Ne mogu ni pošteno da se poserem po ovome, jer pre svega nije vrsta muzike koju nešto često puštam. Ali, sa druge strane, smatram da mogu da proizaberem dobar pop kada čujem, ili bar znam šta mi sviđa, aj tako, i ovo mi se definitivno ne sviđa.
Možda najčudnija stvar u vezi sa albumom je "12 Things I Forgot", koja me odskače od albuma zbog potpunog izostanka elektronike, i što zvuči kao "nestala" traka sa prva dva Blackfielda. Anyhoo, sviđa mi se stvar bez problema, ako ništa dr., vrteću ovo sa albuma. Od svih ostalih electro/pop numerica, "King Ghost" mi nadalako najozbiljnije zvuči. Sa druge strane, ako "Personal Shopper" čujem ponovo tokom ovog života, biće prerano.
I na kraju svega, mora se pomenuti falsetto koji mi je žešće iritantan u Stevanovoj izvedbi, plus old-man-commentates-on-technology tekstovi. Druže, otišao si na Spotify, šta cmizdriš sad koj moj.
Sreća pa covid odlaže turneje, pa ne moram trenutno da se razmišljam da li bih gledao set sa ovim stvarima live ili ne. A sigurno će da ubaci neke PT pikanterije opet zbog kojih bih se zaintrigirao da odem.