Jump to content

Svemir


hypnos

Recommended Posts

  • 4 weeks later...

Zna li neko koliko u proseku traje supernova? Mislim na period od početka praska, pa sve do stvaranja crne rupe (kad se sva svetlost raščisti-usisa).

 

Guglo sam sinoć, al' nisam našao precizan odgovor.

Jedni kažu 3-4 sekunde traje sam prasak, drugi kažu nije izmereno, treći kažu od mesec do 3 meseca, četvrti kažu da trenutno posmatraju neku blisku supernovu, a posle zoga gledam dokumentarac "through the wormhole" sa Morganom Frimenom u kome se tvrdi da u našoj galaksiji nije zabeležena supernova, te da mogu posmatrati samo iz udaljenih galaksija.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Vanzemaljce ćemo sresti za 10 godina?

 

 

Ne znam šta se pale.

Prvo, teško da će uskoro uopšte doći do "susreta". Može doći do spoznaje jednih o drugima, ali do susreta ćemo se načekati.

Pa najbliža zvezda suncu je na 5 svetlosnih godina udaljena. Šta to znači? To znači da bi samo jednu poruku koju mi njima pošaljemo, ili oni nama, putovala 5 godina. I o kakvom oni to susretu pričaju?

Drugo, ako bi oni i imali tehnologiju da putuju brže od svetlosti, onda verovatno i znaju već za nas, i očigledno ih interesujemo kao lanjski sneg.

Možda ovi za 10 godina otkriju tako neke začetke života po nekim planetama, ili čak inteligentan život... ali ako su po tehnologiji približni nama (ili čak i mnogo bolji), načekaćemo se dok se sretnemo.

  • Downvote 1

Share this post


Link to post
Share on other sites

Idiotski naslov vesti, kao i na svim sajtovima domaćih medija. Niko nema profesionalno novinarsko osoblje, svi se kao najveća stoka otimaju za čitaoce i stavljaju ove debilske sugestivne naslove, i to jako smara. Ne naglašava se baš da se misli samo na inteligentan život. Spremaju se misije za Jupiterov mesec Evropu, kao i Saturnove mesece Titan i Enceladus. Od ta tri, na Evropi i Enceladusu postoji voda u tečnom obliku, i sasvim je moguće da ćemo u sledećih 10-ak godina zaista naći prave dokaze života van Zemlje. S obzirom na neverovatan broj idiota u svetu, verujem da bi i samo to otkriće moglo da prouzrokuje dosta problema. Ali naravno, beskrajno se radujem tim misijama i pravo da vam kažem bilo bi ostvarenje sna biti deo jedne od njih :)

Share this post


Link to post
Share on other sites

To su te vesti sa znakom pitanja na kraju naslova, odavno ih preskačem, otpustio bih svakog urednika koji odobri tako neku vest, u rangu sa tabloidima i ostalim bljuvotinama, čisto da popune prostor na sajtu.

Share this post


Link to post
Share on other sites

  • 2 weeks later...

A da je npr. samo ugao bio drugačiji. Da je kojim slučajem padao pod uglom od 90 stepeni, pa prešao mnogo manji put kroz atmosferu, time i manje sagoreo, pa eventualno i izbegao raspadanje, bilo bi veselo.

 

Zanima me veličina meteora, masa i to, pa ako neko negde vidi podatke neka okači.

 

Mene je nedavno npr. iznenadilo to što je ona potencijalno divna kometa koju ćemo moći videti, nadam se u spektakularnom izdanju, negde u septembru-oktobru, otkrivena tek pre nekoliko godina. To je to, neke komete imaju periode od nekoliko hiljada, miliona godina, otkrili smo samo delić ukupnog broja onih koje presecaju Zemljinu orbitu. Moguće je da ćemo već sutra otkriti neku koja hrli pravo prema našoj planeti i udaru za nekih 5-6 godina. Neizvesnost, it's a bitch.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Eto, oko 65 000 km/h, ugao od 20 stepeni ili manje. Evo i jednog snimka sa zemlje, nešto posle prolaska, zvuk je dosta glasan, utišajte malo zvučnike :)

 

 

Ovi projekti u kojima se traga za potencijalno opasnim asteroidima uglavnom traže one koji su veći od 100-150 metara. Podatak iz 2011. je da je 911 near-Earth asteroida prečnika većih od 1km pronađeno, a da se pretpostavlja da ih ima još oko 70. Ali to su već oni koji mogu baš da zaseru stvar, mislim, ti od više od 1km. Za onaj što je eksplodirao iznad Tunguzije 1908. se procenjuje da je imao prečnik oko 45m. Ako uleti nešto prečnika 100, 200, 300, 500, neće valjati. Energije rastu eksponencijalno, onaj od 100 nema samo duplo veću energiju od onog od 50. Zapremina (lopte) ima onaj faktor r3. Ako pretpostavimo da dva meteora imaju isti sastav i istu brzinu, onda im se izrazi za energiju razlikuju samo po masama, koje se opet razlikuju samo zbog zapremina, a odnos dve zapremine je 1003 prema 503, tj. 1 000 000 prema 125 000, tj. 8:1. Ako pak imamo jedan od 500m a ovaj mali ostavimo na 50, odnos je 1000:1. 10 puta veći prečnik - 1000 puta veća energija.

 

Za ovaj danas se procenjuje da je bio prečnika 5-10 metara, beba za tunguski meteor, a kamoli neku veličinu od 100+ metara. Sumnjam da je sa današnjom tehnologijom moguće videti kamenje od 50-100 metara sa dovoljno velike udaljenosti da bi se imalo vremena spremiti za eventualni udar, tako da deluje sasvim moguće da bi se neka lokalna katastrofa mogla desiti ovako za svega nekoliko sekundi od 'otkrivanja' pretnje.

Share this post


Link to post
Share on other sites

  • Recently Browsing   0 members

    • No registered users viewing this page.
×
×
  • Create New...