovni rad sa pravoslavnim narodom, bogomoljcima i monaštvom.

 

U ovom drugom periodu svoga života, Nikolaj otura od sebe i svog naroda razne oblike tudinštine i površnog zapadnjaštva. Njega u celini obuzimaju i prožimaju tople struje Pravoslavlja, oduševljava ga i pleni prekrsni i spasonosni lik Hristov i crkveno-narodna delatnost Svetoga Save. Svetska slava mu postaje ništavna, Ljudske pohvale otužne, preterano negovan književni izraz lici mu na praznoslovlje, a svetsko mudrovanje na duhovno uboštvo i prosjaštvo. Ovo ne znaci da se Vladika "uprostacio", nego da se produhovio i pojednostavio. Za njega Hristove reci: "Ja sam Put, Istina i Život" postaju sve i sva. On se od svega okrece sebi i svome bogožednom narodu. U njemu se zbiva istinski unutrašnji preporodaj, novo rodenje i zacetak svetog žitija. Hristos je onaj koji njega i duše oko njega iznova preporada. Od Nikolaja genija zapocinje Nikolaj svetitelj. I upravo je to bilo ono što je ljude njemu privlacilo i oko njega okupljalo i držalo. Na žalost, ni tada Nikolaj nije bio bez cestih neprijatelja, klevetnika i podmetaca. No on je i tada, kao i kasnije, sve to prevazilazio svojim otvorenim i jasnim življenjem i delanjem pred licem Božijem i licem svoga naroda.

 

Možda bi, bez ovog ohridskog i žickog preloma Nikolaj ostao samo veliki i usamljeni genije u našem narodu, kao bor u planini, bez premca i takmaca. Ni nikada ne bi postao narodni "Deda Vladika", "Sveti Deka" – Novi Srpski Zlatoust. Zlatoust ne samo po reci i besedništvu, nego i po delanju i pastirstvovanju, po apostolskom i martirskom svedocenju Hrista radi. Nikolaj je, kao nekada Sveti Sava, polako postajao svetla i svega savest citavog Srpskog naroda, i za svoje i za buduca pokoljenja. Jer, Srpski verujuci narod je nesumnjivo primio i usvojio Vladiku Nikolaja kao svoga duhovnog vodu, kao Božjeg proroka i svetitelja, i niko ga iz verujuce narodne duše i srca nece istisnuti ni izbrisati. A što se tice izvesnih starijih i novijih napada na njega, sam Vladika je jednom pokazao kako na to treba gledati, Naime, posle napada i teških uvreda nanetih mu od strane jednog episkopa, Nikolaja je u Žici posetio jedan novinar "Politike" i zamolio ga da nešto kaže tim povodom. "Episkop Nikolaj me je dugo gledao, ne govoreci ništa. Taj pogled i to cutanje bili su mi jasniji odgovor nego bilo koja recenica". ("Politika" br. 11344; 29. XII 1939).

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Stvarati kult oko proseka(pa i ispod toga)je meni u najmanju ruku,gadano,odvratno...

 

Meni je "misli o dobru i zlu" od Svetog Vladike vrh knjiga.Moze da "parira" knjigama svetih otaca,definitivno.

 

sad ako je nekom to bezveze,jednostavno ne mogu da razumem.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Meni je "misli o dobru i zlu" od Svetog Vladike vrh knjiga.Moze da "parira" knjigama svetih otaca,definitivno.

sad ako je nekom to bezveze,jednostavno ne mogu da razumem.

 

Ne pricaj gluposti....

Procitaj neko delo o zivotu sv Franje iz Asizija,ali je pitanje koliko si uopste procitao sem dela Vladike Nikolaja...

 

@villain

 

pedofilija, gotich sex, atheism, just one click 

 

Prosto te obuzela hriscanska mudrost i toplina-a gle sta ti pise u potpisu :bigblue:

Sve same hriscanske vrednosti-pa se zapitaj...

 

Ono sto je mozda najsmesnije/zalosnije ovde je da vi niste ni svesni o cemu pricate i sta glorifikujete :confused:

Videcete jednog dana,kada malo porastete i formirate stav...

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ne pricaj gluposti....

Procitaj neko delo o zivotu sv Franje iz Asizija,ali je pitanje koliko si uopste procitao sem dela Vladike Nikolaja...

 

@villain

 

pedofilija, gotich sex, atheism, just one click 

 

Prosto te obuzela hriscanska mudrost i toplina-a gle sta ti pise u potpisu :bigblue:

Sve same hriscanske vrednosti-pa se zapitaj...

 

Ono sto je mozda najsmesnije/zalosnije ovde je da vi niste ni svesni o cemu pricate i sta glorifikujete :confused:

Videcete jednog dana,kada malo porastete i formirate stav...

 

 

Ja sam 78 godiste,tako da ne znam na koga se odnosi tvoja opaska o odrastanju.

 

Dalje,procitao sam dve knjige Svetog Vladike,pa ne vidim tu nista lose.

 

Jel ti to kritikujes knjigu koju nisi procitao ????

Kad kazem "knjige svetih otaca" onda mislim na Svetog Teofana Zatvornika i takve oce koji su ostavili dubok trag u pravoslavlju.

Share this post


Link to post
Share on other sites

 

@villain

 

pedofilija, gotich sex, atheism, just one click 

 

Prosto te obuzela hriscanska mudrost i toplina-a gle sta ti pise u potpisu :bigblue:

Sve same hriscanske vrednosti-pa se zapitaj...

 

Ono sto je mozda najsmesnije/zalosnije ovde je da vi niste ni svesni o cemu pricate i sta glorifikujete :confused:

Videcete jednog dana,kada malo porastete i formirate stav...

hjajajaja

Liku, ne budi naivan, nego klikni i budi 15 clan moje inkvizicije! :bigblue:

E i nemoj samo da nas ti vodis i formiras stav, slepac slepca u jamu vodi!

Ocito je da dela vl.Nikolaja nisi procitao, vec kopi pastujes sa nekih foruma tipa b92 itd barem su ti slicni formirali tako ogranicen stav, a jos nam preporucujes da procitamo dela Sv Franje Asiskog.A ja ti preporucijem da procitas http://www.svetosavlje.org/biblioteka/Izaz...oporedjenje.htm

Ti nikada neces odrasti mali veseljace :mrgreen:

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

To je ono o stigmama ? Pa Sveti Ignjatije Brjancaninov je napisao lepu knjigu "o prelesti" gde postoji dodatak o katolickim stvarima odnosno cudima,i javljanjima koja su prelest,odnosno od demona,kao i objasnjenja.

 

Koliko se secam ima u okviru same knjige objasnjenja oko tzv "cuda" kao sto su stigme.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Da su samo stigme u pitanju, nego svasta.Te neka svetlost, vidjao je Isusa kako silazi, neka previdjanja sacuvaj Boze, bas ono sto bi se u pravoslavlju nazvalo prelast!

Slabo po netu ima od Ignjatija Brj.

Nalazio sam samo pouke itd nikako knjige!?!?

Imas nesto da izvadis od njega u net izdanju? :bigblue:

Edited by Villain

Share this post


Link to post
Share on other sites

'Leba vam, vide li ko onaj tekst (Glas Javnosti?)o tome da je Nikolaj poreklom cigan? Nekom glavonji za ganfere, Djuricu je neko dao pravo da pise sve i svasta. Svi (bi trebalo da) znamo zasto, ali o tome je ovde zabranjeno.

Share this post


Link to post
Share on other sites

  • Recently Browsing   0 members

    • No registered users viewing this page.
×
×
  • Create New...